06. jun 2022.

Odlukama daju vjetar u leđa napadačima

Od 27 zabilježnih slučajeva incidenata i napada na novinare u 2021. godini,  sudski epilog je dobilo 10 slučajeva. 

Godine posvećene novinarskoj profesiji kao u svakom zanatu ostavljaju ožiljke koje poslenice javne riječi nastoje da prevaziđu svjesne da ih vrijeme neće obrisati. Novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović se i danas sjeća prvih prijetnji, iako je od njih, kako se prisjeća, prošlo više od 11 godina. Od tada do danas spisak dobijenih prijetnji je sve duži.

Ipak ne mogu da odgovorim koliko je toga bilo, jer zaista se trudim da zaboravim sve ružne stvari.  Sudski epilog dobili su skoro svi slučajevi i svi su pravosnažno okončani – kaže Jovanović.

Jedan od napada na Jelenu zabilježen je u 2021. godini, tokom koje je registrovano 27 napada/incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori.  Istovremeno je zadržan trend prijetnji koje su novinari dobijali putem društvenih mreža. Zabrinjava podatak da je tokom 2021. godine zabilježen i porast fizičkih incidenata, što sve skupa poprima prilično sumorne obrise.

Meta napada u 11 slučajeva bile su novinarke ili ekipe čiji su dio bile i novinarke.

              2021.GODINA – napadi na novinarke
VRSTA NAPADA  BROJ
Napadi na novinarke 2
Napadi na medijske organizacije i medije 4
Ostale prijetnje novinarkama 5
 UKUPNO  11

 

Jelena je jedna je od rijetkih novinarki koja živi i obavlja svoje radne obaveze pod policijskom zaštitom. Izmijenjen način života i funkcionisanja nameće pitanje da li je to onemogućava da se bavi istraživačkim novinarstvom.

-Život uz policijsku pratnju podrazumijeva da su oni, jednostavno dio mog života – skupa idemo na posao, na teren, na planinarenje, na čestitke, sahrane, u kafanu, bioskop, rođendane, proteste, konferencije, skupa šetamo…s tim što me, ukoliko nisam na javnom mjestu (kafići, plaža, planina…), kada dođem do lokacije na kojoj ću boraviti, čekaju ispred prostorije u kojoj boravim. Zabranjeno mi je da koristim moj automobil, što znači da ni u jednom trenutku, kada sam van “sigurne” lokacije, ne mogu biti sama, pa makar to značilo da sama odem do trafike po cigarete ili kod frizera. To u značajnoj mjeri otežava i život i rad, jer pojedini izvori iz bezbjednosnih službi ne žele da se viđaju sa mnom dok god imam obezbjeđenje, ali se nekako snalazim da i taj problem prevaziđempojašnjava Jelena.

Pod zaštitom policije nalazi se upravo zbog posla koji obavlja i činjenice da se njen potpis kao autorke nalazi ispod brojnih tekstova koji se bave ne samo istraživanjem korupcije na visokom nivou, već i djelovanjem kriminalnih grupa. Jedan od tih tekstova ugrozio je njenu bezbjednost.

Zbog tema koje su mi u fokusu, a to je dominantno istraživanje organizovanog kriminala, prijetnje su već godinama konstanta. Možda ih zbog toga nekada i ne doživim ozbiljno, makar ne onoliko koliko bi trebalo, što je pogrešno. Jul i avgust 2020. godine ipak su bili malo drugačiji. Iskreno, malo više stresniji – do mene su počele da dolaze veoma opasne informacije. Ni u jednoj verziji nisam čula da ću preživjeti ono što mi se sprema, zbog toga sam ih i podijelila sa pripadnicima Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. Istog dana dodijeljeno mi je policijsko obezbjeđenje. Početkom septembra prošle godine, ako dobro pamtim, umjesto službenika Centra bezbjednosti Podgorica, koji su me do tada čuvali, dodijeljeno mi je dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, odnosno, brigu o mom životu preuzeli su pripadnici Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata, sa kojima od tada, maltene, živimpojašnjava Jovanović.

A šta se zapravo Jeleni dogodilo?

Tog 28.jula 2021.godine novinarka je, posredstvom advokatice, dobila pismo koje je potpisao pritvorenik Mario Milošević, u vidu reagovanja na objavljeni tekst. Advokatica je na službenu mejl adresu novinarke i redakcije poslala mejl, koji je nazvala demantijem, a u kom osumnjičeni za izvršenje dva ubistva, između ostalog, navodi i adresu na kojoj novinarka stanuje, insinuirajući da Jovanović stan otplaćuje pišući tekstove o njemu.  Novinarka, koja je istovremeno i svjedokinja ubistva za koje tužilaštvo sumnjiči Miloševića, te navode je protumačila kao ozbiljne prijetnje i pokušaj zastrašivanja i diskreditacije, imajući na umu činjenicu da informacija o tome gdje ona stanuje nije javna. Upravo zbog toga Jelena je podnijela prijave protiv Miloševića i njegove advokatice zbog ugrožavanja sigurnosti.

Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, međutim, to nije bilo dovoljno.

Nakon analize cjelokupnih spisa predmeta, ocijenjeno je da ne postoji osnovana sumnja da su Milošević i Karadžić počinili bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – navedeno je u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Pogorici na naša pitanja.

Jovanović je, kao oštećena, iskoristila svoje zakonsko pravo i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela pritužbu kojom je tražila preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave. To međutim nije dovelo do promjene odluke. Podgoričko Više državno tužilaštvo utvrdilo je da je odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici donijeta u skladu sa zakonom.

Nadam se da svi svoj posao radimo najbolje što znamo, pa i tužioci, iako praksa pokazuje drugačije. Njihovu odluku neću komentarisati, ali njom su oni preuzeli odgovornst za moj život – prokomenatrisala je Jovanović ovakvu odluku Tužilaštva.

Ona smatra da nadležne institucije ne rade dovoljno da prepoznaju i sankcionišu napade na novinarke.

U prethodnom sazivu Vlade imali smo čak i ministarku koja se nije dovoljno zalagala da zaštiti novinare i fotoreportere, što je nedopustivo.  Mimo toga, tužioci su, čini mi se, kvalifikovali lakše oblike krivičnih djela ili laksa krivična djela, kada su u pitanju napadi na novinare. Na taj način, umjesto da preveniraju napade, kao da daju vjetar u leđa napadačima smatra Jovanović.

Zato smatra da treba promijeniti dosta toga, prvenstveno svijest javnosti o značaju novinarskog posla, jer su novinarke sve češće izložene prijetnjama, progonu, napadima…

Ono o čemu se ne priča, to su pogovaranja i pokušaji diskreditacije. Ipak, raduje me što uprkos svemu tome primjećujem da to ne utiče u značajnoj mjeri na našu slobodu – kaže Jovanović.

Nadu da će se institucionalni odgovor na napade na novinare promijeniti budi činjenica da je vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović u prvim danima svog mandata posebnu pažnju posvetila upravo predmetima koji se odnose na napade na novinare i imovinu medija. Jovanović je rukovodiocima svih državnih tužilaštava ona je uputila dopis kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima napada na novinare i da Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljaju mjesečne izvještaje o postupanju.

I pored prijetnji i napada Jelena je odlučna u namjeri da nastavi da se bavi novinarstvom i istraživanjem kriminalnog djelovanja. Za koleginice koje prepoznaju bilo koju vrstu prijetnje ima jasnu poruku

“Ne smiju zanemarivati ni najbezazleniju prijetnju, niti ih olako prihvatati, jer to može da ima dalekosežne posledice. Dakle, uvijek i sve moramo prijavljivati. Dešavalo se i da ne prijavim prijetnje. To je greška koju sam pravila u početku i to sada smatram pogrešnim. Moramo sve prijaviti, jer jedino tako ćemo stati na kraj napadima na nas, poručuje svojim koleginicama Jovanović.

Od 27 zabilježnih slučajeva incidenata i napada na novinare u 2021. godini, njih 20 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo njih 10.

U četiri predmeta donijete su osuđujuće presude. Kazne se kreću od uslovne osude, kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 mjeseca sa rokom provjeravanja u trajanju od 2 godine, do kazni zatvora u trajanju od 3, odnosno 10 mjeseci, kao i zabrana prilaska i obavezno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend