12. mar 2020.

Nije samo „Nedeljnik“ praćen, novinari otkrili kada su i kako prisluškivani

Novinari koji ne dozvoljavaju da se bilo koja afera prisluškivanja kolega zaboravi poručili su sa tribine Udruženja novinara Srbije da bi bilo značajno formirati nezavisnu komisiju koja će ispitati slučaj "Vulin - Nedeljnik" do kraja i konstatovali da u ovom trenutku nedostaje novinarske solidarnosti više nego 90-ih godina.

Na koji način je ministar odbrane imao uvid u neobjavljen tekst „Nedeljnika“ još nije poznato. Urednik tog lista, Veljko Lalić, ne veruje da će javnost to ikada saznati.

Ja prvo mislim da je moj posao kao novinara ugrožen. Mislim da je uloga novinara da skupljaju informacije, znači naša uloga je da mi privaljujemo državne tajne i da objavljujemo i da razmišljamo o tome, a ne da država otkriva naše“, kaže urednik „Nedeljnika“.

Novinar NIN-a Vuk Cvijić je posle pada Miloševića radio upravo to, objavljivao je podatke o političkim ubistvima, a prisluškivan je protivzakonito.

„Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića i na tom suđenju se saznalo da na primer Milorad Ulemek Legija nikada nije bio prisluškivan, on nikada nije bio na merama iako je njegovo ime, kako se posle i dokazalo pravosnažnim i sudskim presudama, pojavljuje u svim tim političkim ubistvima“, rekao je Cvijić.

Novinari Ljilljana Smajlović i Veran Matić, koji je i Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara, saznali su da su prisluškivani tek kada možda i više nisu bili na merama .

„Našao sam ono o čemu nikada nisam razmišljao, da sam prisluškivan 1987. godine. Tada još nije bilo B92, bio je Ritam srca, omladinska emisija na Studiu B“, otkriva Matić.

„Saša Janković kaže ‘Ljiljo, je l’ ti znaš kako su tebe prisluškivali’. Kaže, ‘prisluškivali su te zakonito sa potpisom sudije Vrhovnog suda, prisluškivali su te kao Jocu narko dilera'“, priča svoj slučaj Ljiljana Smajlović.

Zbog novog slučaja „Nedeljnik“ mislilo se da će solidarnost novinara biti veća, kaže advokat Zdenko Tomanović.

„Ako novinari ćute, onda se dovodi u pitanje smisao postojanja javnog mnjenja. Značaj tog javnog mnjenja, efikasnost njegova. A kao što znamo, bez toga nema slobode nijednog građana“, kaže TOmanović.

Matić ističe da bi voleo da postoji „neko koordinaciono telo, ozbiljno udruženje novinara“.

I dok urednik „Nedeljnika“ Veljko Lalić veruje da bi takva komisija mogla da pomogne, novinar NIN-a Vuk Cvijić objašnjava da se službe bezbednosti i dalje zloupotrebljavaju na isti način i da su novinari označeni kao neprijatelji.

„Nažalost, jedino što je razlika za sada iz vremena ubistava je što sada nema ubistava novinara. Bar za sada“, napominje Cvijić.


Video prilog N1

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend