
Srbija se i inače ne može pohvaliti medijskim slobodama, kao što pokazuju brojni izveštaji domaćih i međunarodnih novinarskih organizacija.

Osim što nije jasno zašto je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) raspisalo konkurs za samo četiri frekvencije, tekst je vrlo štur, nema prateći dokument koji bi odgovorio na ovo pitanje, te se u javnosti opravdano sumnja da je regulator arbitrarno doneo odluku o broju nacionalnih frekvencija za koje je raspisan konkurs, kaže za Danas Marija Babić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), komentarišući to što ni ovog puta nije uzeta u obzir peta frekvencija, koja je slobodna od kada ju je, pre osam godina, vratila TV Avala.

Regulatorno telo za elektronske medije i dalje ne odgovara zašto konkursom za dodelu nacionalnih frekvencija nije obuhvaćena i slobodna, peta frekvencija. Članica tog tela Judita Popović za N1 navodi da je neophodno izraditi novi akt kojim bi se obezbedili jednaki uslovi za sve pružaoce medijskih usluga. U isto vreme, iz opozicionih stranaka navode da je potrebna promena strukture u REM-u.
Objave u Službenom listu Opštine Alibunar ne spadaju među najzanimljivija štiva koja čovek sebi može da priušti s proleća, ali se, svakako, vredi posvetiti ovogodišnjim izuzecima od predočenog pravila. U prvom redu, to je rešenje o obrazovanju ovogodišnje komisije za ocenjivanje medijskih projekata u ovoj maloj banatskoj opštini.

Dok se ceo svet fokusira na ruski rat u Ukrajini, još jedan konflikt besni – na mobilnim telefonima. U ratu informacija, TikTok je postao bojno polje. Popularna kod mlađe publike, platforma poznata po plesnim video snimcima za neke je postala izvor informacija o ratu u Ukrajini. Dok se svake sekunde na TikToku pojavljuju novi sadržaji…
Pravo koje je nekolicina ljudi u jednoj tehnološkoj firmi uzela za sebe, da odlučuje o dozvoljenosti mišljenja drugih ljudi, daleko je opasnije od bilo koje pojedinačne odluke koju će oni, koristeći se tim svojim uzetim pravom, doneti.
Iako čine polovinu čovečanstva, žene su kao subjekti i izvori vesti prisutne tek u četvrtini medijskog sadržaja na svetskom nivou, pokazali su najnoviji rezultati Global Media Monitoring Projekta. Stanje u domaćim medijima ispod je svetskog proseka, jer su žene kao sagovornice zastupljene u petini sadržaja. Srbija učestvuje u ovom istraživanju od 1995. godine, a trenutni rezultati pokazuju da od tada nije bilo napretka.
U medijima je sve više objava nasilja prema ženama, ali se i dalje olako otkrivaju identitet i žrtve i počinioca. Jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću

Programski direktor N1 Igor Božić kaže, nakon što je Savet REM raspisao javni konkurs za dodelu četiri televizijske nacionalne frekvencije, ali ne i za slobodnu petu dozvolu koja je pripadala televiziji Avala, da nešto u ovoj zemlji treba nešto da se promeni kako više ne bismo imali jednoumlje, koje kako je naveo, gledamo na svim frekvencijama sa nacionalnom pokrivenošću. "N1 i Nova S su zaslužile da se nađu u tržišnoj utakmici, pokazujemo da donosimo nešto novo na tržištu. Da li će biti iznenađenja, videćemo. N1 je skoro osam godina u kablovskom sistemu", rekao je Božić. Bivši član Saveta REM Slobodan Cvejić kaže da će N1 morati da menja program da bi pronudio elaborat za konkurs jer postoji pravilnik koji određuje uslove.
Centri solidarnosti koje je pokrenula Nacionalna unija novinara Ukrajine (NUJU), uz potporu Međunarodne i europske federacije novinara (IFJ-EFJ) i Nezavisnog medijskog sindikata Ukrajine (IMTUU), imaju za cilj pomoći novinarima da neometano rade svoj posao, priopćili su iz EFJ-a.

Promenili su se kanali informisanja kod mladih. Nekada su to bili tradicionalni mediji, a danas internet i društvene mreže. Promenila se i struktura informacija koja je njima bitna, od globalnih i društveno-političkih tema koje su nekada dominirale, oni su sada više zainteresovani za lokalne politike.

Regulatorno telo za elektronske medije nije raspisalo konkurs za petu nacionalna TV frekvencija, koju je pre deset godina izgubila televizija Avala. REM je raspisao samo redovni konkurs za četiri popunjene frekvencije koje se obnavljaju na 10 godina. To što je peto mesto i dalje upražnjeno a konkurs nije raspisan, sagovornici Danasa ocenjuju samo samovolju REM-a ali i kršenje Ustava Srbije.

Posle odluke Saveta REM da raspiše konkurs za nacionalne TV frekvencije, gostujuci na TV Nova S profesorka FPN Aleksandra Krstić i profesor Filozofskog fakulteta i bivši član Saveta REM Slobodan Cvejić ocenili su da regulatorno telo mora da objasni koji su razlozi što među njima nema i pete, sada slobodne frekvencije.