12. jun 2022.

Mediji u BiH izloženi političkom utjecaju, novinari nezaštićeni, stoji u OSCE izvještaju

Medijski prostor u Bosni i Hercegovini zasićen je lažnim vijestima, govorom mržnje i pristrasnim izvještavanjem, navedeno je u izvještaju "Procjena potreba medijskog sektora u BiH" koji je predstavljen u četvrtak u Mostaru.

Izvještaj je predstavljen u organizaciji Misije OSCE-a u BiH te uz podršku Ambasade Švedske u Sarajevu i u suradnji sa agencijom Prizma Istraživanja.

„Najvećom manom današnjih medija mnogi smatraju pristrasnost, kao posljedicu njihove političke i finansijske zavisnosti. Učesnici istraživanja su iskazali vrlo nizak nivo povjerenja u medije i povezuju ih sa negativnim konotacijama kao što su neprofesionalizam, održavanje tenzija u društvu, promocija političkih ciljeva, netačno izvještavanje i izmišljanje laži“, navodi se u sažetku istraživanja.

Ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strőmquist kazala je da je istraživanje potvrdilo činjenicu da u medijskom sektoru ima dosta izazova, ali i da javnost ima jako nizak nivo povjerenja u medije.

„I naravno, to je međusobno povezano“, kazala je ambasadorica.

Poručila kako bi istraživanje „Procjena potreba medijskog sektora u BiH“ trebalo pomoći boljoj zaštiti medijskih radnika, kao i donošenju regulative protiv dezinformiranja, što će povećati povjerenje javnosti u medije.

„Potrebno je imati striktan okviru u vezi s tim šta su zapravo mediji i to uključuje vlasništvo, finansiranje i transparentnost, tako da ljudi znaju ko stoji iza te informacije. I to je itekako povezano sa širenjem dezinformacija. Ljudi moraju znati da ono šta novinari ili neko ko sebe zove novinarem, štampa ili govori na radiju ili televiziji je zaista nepristrasno i da su to tačne činjenice“, kazala je švedska ambasadorica.

Naglasila je da nije dovoljno imati zakonski okvir, nego je potrebno da taj okvir bude i proveden.

Istaknuto je i da učesnici istraživanja u velikoj mjeri podržavaju strože sankcije za širenje takozvanih lažnih vijesti, kako bi se poboljšala objektivnost izvještavanja i spriječilo širenje govora mržnje.

Također je navedeno da se medijski radnici i novinari smatraju ugroženim, nedovoljno zaštićenim i stoga nemoćnim da se posvete svom poslu na profesionalan način.

„Važno je i kako ljudi doživljavaju medije. To je jedan veoma važan stub. Nadamo se da se ovaj sektor može ojačati, kao i povjerenje ljudi u njega“, izjavio je šef terenskog ureda OSCE-a u Mostaru, Ioannis Piliouris.

Istraživanje je provedeno krajem 2021. godine s ciljem procjene trenutne situacije u medijskom sektoru u BiH.

Sudjelovalo više od hiljadu ispitanika, a intervjuirani su i predstavnici medija iz iz oba bh. entiteta i Brčko Distrikta.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend