27. avg 2021.

Novinari žrtve političke napetosti u Crnoj Gori

Društvene tenzije u Crnoj Gori povećavaju rizik u odnosu na rad medija a posljednji verbalni i fizički napadi na novinare su zabrinjavajući, poručila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić za Radio Slobodna Evropa.

Crna Gora, napadi na novinare (Foto: snimak ekrana RSE)

„Situacija u kojoj je društvo polarizovano povlači za sobom i povećane tenzije i izražene negativnosti u svim sferama javnih i drugih komunikacija, a koje su se prelile i na sektor medija, medijske radnike, posebno novinare i novinarke“, kazala je Srzentić.

Samo u posljednjih 10 dana u Crnoj Gori desila su se najmanje tri incidenta na štetu novinara, dok je u prvoj polovini ove godine zabilježeno 14 slučajeva verbalnih i fizičkih napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara i medijskih radnika, najčešće dok su obavljali uobičajene radne zadatke.

Poslednji incident dogodio se na Cetinju 22. avgusta kada je grupa okupljenih građana ometala izvještavanje Televizije Vijesti tokom protesta protiv najavljenog ustoličenja mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. Uz uvrede na račun medijske kuće, jedan broj mladih ljudi je primorao novinara i snimatelja da se udalje sa mjesta snimanja.

Istog dana u Risnu je verbalno napadnuta i novinarka Radio-televizije Crne Gore Tamara Nikčević.

Najviši politički zvaničnici, nevladin sektor, medijski predstavnici, političke partije i Ombudsman osudili su incidente.

Prema riječima ministarke Srzentić, mediji moraju da budu nezavisni i slobodni, kao i da iz različitih uglova otvaraju najznačajnije društvene teme.

„Verbalni i fizički napadi zabrinjavaju i to je upozorenje za cijelu našu zajednicu, bez obzira da li nam se dopadaju teme koje obrađuju i uređivačka politika nekog medija. Želim da stanem iza svakog novinara i novinarke i da im dam punu javnu podršku“, poručila je Srzentić.

I bivši urednik dnevnog lista Vijesti Mihailo Jovović za Radio Slobodna Evropa kaže da su učestali napadi na novinare u Crnoj Gori veoma zabrinjavajući i posljedica pojačanih tenzija u društvu, koje podgrijavaju političari suprotstavljenih strana.

„Političari ne samo da podgrijavaju već i ‘huškaju’ društvo na medije koji ne odgovaraju njihovim političkim ciljevima ili im se ne dopada njihova uređivačka politika. Onda se to prenese na građane koji slušaju te političare i koji imaju povjerenja u njih“, konstatuje Mihailo Jovović.

Pojačane političke tenzije u društvu i nova protestna okupljanja povećavaju rizik da će takvih slučajeva biti više, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.

„Očekujemo djelotvorno procesuiranje svih odgovornih u skladu s postojećim propisima, ali i sistemsku reakciju države na društvenu klimu u kojoj su novinari sve češće na udaru“, saopštili su iz HRA.

Zašto se povećava rizik po medijske radnike?

Dragoljub Vuković iz Media centra potvrđuje za Radio Slobodna Evropa da je, percepcija nekog dijela javnosti u odnosu na medije takva da neke novinare identifikuju sa određenim politikama.

„I onda negativan stav i emociju koju imaju prema politici usmjeravaju prema mediju za koji vjeruju da pripada ili je naklonjen toj poltičkoj grupaciji koja njima nije bliska“, navodi Vuković.

Ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija najavljeno je za 5. septembar u Cetinjskom manastiru ali građani negoduju da taj događaj bude organizovan u tom gradu.

Dragoljub Vuković navodi da je svaki događaj na kom su tenzije, kakav će biti 5. septembra, rizičan za izvještavanje.

„Nažalost, nemamo izgrađen civilizovani odnos prema medijima i poslu kojim se novinari bave. Sve što je produkt napetosti u društvu odražava se i na medije i kad se izvještava sa takvih događaja treba biti krajnje oprezan“, kaže Vuković i dodaje da je u crnogorskom društvu prisutna stalna konfliktnost.

„Ona se s vremenom podgrijava i splašnjava ali osnovne podjele ostaju. Unutar njih nalazi se prostor u kojem tinja vatra netolerancije i ona se lako razbukti. Crna Gora nema izgrađeno društvo već samo politike koje su posvađane“, zaključio je Vuković.

Direktor regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope Vuk Maraš kaže da politički subjekti i druge strukture u društvu, smatraju da mediji treba da služe da šalju njihove poruke, da budu megafoni ovih ili onih struktura.

„U ozbiljnoj državi se za takve stvari ozbiljno odgovara, sa ozbiljnim zatvorskim kaznama, dok u Crnoj Gori zbog nedostatka kaznene politike, svako smatra da može uzeti, uslovno rečeno, vaspitnu metodu u svoje ruke i pokušati da objasni mediju ili novinaru, kako treba da radi”, kaže Maraš.

Prema riječima Maraša, što je veći rizik skupa, veća je i opasnost po novinare.

„Neophodno je da svi organizatori skupova, nebitno ko se za šta zalaže, pozovu svoje pristalice koje dolaze u njihovo ime, da obezbijede novinarima da rade svoj posao, da ne napadaju nikoga. Za početak bar poslati takve poruke, da bi ljudi imali svijest, da je to društveno neprihvatljivo ponašanje, a sa druge strane krivično djelo“, rekao je Maraš.

Stanje medijskih sloboda godinama zabrinjavajuće

Vuk Maraš kaže da je situacija u dijelu slobode medija i slobode novinara da rade svoj posao u Crnoj Gori zabrinjavajuća godinama.

„Imali smo periodično momente eskalacije napada na novinare koji su rezultat toga da dosadašnji napadi, medije i njihovu imovinu nisu istraženi. U Crnoj Gori patimo od hroničnog nedostatka konkretnih rezultata kada su ovakvi napadi u pitanju”, kaže Maraš, čime se šalje poruka da se suštinski napadi tolerišu jer se ne odgovara krivično za ta djela.

Mihailo Jovović ne isključuje mogućnost da su neki od napada na novinare organizovani, sa ciljem da se zastraše i prestanu da se bave novinarskim poslom.

„Razlog je i dugogodišnja nekažnjivost za napade na novinare. Gotovo nijedan slučaj nije riješen do kraja, čak i tamo gdje su pronađeni izvršioci napada, očigledni nalagodavci nisu pronađeni. U nekim slučajevima za njima nije ni tragano“, rekao je Jovović, koji je i sam bio napadnut 2009. godine.

Dodaje da je slučaj ekipe Televizije Vijesti, posljedica toga što ovakve situacije nisu regulisane zakonom, niti kažnjive.

„Volio bih da se političari stave u poziciju da im neko dođe u kancelariju i kaže „ne možeš da radiš, zato što se meni ne dopada to što ti pričaš“. Za novinare je trg gdje su se ljudi okupili kancelarija“, naglašava Jovović.

Devet nevladinih organizacija je krajem jula uputilo Predlog izmjena Krivičnog zakonika Skupštini kojim je predloženo propisivanje novih krivičnih djela – sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, kao i dopuna krivičnih djela teška tjelesna povreda i teško ubistvo u odnosu na novinare kao oštećene.

Kako objašnjava Jovović, kada bi postojala krivična djela koja su u predlogu ovih NVO, kao što je „ometanje novinara na radnom zadatku“, bilo bi mnogo lakše.

„Drugi način je da se policija i tužilaštvo, pozabave starim slučajevima, da se pronađu ljudi koji su naložili napade i organizovali ih. Nekažnjivost je jedna od ključnih stvari koja ljudima govori „slobodno, novinari su lovina, slobodno idite i radite šta hoćete“, zaključio je Jovović.

Maraš tvrdi da neće biti pomaka dok ne budemo imali ozbiljne kazne, ozbiljno sankcionisanje, ne samo izvršioca, nego u mnogim slučajevima i nalogodavcima tih napada.

Da li je rešenje u statusu službenog lica?

Maraš objašnjava da “nije bitno kako će se doći do toga, ali da je važno da se dođe do ozbiljnije sankcione politike, da bi se poslala poruka da se za napad na novinara u ide u zatvor i to dosta vremena i da zbog toga se niko ne drzne to da uradi”:

“Ono na čemu svi insistiraju je da se kaznena poltika pooštri. Ima nekih rješenja koja idu na uvođenje novih krivičnih djela, neka rješenja da se postojeća krivična djela pojačaju.”

S druge strane, Maraš objašnjava da “bez istraživanja prethodnih slučajeva i snošenja odgovornosti ljudi koji su ih počinili, teško da samo pooštravanjem kaznene politike možemo doći do nekog značajnijeg rezultata, u obezbjeđivanju slobode medija da rade svoj posao onako kako im to garantuju Ustav, zakon i međunarodne konvencije.”

Napadi na novinare i novinarke poslednjih godinu

Prošle godine, 31. avgusta, veliki broj građana okupio se u Podgorici kako bi iskazao podršku opozicionim partijama nakon objavljivanja rezultata parlamentarih izbora na kojima je nakon trideset godina smijenjena Demokratska partija socijalista. Vozilo koje je jasno bilo obilježeno oznakom RTCG, kamenovano je prilikom povratka sa snimanja.

Novinarku Vijesti Jelenu Jovanović je 14. marta 2021. godine dok je bila na radnom zadatku i izvještavala sa lokalnih izbora i dešavanja nakon zatvaranja biračkih mjesta u Nikšiću, gađali su brisačem u glavu. Njoj su u julu opet upućivani prijeteći mailovi, zbog čega joj je dodijeljena dvadesetčetvorosatna zaštita.

Sedam dana kasnije crnogorska policija uhapsila je dvojicu mladića zbog sumnje da su verbalno i fizički u Bijelom Polju napali novinara Seada Sadikovića. Policija je precizirala da je novinar televizije Vijesti „imao vidljive povrede“, te da mu je ukazana ljekarska pomoć.

Dodali su da su mladići, učesnici auto-kolone, vrijeđali Sadikovića, a nakon toga ga i fizički napali i nanijeli mu lakše povrede. Sadiković je autor emisije „Bez granica“ na TV Vijesti i poznat je po kritičkom stavu prema bivšoj vlasti.

Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan napadnut je 27. marta u Podgorici. Pedesetogodišnjak mu je ispred zgrade u kojoj živi prišao i uputio uvrjedljive i prijeteće riječi, a u jednom trenutku je i fizički nasrnuo na njega.

Građani, koji su 24. aprila godine dočekali crnogorskog reprezentativca u boksu sa završenog Svetskog prvenstva za mlade gdje je osvojio srebrnu medalju, vređali su novinara Nebojšu Šofranca na nacionalnoj osnovi. Pristalice boksera su vrijeđale Šofranca nazivajući ga ustašom i pozivali ga da „izađe pred Srbe“.

Zbog verbalnog napada na direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Milku Tadić Mijović u Petrovcu, 17. avgusta je uhapšen F.B. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Nakon saslušanja njemu je određeno zadržavanje do 72 sata, nakon čega mu je Osnovni sud u Kotoru odredio pritvor od 30 dana.

Uz ovo, mnoge medijske kuće u Crnoj Gori su prijavile prijetnje koje dolaze sa društvenih mreža.

Devet nevladinih organizacija je krajem jula uputilo Predlog izmjena Krivičnog zakonika Skupštini kojim je predloženo propisivanje novih krivičnih djela – sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, kao i dopuna krivičnih djela teška tjelesna povreda i teško ubistvo u odnosu na novinare kao oštećene.

Kako objašnjava Jovović, kada bi postojala krivična djela koja su u predlogu ovih NVO, kao što je „ometanje novinara na radnom zadatku“, bilo bi mnogo lakše.

Sagovornici RSE ocjenjuju da neće biti pomaka u bezbjednosti novinara dok se ne uvedu ozbiljne kazne, kako za izvršioce, tako i u mnogim slučajevima i za nalogodavce tih napada.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore je inicirala ponovno pokretanje istrage u slučaju ubistva direktora dnevnog lista Dan Duška Jovanovića koji je ubijen 2004. godine. Novinarka Olivera Lakić je ranjena iz vatrenog oružja 2018. godine i taj slučaj nije dobio suddski epilog.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend