26. okt 2021.

Savet za štampu: Novine i po 50 puta dnevno prekrše Kodeks

IZVOR Danas

Redovni monitoring Saveta za štampu pokazuje drastičan porast broja slučajeva u kojima dnevni listovi krše odredbe Kodeksa novinara Srbije, a najviše tekstova gde je došlo do kršenja imali su list Alo, Informer i Srpski Telegraf, navodi se u saopštenju.

26. okt 2021.

Da li je izjava urednika da je novinar drzak dovoljan razlog za otkaz

Piše Nikola Krstić
IZVOR NUNS

Prvi osnovni sud u Beogradu odbacio je kao neosnovanu tužbu nekadašnje novinarke Radio Beograda Mirjane Nikolić koja je tražila poništenje otkaza. Sud je poklonio poverenje iskazu urednice Đurđice Dragaš Vukovljak da se novinarka prema njoj ponašala „drsko” što je za sudiju bilo dovoljno da otkaz smatra zakonitim.

26. okt 2021.

Slobodna nacionalna frekvencija – šansa za profesionalnu televiziju

Piše Snežana Čelić
IZVOR Demostat

Nacionalne frekvencije su nacionalno dobro. Njihov broj je ograničen,pa  eksploatacija mora biti precizno definisana.  Države su  vlasnici tog resursa, kao uostalom vode, zemlje i gasa,  a  svaka odgovorna vlast  nastoji da očuva  i zaštiti od zagađenja i neodgovornog korišćenja onoga što pripada svim građanima. Vlasnik televizije nije vlasnik frekvencije, već korisnik dela važnog  resursa, koji otvara mogućnost za veliku zaradu i ono što je, kod nas možda i najvažnije,  veliki uticaj na javnost, pa se borba za medije svodi  na borbu za vlast.

26. okt 2021.

Kragujevac: Res Publika predlaže uvećanje gradskog budžeta za informisanje

IZVOR Pressek

Udruženje građana Res Publika uputilo je zvaničan predlog na Nacrt odluke o budžetu Grada Kragujevca za 2022. godinu, koji podrazumeva veća izdvajanja za oblast javnog informisanja. Naime, za grad je za medije, narednu godinu planirao da izdvoji 10.000.000 dinara, a Res Publika predlaže da se ta suma uveća tri puta, to jest da budžet za medije u 2022. godini iznosi 30 miliona dinara

26. okt 2021.

Novinarstvo kao poziv, a ne posao

SINOS
IZVOR Danas

Iako novinari u Srbiji žive često na rubu egzistencije sa nesigurnim ugovorima o radu slabo se sindikalno organizuju. Prema rečima profesora Jelene Kleut sa Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, glavni razlog za to je što u Srbiji sindikati ni inače nisu popularni, a sami novinari nisu voljni da se angažuju – zato što svoj aktivizam troše novinarskim radom, zato što rade mnogo poslova ili zato što misle da sindikalne akcije ne mogu da uspeju.

26. okt 2021.

„Fejsbuk papiri“ – kompanija znala za propuste u moderaciji i eliminisanju govora mržnje

Asošijeted pres

U Gazi i Siriji, novinari i aktivisti smatrali su da Fejsbuk cenzuriše njihov govor, i obeležava obične statuse na arapskom kao teroristički sadržaj. U Indiji i Mjanmaru, političke grupe koriste Fesjbuk da podstaknu nasilje. A sve se to događa zato što kompanija ne uspeva da reguliše sadržaje na svojoj platformi, pošto nema dovoljno moderatora koji…

25. okt 2021.

Radomir Marković negirao krivicu za ubistvo Slavka Ćuruvije i sad za taj zločin sumnjiči KOS

Piše Tamara Spaić

Bivši načelni Resora državne bezbednosti i prvooptuženi za ubistvo Slavka Ćuruvije u završnoj reči i na ponovljenom suđenju za to ubistvo negirao je svoju krivicu i ponovio da je čitavo suđenje zapravo obračun sa Slobodanom Miloševićem i Službom kojom je komandovao. Kao predvodnike svog progona i progona svih protivnika 5. oktobra označio je Verana Matića i Ljiljanu Smajlović, a danas je pred sudom izneo i tezu da su Ćuruviju ubili zbog njegovog navodnog saznanja o planu za vojni udar u Jugoslaviji. U utorak će svoje završne reči dati Milan Radonjić i Ratko Romić

25. okt 2021.

Vređajte, ja i dalje pričam istinu

Piše Vlada Živanović
IZVOR Danas

Put od malo poznatog urednika u Danasu do zvezde naprednjačkih internet stranica dugačak je koliko i prilog na televiziji Nova S, u kojem sam izjavio da se branioci lika, dela i postupaka Danila Vučića prema njemu ophode kao da je maloletnik i nevina žrtva, te da iako ima 20 i kusur godina ne može sam da objasni kako je to baš on, zajedno sa navijačima Crvene zvezde, osuđenom ratnom zločincu Draganu Vasiljkoviću predao vreću sa 30.000 dolara, ključeve od stana i auta kao poklon da se snađe kad je izašao sa robije.

25. okt 2021.

Igre predloga 2: Bez konsenzusa unutar Radne grupe za novi zakon o javnom informisanju, na javnu raspravu ide tekst sa alternativnim rešenjima

Piše Danijel Apro

Činjenica da će radna verzija nacrta zakona, koju će Ministarstvo uputiti na javnu raspravu, sadržati niz „alternativnih rešenja“ znači da postoje različita, a u nemalom broju slučajeva i dijametralno suprotna rešenja istih problema. „To svedoči o stepenu nesaglasja između dve grupacije unutar Radne grupe“, ocenjuje Veran Matić, predsednik ANEM-a. 

25. okt 2021.

„Huavej“ imao tajne ofšor ugovore sa ljudima povezanim sa „Telekomom“

Pišu Vesna Radojević i Stevan Dojčinović
IZVOR KRIK

Kineski tehnološki gigant „Huavej“ godinama je, preko ofšor firmi na Panami i Britanskim Devičanskim Ostrvima, imao tajne ugovore sa ljudima koji su bili blisko povezani sa državnom kompanijom „Telekom“, otkrivaju dokumenta iz projekta „Pandorini papiri“. Najmanje milion evra se, sudeći po dokumentaciji, slilo na račune ovih firmi, a deo toga u džepove bivšeg „Telekomovog“ direktora Igora Jecla i advokata Milorada Ignjačevića koji je bio u poslu sa ovom državnom kompanijom kroz njegov portal „Na dlanu“.

25. okt 2021.

Poziv medijima za formiranje regionalne medisjke mreže

IZVOR Danas

Udruženja zaštita na radu iz Makednije,Srbije, Crne Gore Kosova i Albanije odnosno BALcanOSH mreža realizuju regionalni projekat „Unaprjeđenje uslova rada i zaštite i zdravlja na radu kao podrška zemljama Zapadnog Balkanu u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, koji je finansiran od strane Evropske Komisije, a čija realizacija će trajati narednih 46 meseci.

25. okt 2021.

Novinar RSE zatvoren na Krimu traži pomoć Bidena i Kongresa

Vladislav Jesipenko, dopisnik Radija Slobodna Evropa (RSE) koji je zatvoren na Krimu apelovao je na američkog predsjednika Joa Bidena i američke zakonodavce da učine više da oslobode više od 100 političkih zatvorenika koje je pritvorila ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) zbog njihovih aktivnosti na Krimu.