30. nov 2020.

Pretnje Vučiću izgovor za apsolutni nadzor

U autoritarnim režimima, pretnje na društvenim mrežama upućene predstavnicima vlasti često su izgovor za pozivanje na cenzuru i regulaciju interneta, a takva ideja ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina približava i Srbiju sistemima koji ne poštuju slobodu izražavanja i pokazuje nespremnost policije da na pretnje reaguje postojećim mehanizmima, smatraju sagovornici Danasa.

Foto: Unsplash, Lianhao Qu

Pored toga, ukidanje anonimnosti na internetu, najviše štete bi donelo upravo vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) s obzirom na brojne naloge koji su označeni kao botovski, odnosno 8.500 lažnih naloga koje je Tviter nedavno uklonio zbog veza sa vladajućom garniturom.

Zahtev za „ukidanjem anonimnosti na internetu“ stiže od ministra Vulina nakon pretnji koje su upućene predsedniku države Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici na društvenim mrežama.

Ovo nije prvi put da se državnim zvaničnicima i političarima preti, policija je već dva puta u skorije vreme hapsila ljude zbog sumnje da su ugrožavali bezbednost predsednika Vučića, iako u slučajevima pretnji novinarima, aktivistima, ili opoziciji, nisu bili toliko ažurni.

Đorđe Krivokapić iz SHARE fondacije ističe da je za ovu priču relevantno brisanje 8.500 lažnih i anonimnih naloga iz Srbije za koje je Tviter naveo da su promovisali vladajuću garnituru.

– Anoniman govor jeste često izvor dezinformacija i prekoračenja slobode izražavanja. Ipak, to ne znači da ga treba ukinuti pošto bi se na taj način ugrozili standardi slobode izražavanja privatnosti, a društvo uvelo u sistem apsolutnog nadzora. Tako u zapadnim demokratijama kojima težimo, Evropskoj uniji i Americi, anonimnost nije sporna. Ali u Kini, Rusiji se često napada i zahteva se ukidanje te anonimnosti. Iz ugla regulatornog pristupa, ovakvi zahtevi teže okretanju ka tim režimima, ukazuje Krivokapić za Danas.

On podseća da i društvene mreže kao što je Fejsbuk svojim korisničkim pravilima obavezuju na upotrebu pravog imena i prezimena i imaju mehanizme za prijavljivanje onih koji se lažno predstavljaju.

S druge strane, pretnje koje se upućuju putem društvenih mreža, podseća Krivokapić, treba da sankcionišu državni organi i za to već postoje mehanizmi.

– Videli smo veliku efikasnost državnih organa u slučajevima kada se pretnje upućuju najvišim državnim zvaničnicima, čak i neke pomake kada su u pitanju pretnje novinarima. Pretnje svakako nisu dozvoljene, to je krivično delo ugrožavanja sigurnosti za koje se goni po službenoj dužnosti i potrebno je podizanje kapaciteta tužilaštva i policije radi istraživanja tih krivičnih dela, zaključuje Krivokapić.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja, ističe da Vulin nije prvi koji predlaže ovako nešto ali da je Vulinov poziv kampanja za odbranu predsednika, kao i da je nemoguće da se primeni.

– Lično sam uvek pod imenom i prezimenom i nemam previše simpatija prema anonimnom nastupanju ali to je tekovina interneta i u dobrom delu pravne teorije to se tretira kao neodvojivi deo slobode izražavanja. Da li se to Vulinu sviđa ili ne, je jedna stvar. U konkretnim uslovima ne znam koliko je to iskreno ili je samo jedna parada zbog pretnji predsedniku. Posebno jer politička garnitura iza ministra masovno koristi anonimne naloge i nisam siguran da bi oni podržali ovako nešto. Voleo bih da čujem ministra Vulina i kako bi to tehnički izveo, deluje potpuno nemoguće, ističe Šabić.

Poslednje pretnje smrću Vučiću preko društvenih mreža upućene polovinom novembra putem društvenih mreža završile su momentalnom akcijom hapšenja M. P. (30) iz Paraćina.

On je na Fejsbuku objavio da Vučića stalno posmatra kroz nišan snajpera.

Odmah nakon toga je Vučić je javnosti saopštio da je plaćeni ubica Čaba Der mađarskim istražnim organima navodno rekao da je od dva kriminalna klana dobio ponudu da izvrši atentat na njega.

Ove godine je nekoliko lica uhapšeno zbog pretnji ubistvom predsedniku Srbije.

U aprilu je uhapšen G. P. iz Valjeva jer je na Instagramu, između ostalog, napisao: „Aleksandre Vučiću, iz šume stižem, pi*ko, da te skinem! Tu*aće te, ćelavi, dok ti oči ne isteram napolje.“

Potom je u maju uhapšen D. M. iz Beograda jer je na Tviteru više puta direktno pozivao na Vučićevo ubistvo.

S druge strane, kada su pretnje smrću upućene opoziciji – kojima je najviše izložen predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas – objektivnim novinarima i novinarkama, i drugim javnim ličnostima koje kritikuju Vučićev režim, niko iz vlasti nije pozvao na ukidanje anonimnosti na internetu.

Naime, samo tri dana pre nego što je pretio Vučiću „snajperom“, Đilas je dobio pretnje od Dejana Ivanovića: „Prokleto žutilo, zarazo, što ne umreš? Treba te snajperom poslati na groblje zaraženih i bolesnih u aluminijumskom sanduku. I tvoje gene treba uništiti da se takve ružne i bolesne nakaze nikad više ne rađaju“.

U maju je uhapšen M. L. iz Loznice jer je preko Tvitera direktno pozivao na ubistvo članova porodica Đilasa, Boška Obradovića, Janka Veselinovića, Borka Stefanovića, Ivana Ivanovića i Slobodana Georgieva.

„Vučićeve marionete“

Demokratska stranka (DS) osudila je juče pretnje upućene predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici, iako ih, po navodima DS, upućuju osobe „koje su davno prepoznate kao Vučićeve marionete“. Član Izvršnog odbora DS Srđan Milivojević ocenio je da „čitava javnost u Srbiji zna da je daljinski upravljač za rukovanje tim osobama, poznatim po krajnje ekstremnim stavovima, u rukama Aleksandra Vučića“.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend