01. mar 2019.

Komunikacija sa lokalnom zajednicom: nedovoljno iskorišteni potencijali za interakciju

Većina javnih lokalnih medija u BiH ima web-stranice i stranice na Facebooku, dok su profili na drugim društvenim mrežama rjeđi. Međutim, podaci objavljeni na tim platformama su ograničeni, kao i načini na koje građani mogu da komuniciraju sa tim medijima, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo „Javni lokalni mediji između javnog interesa i finansijske ovisnosti“.

Javni lokalni mediji u BiH imaju bitnu funkciju u lokalnoj demokratiji i potencijalno doprinose komunikaciji o pitanjima i problemima lokalne sredine. U nastojanju da se odgovori na pitanje iskorištenosti tog potencijala u istraživanju je, pored ostalog, predstavljena analiza prisustva javnih lokalnih medija na internetu – na web-stranicama i nalozima na društvenim mrežama.

Web-stranice i društvene mreže

Procijenjena stopa korištenja interneta u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu iznosila je oko 80 posto što pokazuje da se kroz internetsku komunikaciju može dosegnuti veliki broj građana. Internetske platforme mogu lokalnim javnim medijima pomoći u distribuciji informacija, ali i približavanju lokalnoj sredini, kroz interakciju sa građanima, prijem njihovih prijedloga, pa i promociju mogućnosti da građani dostavljaju gotove izvještaje o pojedinim pitanjima iz lokalne sredine. Društvene mreže na internetu još su jedan od načina za potencijalno poboljšanje komunikacije sa građanima i za diseminaciju informacija.

Prema rezultatima istraživanja, javni lokalni mediji u BiH nisu u potpunosti prihvatili mogućnosti modernih tehnologija za poboljšanu interakciju sa građanstvom. Analizom web-stranica obuhvaćeni su svi javni mediji u BiH. Prema RAK-ovom registru, postoji 81 javni lokalni medij (uključujući radijske i televizijske emitere). Ukoliko uzmemo u obzir da određeni broj medija ima i radijski i televizijski program i kao jedno preduzeće imaju jednu web-stranicu, broj medija koji smo koristili u ovom istraživanju je 65. Njih 12 u trenutku analize (sredina 2018. godine) nije imalo svoje web-stranice, dok su stranice još dva medija bile u fazi izrade, pa je ukupan broj aktivnih i analiziranih stranica 51. Indikativno je da se među 14 medija koji nisu imali svoje stranice nalaze četiri medija koji nemaju posebnu stranicu, već imaju svoj dio na stranici opštine ili grada u kojem se nalaze (Radio Gračanica, Radio Višegrad, Radio Ključ, Radio Drvar), što je praksa koja može dodatno narušiti neovisnost, ili barem percepciju građana o neovisnosti sadržaja ovih medija.

Većina (94%) medija koji imaju web-stranice ima i barem jedan vid kontakt-informacija i/ili kontakt-formulara, što omogućava komunikaciju sa građanima. Samo tri stranice nemaju nikakve kontakt-podatke, dok većina ima fizičku adresu, e-mail adresu i barem jedan broj telefona. Osam medija nema objavljenu e-mail adresu preko koje bi ih slušaoci mogli kontaktirati. Dvadeset i tri medija imaju i kontakt-formular preko kojeg se mogu uputiti komentari, upiti, primjedbe i slično. Od 51 medija koji imaju web-stranicu, samo njih 13 ima objavljen impressum tj. podatke o zaposlenicima na pojedinim funkcijama. Podatke o članovima i biografije članova uredničkog vijeća na web-stranici nema nijedan od medija uključenih u uzorak.

[povezaneprice]

Manje od polovice svih medija sa funkcionalnom web-stranicom, tj. njih 21, ima aktuelne i dostupne programske šeme na svojim stranicama. Još tri medija imaju zastarjele programske šeme, posljednji put ažurirane prije nekoliko godina (februar 2016. i januar 2013. godine), a dodatno tri medija imaju predviđene programske šeme koje još uvijek nisu u funkciji. Niti jedan od medija nema opciju za sintezu govora tj. za pretvaranje teksta na web-stranici u govor, prije svega korisnu za osobe sa oštećenim vidom ali moguće i za druge korisnike koji nemaju vremena čitati tekst. Tri medija, Radio Bosanska Krupa, Radio Srbac i Radio Gradiška, imaju opciju uvećavanja teksta, što predstavlja mali ali važan iskorak ka uključivanju osoba sa invaliditetom u komunikaciju putem platformi lokalnog javnog medija.

Opcije za interakciju na stranicama javnih lokalnih medija uglavnom se svode na mogućnost dijeljenja sadržaja putem društvenih mreža, na postojanje poveznice na stranice na društvenim mrežama i u manjoj mjeri na mogućnost korisničkih komentara na web-stranicama, dok forum, korisnički blog i mogućnost online chata nisu identificirani niti na jednoj web-stranici javnih lokalnih medija.

Trideset i dva medija imaju mogućnost dijeljenja sadržaja direktno sa stranice na društvene mreže, najčešće FacebookTwitter Google+, ali pojedini nude i mogućnost dijeljenja na manje zastupljene društvene mreže, kao što su PinterestTumblr VKontakte (ruska inačica Facebooka), pa i mreže poput YouTubea i profesionalne društvene mreže LinkedIn. Trideset i jedan javni lokalni medij ima poveznicu na društvene mreže, prije svega Facebook, zatim TwitterYouTube Google+.

Poveznice na određene sadržaje (programske šeme, podcast, kontakt-formulari, društvene mreže) ne funkcionišu na nekim od web-stranica, uz naznaku da su takvi sadržaji u izradi, ili bez ikakvog pojašnjenja. Neke poveznice vode na reklamne umjesto na predviđene sadržaje. Uz to, pojedini sadržaji nisu ažurirani godinama, tako da se stiče utisak da se ne vodi dovoljno računa o sadržajima na stranicama. Sličnost u izgledu nekoliko stranica, sa poveznicama na društvene mreže koje se generalno ne koriste mnogo u BiH, pokazuje da pri izradi stranica nisu uzete u obzir potrebe i navike stanovništva, već da se pratio generički šablon.

Djelomično iskorišteni potencijali za komunikaciju putem Facebooka

Najrasprostranjenija društvena mreža u BiH je Facebook, što je praćeno i značajnim prisustvom javnih lokalnih medija na ovoj mreži. Na Facebooku svoju stranicu ima 58 javnih lokalnih medija, od kojih 55 aktivnu, što je definisano kao postavljanje sadržaja barem jednom sedmično.

Većina medija sadržaj postavlja više puta dnevno i Facebook se prije svega koristi kao dodatna platforma za plasiranje vijesti. Dostupnost drugih relevantnih informacija na stranicama na Facebooku lokalnih javnih medija je ograničena. Naprimjer, samo dva medija objavljuju impressum na svojoj stranici na Facebooku, dok devet medija ne objavljuju kontakt-podatke. Trideset javnih lokalnih medija (više od pola, tj. 51.7%) dozvoljavaju i da se na njihovim profilima izraze mišljenja, daju komentari i uputi na dodatne informacije i teme kroz postavljanje korisničkog sadržaja (visitor posts). Samo 5 od 58 medija, koji imaju stranicu na Facebooku, ne nudi mogućnost slanja poruka.

Većina stranica medija na Facebooku nudi mogućnost slanja poruka (chat), tj. samo 4 medija ne nude mogućnost slanja poruka. Na dobijene poruke predstavnici medija odgovaraju veoma brzo, pokazujući time izvjesnu odgovornost prema građanima. Podaci o brzini odgovaranja na poruke dostupni su za 46 stranica i oni ukazuju na to da 11 medija odgovara za jedan dan, 19 za nekoliko sati, 8 za jedan sat, a 8 medija odgovara u roku od nekoliko minuta.

Broj pratitelja stranica na Facebooku u vrijeme finaliziranja analize (april 2018.) varirao je od par desetina do 27.592, a prosječna vrijednost (aritmetička sredina) iznosila je 3.641 pratitelj. Medijana od 4.778 pratitelja pokazuje da tek mali broj medija ima ekstremno nizak, pa i ekstremno visok broj pratitelja, dok većina medija ima par hiljada do nekoliko hiljada pratilaca.

Rezultati analize stranica na Facebooku, prema tome, sugeriraju da su javni lokalni mediji u BiH prepoznali potencijal za plasiranje informacija i povezivanje sa građanima, a koje nudi Facebook. Iako istraživanje nije obuhvatilo analizu sadržaja pojedinih postova, pregled za produkciju originalnih sadržaja i plasiranje dodatnih informacija, već prvenstveno za plasiranje sadržaja već objavljenih na web-stranicama ili u programu radija i/ili televizije. Samo dva medija na svojoj stranici na Facebooku imaju podatke o zaposlenima, što ukazuje na manjak transparentnosti javnih lokalnih medija na društvenim mrežama.

Twitter još uvijek slabo korištena platforma

Na Twitteru profile ima 17 javnih lokalnih medija. Od toga ih je samo devet aktivno tj. uključuje sadržaje objavljene u proteklih mjesec dana od datuma monitoringa (april 2018.), dok sedam medija ima profile na kojima ništa nije objavljeno više od godinu dana, a TV USK ima nalog bez ijednog objavljenog sadržaja (tweeta). Pritom aktivnost lokalnih medija na Twitteru varira, od više hiljada tweetova (najviše, tj. 20.100, ima Radio Ljubuški a zatim Radio Brčko sa 13.900 objava) do svega nekoliko tweetova (ili čak samo jednog tweeta na nalogu Radija Novi Grad).

Ukupan broj svih tweetova objavljenih od strane bosanskohercegovačkih javnih lokalnih medija na dan zaključenja analize u aprilu 2018. godine bio je 51.054. Iako je aritmetički prosjek tweetova 3.003 po mediju, srednji broj tweetova, tj. medijana, iznosi 16, što ukazuje na to da većina medija objavljuje manji broj tweetova, a tek nekolicina objavljuje veći broj.

Broj pratilaca je u cjelini značajno niži nego na Facebooku i u prosjeku iznosi par desetina (medijana: 38), dok najviše pratitelja ima Televizija Kantona Sarajevo (3.066), a najmanje Radio Novi Grad (1). Treba imati na umu da ni najpopularniji mediji ne dobivaju redovne i značajne reakcije na sadržaje na Twitteru postove. Tako internetski medij Klix, koji objavljuje sadržaje više puta dnevno putem Twittera, i ima preko 100.000 tweetova i blizu 100.000 pratitelja, najčešće nema nikakve reakcije na sadržaje. Zbog toga je nedostatak angažmana na profilima malih lokalnih javnih medija na Twitteru očekivan. Twitter bi u narednom periodu mogao biti način za ove medije da dopru do različitih grupa i unaprijede interakciju s javnostima, ukoliko bi se prevazišli problemi poput nedostatka ljudskih kapaciteta za upravljanje različitim društvenim mrežama.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend