Zovko je odluku Povjerenstva za raspodjelu sredstava za nacionalne manjine ocijenio skandaloznom i sramotnom.
– Eskadroni povijesnog revizionizma i cenzure nadiru za svih strana. Ovo je udarac ne samo jednoj redakciji, nego cijeloj medijskoj zajednici. Tko misli drugačije, u velikoj je zabludi: ako novinari ne dignu glas u obranu Novosti, pokucat će i na druga vrata, upozorio je Zovko te istaknuo kako se ovakva odluka ne bi mogla provesti bez suglasnosti, samo na papiru, proeuropskog premijera Andreja Plenkovića.
– „Veliki mislioci“ iz Domovinskog pokreta pohvalili su se ovom odlukom i izvjesno je da će, ako se nešto konkretno ne poduzme, sljedeći korak i intencija biti i ukidanje tjednika, kazao je Zovko i dodao da je znakovita i šutnja resorne ministrice Nine Obuljen Koržinek te joj je uputio nekoliko ironičnih pitanja: što misli o toj odluci i što je učinila da do nje ne dođe? Nije li bilo pristojno da je bar imala izdvojeno mišljenje? Možda je mogla pohvaliti Novosti ili ponuditi da Ministarstvo nadoknadi gubitak koji će nastati smanjenjem svote za Novosti?
– Je li normalno da politička stranka još u kampanji zagovara obračun s jednim medijem, i s „nedovoljno hrvatskim“ novinarima i medijima, a onda, kad se to i dogodi, slavodobitno slavi kao da su osvojili Ligu prvaka, retorički je pitao Zovko, „dok se njihovi bivši stranački partneri zgražaju što nije ukinuto sve financiranje? Ako ste ministrica kulture i medija, to bi vas se itekako trebalo ticati”, podsjetio je Zovko ministricu Obuljen Koržinek.
– U normalnoj državi nitko se ne bi hvalio time da je ukinuo novac jednom mediju i time prekršio niz zakona. Potrudit ćemo se da za to saznaju oni koji trebaju znati, najavio je i pozvao sve hrvatske građane da se iz solidarnosti pretplate na Novosti.
Zovko je također kazao kako je ovo veliki udarac za zaposlene i suradnike u Novostima te je sada upitna i njihova egzistencija.
– Ovo nije udarac samo na Novosti, nego na cjelokupnu medijsku zajednicu. Novosti su hrvatski medij čiji su brojni autori dobitnici najprestižnijih nagrada među kojima i onih HND-ovih i ovakav odnos je krajnje nekorektan. Riječ je o sramotnoj odluci u svrhu cenzure medijskog prostora i mi u HND-u dajemo punu podršku kolegama.
Glavna urednica Novosti Andrea Radak kazala je također da je riječ o diskriminatorskoj odluci koja služi u svrhu suzbijanja slobode medija. Naglasila je kako se ništa u posljednjih godina nije promijenilo u načinu dodjele sredstava, od kriterija do članova Povjerenstva, a da bi se ostvarili uvjeti za smanjenje sredstava.
– Ništa osim ključne stvari, a to je politički zahtjev Domovinskog pokreta, koji je tražio to smanjenje, i preko Povjerenstva je ova Vlada ispunila taj njihov zahtjev, kazala je Radak dodavši kako će se učiniti sve te će se poduzeti i pravni koraci i angažirati odvjetnici da bi se ova odluka osporila.
– Ne mogu reći da odluka o uskraćivanju novca Novostima neće imati posljedice, ali novinarke i novinari Novosti naučili su raditi u partizanskim uvjetima. I zato, držeći se prigodne retorike vezane uz 80. godišnjicu oslobođenja, obećavam da će Novosti i dalje ostati slobodan teritorij te nastaviti njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara, kazala je Radak te je pobrala dug i snažan pljesak novinara na konferenciji za novinare.
Radak je upozorila na normalizaciju retorike Domovinskog pokreta, koja se prelila na Savjet za nacionalne manjine i Ministarstvo kulture i medija.
– Predsjednik Savjeta Tibor Varga u priopćenju je naveo kako je ustanovljeno da je Novostima „vršen utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj“. Osim što to shvaćamo kao pohvalu jer je „utjecaj na politička kretanja“ valjda cilj svakog medija, povlačimo paralelu te tvrdnje sa zahtjevima Domovinskog pokreta da se Novosti imaju baviti samo folklorom i narodnim običajima. Sad vidimo da je taj argument prodro i u Savjet na nacionalne manjine, kazala je Radak podsjetivši kako je uvjet DP-a za podršku HDZ-u u formiranju Vlade bio da SDSS ne smije sudjelovati u parlamentarnoj većini.
– Ti zahtjevi znače da se srpsku manjinu želi isključiti iz slobodnog sudjelovanja u demokratskoj javnoj raspravi onako kako je definira Ustav, kazala je Radak objasnivši podrobno koje je odredbe Zakona o pravima nacionalnih zajednica i manjina zaobišao ili prekršio predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga pokušavajući objasniti razloge 35-postotnom smanjenju iznosa za Novosti.
– Pravo na informiranje postoji ili ne postoji. Ne može se to pravo ograničiti samo na folklorne teme. Jer kad bi tako bilo, ne bi trebao ni Ustavni zakon, ni Savjet za nacionalne manjine, nego bi se novac za kulturnu autonomiju mogao raspoređivati u nekoj mračnoj sobi kojeg ministarstva, kazala je Radak dodavši s ironijom kako je Ministarstvo kulture i medija i ministrica Nina Obuljen Koržinek objasnila činjenicu da dnevniku talijanske manjine La Voce del popolo nije smanjen iznos novca: rekla je da La Voce izlazi na talijanskom, a da se Novosti obraćaju i široj publici.
– Ministrica, dakle, uvodi još jedan ad hoc kriterij za raspodjelu novca: publiku kojoj se medij nacionalne manjine smije obraćati. Ako, dakle, imate nesreću da vaš jezik razumiju i drugi osim pripadnika vaše manjine, politički dribling određuje koliko vašeg medija pokriva dopuštene teme – recimo, 35 posto manje, koliko je tražio DP, kazala je Radak i dodala kako je poruka da se manjinski mediji smiju baviti samo određenim temama za određenu grupu ljudi.
– To se zove segregacija. Imamo predsjednika Savjeta za nacionalne manjine koji ne štiti manjine, nego opravdava kljaštrenje njihovih prava i ministricu kulture i medija, koja ne štiti slobodu medija, nego opravdava cenzuru, kazala je Radak.
– Država nema pravo uskratiti financiranje manjinskog medija zato što se vlasti ili dijelu vlasti sadržaj tog medija ne sviđa. Udruge manjina imaju pravo izdavati svoje medije i ne postoji nikakav propis koji određuje njihov sadržaj. Svođenje kulturne autonomije na folklor nedopustivo je sužavanje manjinskih prava, zaključila je Radak dodajući da su Novosti angažirale odvjetnike te da će iskoristiti „sva raspoloživa sredstva pravne zaštite“.
Zamjenik glavne urednice Novosti Tihomir Ponoš ustvrdio je da „Tibor Varga i ministrica Obuljen Koržinek ne znaju propise države u kojoj su određeni faktori“. Ti propisi, naime, „ne samo da ne predviđaju sužavanje tema manjinskih medija, nego ih upravo potiču širinu o odabiru tema, što naravno uključuje i politiku“. Tumačenje kulturne autonomije kakvo nude to dvoje dužnosnika „nevjerojatno je okljaštreno“ i znači otprilike, kazao je Ponoš, „malo pjevanja, malo tancanja, malo gastronomskih običaja“.
– Posao Tibora Varge je da štiti i promiče prava nacionalnih manjina, a ne da ih kljaštri. Smanjenjem iznosa sa Novosti Savjet za nacionalne manjine nije samo Novostima okljaštrio novce, nego je o okljaštrio i prava manjina i time zaobišao dokumente i zadaće vlastite institucije koja je, među ostalim, podupiranje programa koji pridonose promicanju vrednota ustavnog poretka, tolerancije, multietničkog i multikulturalnog povjerenja, kazao je Ponoš te dodao kako je potpuno nejasno zašto medij koji se time itekako bavi i promiče temeljne ustavne vrednote biva penaliziran umjesto da bude nagrađen.
Izvršni urednik Novosti Lujo Parežanin ustvrdio je kako „nema teme od šireg društvenog značaja koja nije istodobno i manjinska“.
– I pripadnici manjina, naime, pate zbog visokih cijena, i oni trebaju zdravstvene usluge kao i svi drugi građani. Kao ravnopravan dio društva, pripadnici manjina imaju pravo doprinositi kritičkom razgovoru, što SNV i redakcija Novosti i čine, kazao je Parežanin.
– Ovo je strahovito opasan presedan jer nakon njega može biti ukinut svaki manjinski program koji se strogo ne drži folklora. Dio Savjeta za nacionalne manjine, dakle, izravno se uključio u diskriminaciju manjina gazeći vlastitu misiju i funkciju, zaključio je Parežanin.
– Ono što je DP tražio, Savjet je ispunio, ukratko je sažeo višestruko nagrađivani novinar Novosti Hrvoje Šimičević.
– Razlozi navedeni za smanjenje iznosa Novostima u zarez se podudaraju s kampanjom DP-a, a neistina je da Savjet ne financira općeinformativne teme jer je do ove odluke radio upravo to, istaknuo je Šimičević.
– Riječ je o političkoj odluci, kao što je još na sjednici rekao član Savjeta i zastupnik talijanske manjine Furio Radin. Dapače, DP se hvali tom odlukom. Ako je vjerovati njima, riječ je o političkom utjecaju koji je strogo zabranjen. Natječajni postupak tako je detaljno kontaminiran i doveden u pitanje. Nikad nitko nije otvorenije tvrdio da je sudjelovao u, kako oni tvrde, namještanju natječaja. Nikad se nitko nije tako detaljno javno inkriminirao: postoji, dakle, namjera DP-a, postoji prijetnja u predizbornoj najavi, postoji konkretna najava smanjenja iznosa Novostima u Večernjem listu potkraj prošle godine i sad postoji ostvarenje. Osim, dakle, političkog napada na manjinska prava i Ustavni zakon o pravima nacionalnih zajednica i manjina, ovdje je riječ o gušenju kritičkog novinarstva, slobode izražavanja i slobode medija, zaključio je Hrvoje Šimičević.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.