
Satiričar, diplomirani novinar i urednik satirične emisije “News Bar Prime Time”, 33-godišnji Domagoj Zovak dobio je prijetnje smrću putem Facebooka koje je, kaže, bez razmišljanja prijavio policiji.
Ladislav Tomičić je dugogodišnji novinar riječkog Novog lista i jedan od osnivača (on kaže, „jedan od pomoćnih motora“) popularnog hrvatskog portala Lupiga.
Šta da urade novinari kada budu napadnuti ili kad prime anonimnu prijetnju? Da li da šute i trpe, ili da o svemu informiraju javnost?

Proteklih dana se na desničarskim portalima, na društvenim mrežama i u komentarima članaka često moglo pročitati da su za izvještavanje stranih medija o pojavljivanju kontroverznog ekstremističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona na dočeku hrvatske reprezentacije u Zagrebu zapravo krivi oni hrvatski mediji i novinari koji su o tome pisali.
Bila je to 2014. godina kada sam objavio blog „Zašto se manipuliše srpskim žrtvama u regionu Srebrenice?“ i bio sam na njega neizmjerno ponosan jer sam pokazao, uz pomoć zvaničnih podataka institucija Republike Srpske da je od početka do kraja rata u BiH (1992-1995) godine na teritoriji opština Zvornik, Srebrenica, Bratunac, Vlasenica sa opštinom Milići, Kalesija sa opštinom Osmaci i Šekovići pogunulo je 2.385 Srba. Ushićen sam slao ovaj blog novinarima koje poznajem, da bih od jedne novinarke dobio odgovor „pa mi to odavno znamo“. Osjećao sam se kao magarac, pa kada znate zašto onda uporno prenosite laž o više od 3.500 ubijenih Srba u i oko Srebrenice?
Unatoč čestim izmjenama izbornog zakonodavstva, pravila koja određuju ponašanje medija u izbornoj kampanji još uvijek ne odgovaraju potrebama bh. društva
Štaviše, kada sam sam pokušao da ukažem na Oliverine članke čiji bi akteri mogli da imaju motiv da je napadnu, naglašavajući da to ne znači da je bilo ko od njih to uradio, ali da je potrebno da se oni provjere, naišao sam na zid. Gotovo ništa nije htjela da unese u zapisnik. Nije htjela da unese ništa ni od moje priče da treba ispitati sve koji su javno pokazali da nešto konkretno znaju o ovom slučaju, uključujući i izjavu g. Đukanovića nakon napada da su se „prvo javili sa iskonstruisanim optužnicama oni najsumnjiviji“
Milorad Dodik svake godine čestita Međunarodni dan slobode medija, a značenje čestitke objašnjava u mjesecima poslije
Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima upućuju javni protest Policijskoj upravi Ljubuški i njenom zapovjedniku Tomi Šariću, zbog prijetnji novinarima, njihovog uznemiravanja i onemogućavanja da profesionalno i sigurno izvještavaju sa protesta demobiliziranih boraca, održanih u ponedjeljak na graničnom prijelazu Bijača.
Prije nekoliko dana u naselju u sastavu Kutine nestao je novinar Marijo Škrinjar.
Vlast u Republici Srpskoj namerava da donese Zakon o javnosti rada neprofitnih organizacija, što bi bio direktan udar na nevladin sektor, ali, pre svega, na medije u ovom BiH entitetu koji funkcionišu zahvaljujući stranim donatorima.
Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbednosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, snažno osuđuje pretnje i pritiske na novinare i menadžment Radio Televizije Unsko-sanskog Kantona.
Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbednosti novinara, koja predstavlja više od 8.000 članova, oštro je danas osudila brutalni fizički napad nanovinara Hrvoja Bajlu, vlasnika portala Zadar i dopisnika nacionalnih medija Index i Nacional.
REUTERS je objavio novi, sedmi veliki godišnji izvještaj o stanju medijskog biznisa u Hrvatskoj.
Smenjivanje generalne direktorke Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Andrijane Kadije naišlo je na brojne osude u svetu, između ostalog u SAD i EU, a kojim je poručeno da takva odluka Saveta javnog servisa "podriva slobodu medija"
Slobodna novinarka iz Bugarske Diljana Gajtandžijeva dobila je otkaz u bugarskom dnevnom listu „Trud“, zbog serije tekstova o oružju koje je Bugarska prodavala terorističkim organizacijama u Siriji. I pored toga, kako kaže za UNS, smatra da je iz priče izašla kao pobednica jer je javnost saznala da njihova država pomaže terorističke organizacije.
U Sarajevu se predstavljeni rezultati istraživanja 'Nevidljivo nasilje: Priče iz redakcije', koje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu. Novinari u ovim zemljama svoj posao obavljaju u uvjetima nesigurnosti, diskriminacije, cenzure i otvorenih pritisaka, koji rezultiraju autocenzurom – neki su od zaključaka ovog istraživanja.