Položaj istraživačkih novinara uvek bio ugrožen rekla je Sofija Parojčić je za serijal Kiosk i naglasila da je uvek bilo teško. U poslednje vreme, kaže ona, istraživački mediji na udaru, pogovo sa tužbama koje su podnošene kako bi prestali da izveštavaju o moćnim ljudima, biznismenima, ljudima iz vlasti, ministrima.
„Mi trenutno imamo 13 aktivnih sudskih postupaka protiv naše redakcije i to je trenutno, rekla bih, najveća akcija vlasti protiv profesionalnih medija“, kazala je Sofija Parojčić.
Ona je dodala i da bavljenje istraživačkim novinarstvom povlači sa sobom i svakodnevno razmišljanje o bezbednosti, ocenivši i da je još teže biti istraživačka novinarka, jer se dolazi u neprijatne situacije što uživo, što na društvenim mrežama, a i nekako je uvek „lakše“ napasti ženu.
„Mi smo imali slučajeve gde su koleginicama obijeni stanovi pre nekoliko godina i onda vi morate konstantno da razmišljate o tome – neću ići ovom ulicom, ići ću ovom drugom. Da ne pričam o tome kada se na primer viđate sa određenim sagovornicima – tu postoji protokol“, objasnila je ona.
Ocenivši da je medijska scena u Srbiji definitivno u sve gorem i gorem položaju, Sofija Parojčić je navela da se to vidi i sve većim zatvaranjem institucija kada je reč o prikupljanju infomacija za temu kojom se istraživački novinari bave.
„Mi smo primetili da iz godine u godinu sve manje i manje možemo da dobijemo javno dostupnih informacija. Institucije se zatvaraju sve više i više. One su i ranije bile zatvorenije, ali što je duže Srpska napredna stranka (SNS) na vlasti – te institucije se i više zatvaraju“, rekla je ona.
Prema njenim rečima, SNS od početka svoje vlasti ima problem i neki loš odnos sa profesionalnim medijima, dok sa „prorežimskim“ medijima, ima neki idealan odnos.
Sofija Parojčić je navela da ti mediji dobijaju novac iz budžeta za izveštavanje, a dalje onda targetiraju opozicione lidere, novinare,aktiviste, studente, dok se profesionalni mediji „bukvalno“ bore za egzistenciju, pogotovo oni na lokalu.
Komentarišući zatvorenost institucija, Sofija Parojčić je navela novinari u KRIK konstantno šalju zahteve za pristup informacijama od javnog značaja, ali da odgovore uglavnom ne dobijaju ili im se odbijaju zahteve.
„U nekim slučajevima nam čak traže i odobrenje lica o kojima se raspitujemo. Takođe, ako bi se na primer žalili Povereniku za pristup informacijama od javnog značaja za neki zahtev, na primer koji je odbijen – Poverenik bi uglavnom doneo odluku odluku da institucija ponovo odluči o zahtevu, gde će to opet biti odbijanje“, rekla je ona, ocenivši taj proces „začaranim krugom“.
Uprkos svemu, tvrdi Parojčić, KRIK-a ima veliku podršku svojih čitalaca i to podstiče novinare da idu dalje.
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Ubistvo u Ulici Slavka Ćuruvije
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.