27. sep 2019.

Zovko: Privođenje novinara Indeksa je sramota za Hrvatsku

Predsednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko rekao je za Udruženje novinara Srbije (UNS) da je privođenje novinara Indeksa (Index.hr) Gordana Duhačeka zbog objava na Tviteru „neviđena sramota za Hrvatsku“.

„Užasno nešto. To je apsolutno zastrašivanje. Nema opravdanja za jedan takav čin. Takvo što se ne smije dogoditi u demokratskom društvu“, rekao je UNS-u Zovko.

Kaže da je novinar Indeksa često pisao o osetljivim temama zbog čega misli i da je uhapšen, a da su tvitovi samo izgovor.

Duhaček je 16. septembra ove godine priveden, a zatim pušten zbog objava na Tviteru. Zbog tvita o postupanju policije u kojem je koristio skraćenicu „ACAB“, kažnjen je sa 100 evra. Razlog za privođenje je i nedavni tvit u kojem je satirično obradio pesmu „Vila Velebita“, a presuda još nije doneta jer je stigla izmena optužnice.

U trenutku mirenja HRT-a i HND-a treća tužba protiv Zovka

Zovko je za UNS govorio i o trećoj tužbi koju je Hrvatska-radio televizija (HRT) nedavno podnela protiv njega što je, nakon što je HND tu informaciju objavio, Uprava ove televizije negirala.

„Tužili su me zbog klevete i u svojstvu okrivljenika moram se pojaviti pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu na ročištu 31. 10. 2019. godine. Tužba za klevetu je očigledno podignuta davno prije, ali sam za nju tek saznao 17. 9. 2019. godine i kao takva ona je za mene, HND i cijelu javnost nova tužba“, rekao je za UNS Zovko.

Navodi da je zanimljivo da je Uprava HRT-a sve vreme znala za tu tužbu, koju je, da je htela, mogla da zaustavi, kao i da se sve to događa u trenutku kada je na „snazi mirenje između HRT-a i HND-a koje je predložila upravo Uprava javnog servisa“.

Podsetimo, HRT je prošle godine tužio Zovka, HND, predsednicu ogranka Društva u HRT-u Sanju Mikleušević-Pavić i 36 novinara i medija.

„Od mene potražuju samo po jednoj tužbi za kako su naveli povredu ugleda i časti, kao i zbog mojih izjava o pritiscima i cenzuri na HRT-u 250 000 kuna, što je oko 35 tisuća eura. Od HND-a i kolegice Mikleušević-Pavić dodatnih 250 tisuća kuna (200 HND, 50 Mikleušević-Pavić) što je novih 35 tisuća eura“, kaže Zovko.

Dodaje da je na početku ove godine HRT imao „36 tužbi protiv vlastitih zaposlenika, HND-a i ostalih novinara i medija u protuvrijednosti 300 hiljada evra“.

„Kasnije su išli u nagodbe s pojedinim nakladnicima bez da su se objavili detalji dogovora. U ovom trenutku teško mi je reći točan iznos tužbi i novca“, kaže Zovko.

Kaže da je cilj tih tužbi „zastrašivanje svakoga tko problematizira rad javnog servisa, programskog ili financijskog dijela“.

„Javnost plaća javni servis i ima pravo sve znati. Građani Hrvatske plaćaju pretplatu kako bi HRT imao dobar program, a ne kako bi bio sudski progonitelj o trošku tih istih građana“, navodi Zovko.

Ročišta po tužbama HRT-a protiv njega i HND-a, kaže Zovko, treba da krenu sa davanjem iskaza svedoka i dodaje da je tu „optimista“.

Podseća da je 25. septembra ove godine ročište po njegovoj tužbi protiv HRT-a zbog nezakonitog otkaza nastavljeno i da „vjeruje da će na sudu dokazati istinu“.

Inače, tužbe HRT-a usledile su nakon što je Zovko, koji je bio urednik programa HTV 4 i u toj medijskoj kući proveo dvadeset godina, dobio otkaz zbog „povrede Opštih pravila o radu i ponašanju, koja se dogodila u prostorijama HRT-a u toku radnog vremena“.

HND je tada saopštio da je Zovko pre otkaza, podneo molbu za razrešenje s mesta izvršnog urednika i poslao pisano obrazloženje ostavke, u kojem je „ukazao na pritiske, cenzuru, prigovorio zbog neprofesionalnog izbora tema, organizacijskog haosa i ozbiljnih tehničkih problema u realizaciji programa HTV 4“.

Urednica HRT-a Katarina Periša Čakarun je najpre prihvatila njegovu ostavku, ali ga je dva sata kasnije pozvala na drugi sastanak na kojem je iznela niz, kako je tada rekao Zovko, neargumentovanih optužbi na njegov račun, među kojima i prigovor zbog njegovog angažmana u HND-u.

Osuda je zbog nove tužbe HRT-a stigla, kaže Zovko, i od Evropske federacije novinara (EFJ).

Na pitanje koliko mu znači podrška kolega zbog sudskih postupka koje je HRT pokrenuo, Zovko kaže da mu znači „jako“ i da se zahvaljuje „UNS-u, svim novinarskim asocijacijama i svim kolegicama i kolegama“ koje su ga podržale.

„Važna je novinarska solidarnost i osjećaj da nisi sam. Što se tiče Hrvatske imam veliku podršku počevši od kolegica i kolega iz HND-a pa i iz drugih medija. I naravno velika hvala EFJ-u koji je čitavo vrijeme uz mene“, kaže Zovko.

Sudski postupci protiv novinara govore o  poremećaju u hrvatskom društvu

Na pitanje UNS-a koliko su mediji u Hrvatskoj ugroženi zbog odredbe o sramoćenju koja je u Krivičnom zakonu, Zovko kaže da se „ona itekako zloupotrebljavala na štetu novinara i medija koji su bili česte mete takvih tužbi, počevši od političara, sudaca pa do javnih institucija“.

Zovko kaže da u Hrvatskoj prema podacima HND-a trenutno ima 1.163 sudska postupka protiv novinara i medija, što je podatak od „tek“ 18 redakcija.

„Ovo znači da je brojka još veća što govori o jednom dubokom poremećaju u hrvatskom društvu, u državi, koja od 1. siječnja 2020. godine preuzima predsjedanje EU“, navodi Zovko i dodaje da „ono što veseli je nedavna odluka Ustavnog suda Hrvatske koja ide protiv vala tužbi protiv novinara“.

U ime HND-a pozdravio je i podsetio na odluku i obrazloženje Ustavnog suda Hrvatske koji je ukinuo presude protiv „Zadarskog lista“ i „Večernjeg lista“, prema kojima su ovi listovi bili dužni da plate visoke iznose zadarskoj sutkinji i sudiji Visokog prekršajnog suda jer su pišući o njihovom radu navodno povredili njihovu čast i ugled.

U obrazloženju odluke Ustavnog suda navedeno je da su se „javni dužnosnici svjesno izabrali time baviti i moraju biti spremni da im svaki pokret bude pod pojačanim reflektorima javnosti, a oni sami moraju imati viši prag tolerancije nego drugi“.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend