
Nezavisno udruženje novinara Srbije izražava solidarnost sa koleginicima i kolegama iz redakcije KRIK, budući da su već duže vreme pod udarcima tužbi zbog svojih istraživačkih tekstova, koji su profesionalno urađeni i napisani.

Bosna i Hercegovina je druga najlošije rangirana država u regionu kada su u pitanju sigurnost novinara i slobodan rad medija, ocijenjeno je u prvom istraživanju pod nazivom „Indeks sigurnosti novinara za BiH“, koji je realiziralo Udruženje BH novinari u saradnji sa regionalnom mrežom Safejournalists.net.
Kina je zemlja sa najviše novinara u pritvoru u svetu, navodi se u novom izveštaju Reportera bez granica.

Nezavisno udruženje novinara Srbije dobilo je najmanje četiri prijave novinara iz više gradova u Srbiji, zbog policijskih patrola, koje su im dolazile na kućne adrese da bi ih upozorile da subotu, 4. decembra, ne idu na blokade puteva i da ne bi trebalo da izveštavaju o protestima građana, potvrđeno je FoNetu.
Glavni i odgovorni urednik TV Valjevo plus Predrag Lučić i snimatelj Aleksandar Milinković odlučili su da neće krivično goniti muškarca koji im je tokom protesta u subotu oštetio profesionalnu kameru, koji se zbog toga izvinio, saopštilo je Udruženje novinara Srbije.

Nove tehnologije razvijene krajem prošlog i početkom novog milenijuma transformisale su odnos između kreatora i konzumenata medijskih sadržaja, tj. nekadašnjih medija i nekadašnje publike. Ova transformacija je dovela do znatno horizontalnijih odnosa, interaktivnosti i demokratizacije informacija, ali i postavila brojne izazove pred medijske kuće. Da li se uloga medija nepovratno promenila, ili oni i u ovim okolnostima mogu biti čuvari javnog interesa, čitajte u tekstu Dunje Karanović.

Pokret Ne davimo Beograd, Aleksandar Jovanović Ćuta iz Ekološkog ustanka, i lider stranke Zajedno za Srbiju Nebojša Zelenović, dodali su tokom vikenda dva nova zahteva u vezi sa ekološkim protestima – pored toga da vlast odustane od zakona o referendumu i eksproprijaciji, oni traže i hitno donošenje zakona kojim će biti izbrisan rudnik na području Jadra, kao i momentalnu smenu kompletnog REM-a na čelu sa Oliverom Zekić.
Nenad Kulačin i ja odavno smo planirali da izvedemo DLZ na „teren“. Javljanje uživo sa prekjučerašnje blokade „Gazele“ i Brankovog mosta bio je pun pogodak. Gledanost je probijala internet plafone, a kolega i ja bili smo obeleženi fluorescentnim prslucima, na kojima je ogromnim slovima pisalo PRESS.
Bogoljub Karić, poznati domaći biznismen, tužio je KRIK, urednika Stevana Dojčinovića i zamenicu urednika Bojanu Jovanović zbog teksta o vezama članova porodice Karić sa predsednikom Belorusije Aleksandrom Lukašenkom i povlašćenom položaju koje njihove kompanije imaju u toj zemlji. Karić tvrdi da mu je KRIK povredio čast i ugled, kao i da su njegov sin i kompanije povezane sa porodicom zbog naše priče stavljeni pod sankcije Evropske unije i američkog Trezora. KRIK stoji iza svog teksta i podseća da je sve što je objavljeno o Kariću i njegovim kompanijama potkrepljeno zvaničnim dokumentima.

"Ljudi danas po difoltu misle da fotografija nije istinita, pre nego da jeste. Uostalom, sasvim je normalno da se to dešava kada imamo apsolutnu zloupotrebu vizuelnih prizora od strane onih kojima se nekada nedvosmisleno verovalo - medija. Ipak, fotografija u određenim okolnostima i dalje ima veoma značajnu ulogu i moć da prezentuje istinu", kaže Marko Risović, fotograf, autor fotografije blokiranog mosta Gazela u subotu koja je imala ogroman broj šerova i lajkova na društvenim mrežama i na neki način postala i simbol prošlonedeljnog ekološkog protesta.
Desetine izbjeglica Rohinja u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama(SAD) tužile su Facebook, optužujući tog giganta društvenih medija da dozvoljava širenje govora mržnje protiv njih.

U kršenju Kodeksa godinama prednjače tabloidi Alo, Srpski telegraf i Informer, a slede ih Kurir i Objektiv. Kurir je neetički izveštavao i o nasilju prema ženama, ali je za ovu temu ipak dobio novac na beogradskom medijskom konkursu. Sve institucije koje se finansiraju iz budžeta obavezne su prema zakonu da novac raspoređuju na rodno ravnopravan način

Nakon što su prošle nedelje za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije četvorica nekadašnjih pripadnika Državne bezbednosti nepravosnažno osuđena na sto godina zatvora, u tabloidima se „zavrtela“ priča o „misterioznoj torbi“ sa 415.000 dolara koju je Ćuruvija navodno nosio u trenutku ubistva. Jedini koji je tokom suđenja spominjao ovaj novac bio je nekadašnji novinar lista Svedok Vladan Dinić, koji je tvrdio da je sreo Ćuruviju na dan ubistva i da je on sa sobom tom prilikom nosio torbu punu para sa kojom je šetao po gradu. Dinićev iskaz je odbrana tokom postupka koristila da bi probudila sumnju sudskog veća da je Ćuruviju neko ubio zbog tih para te da likvidacija nema veze s državom.