30. jul 2018.

Ko je gazda elektronskih medija u Srbiji

Propadanje domaćih elektronskih medija počelo je sa nakaradnim, pljačkaškim privatizacijama, a pravi sunovrat i gašenje na stotine radija i televizija širom Srbije nastavljeno je kada je 2. avgusta 2014. godine Skupština Srbije usvojila Zakon o elektronskim medijama (i Zakon o javnom informisanju) koji je distributerima/operatorima omogućio da imaju svoje TV kanale.

Foto: Flickr, Michael Colghan

Tadašnja radna grupa, koja je pisala predlog zakona, bila je jedinstvena u stavu da operatori ne mogu biti emiteri i takav predlog je otišao u Brisel.

Ali uticaj KKR grupe bio je presudan, pa se iz Brisela vratio Nacrt zakona koji omogućava operatorima da imaju u posedu, ili preko povezanih lica, svoje TV kanale. Da bi ostvarila svoje ciljeve i pokrenula N1, KKR grupa je morala da izlobira da se medijski zakoni promene.

Glavni posao u Briselu za SBB je obavila jedna čuvena advokatska kancelarija, koja je kod Evropske komisije izdejstvovala da se predlog radne grupe promeni. U ovoj nečasnoj raboti, štetnoj po Srbiju, učestvovali su i neki ljudi koji su tada sedeli u Ministarstvu informisanja.

Uveren sam da su oni Vladi Srbije pogrešno predstavili efekte novog zakona o elektronskim medijima. U to vreme, u septembru 2013. godine, u Srbiji je registrovana firma Adria News d.o.o, koja se bavi proizvodnjom i emitovanjem TV programa. Osnivač i jedini deoničar je firma Adria News S.a.r l, sa sedištem u Luksemburgu. Ova firma je zapravo N1, partner Si-En-Ena na Balkanu, iza koje stoji Junajted grupa (SBB) odnosno KKR, čiji je savetnik bio Kameron Manter, bivši američki ambasador u Srbformaciji.

Pošto sam imao sve potrebne informacije od radne grupe, uvid u Nacrt zakona, kao i revidirani nacrt zakona Evropske komisije, pismom sam se obratio gospođi Sandri Hrvatin iz EK, koja mi je u mejlu doslovce napisala: “Za Evropsku uniju nije prihvatljivo da operatori budu vlasnici TV kanala”.

Zbog toga sam narodnoj poslanici Dubravki Filipovski sugerisao da u Skupštini predloži nekoliko amandmana koji zabranjuju da operatori mogu da budu emiteri, kao i da se uredi oblast reemitovanja stranih programa u kablovskim mrežama. Odbijen je prvi amandman, a članom 4, stav 29 ovog zakona, koji je prihvaćen, utvrđeno je da se programi prekograničnih kanala ne mogu menjati i prekrajati.

Ali taj član Zakona nikada nije poštovan i na tim kanalima situje pune četiri godine nelegalno emituje na stotine reklama domaćih kompanija svaki dan, čime je budžet Srbije drastično oštećen. To je uzrokovalo da se ugasi na stotine lokalnih televizija i da bez posla ostane više hiljada zaposlenih. I prethodna radna grupa (nedavno je formirana nova) za izradu medijske strategije, raspuštena je jer je predložila da operatori ne mogu da budu vlasnici TV kanala.

To je javni interes, a SBB ima svoj interes, pa tako u SBB mreži nema TV Arene, koja je konkurent Sport klubu, ili TV Kopernikus, koji je operator kao i SBB. A ko je pravi gospadar medijske scene u Srbiji, mogli smo da se uverimo nedavno, kada je SBB, ignorišući REM, na broju 1 u numeraciji TV kanala, postavio svoje čedo, N1, a ne javni sevis. Kada je taj isti RTS 2009. godine tražio da nastavi staru praksu i da bude proizvođač programa i distributer, EK je bila protiv, pa je RTS morao da razdvoji svoju delatnost i da formira novu firmu, Emisiona tehnika i veze. Na novoizabranim članovima Radne grupe za izradu medijske strategije je ozbiljan i odgovoran posao, od čega zavisi budućnost elektronskih medija u Srbiji. Koliko su oni spremni da se odupru pritiscima, često i ucenama, pokazaće vreme.

Ukoliko bi i dalje desetine prekograničnih kanala, kao do sada, menjale izvorni program ili emitovale program iz Srbije (N1 i Sport klub), a nemaju dozvolu REM, onda REM nema potrebe ni da postoji. REM svoju snagu jedino može da demonstrira nad iznemoglim i devastiranim lokalnim medijima koji nemaju svoje zaštitnike. Ni Hrvatska, ni Slovenija, kao članice EU, nemaju ovu odredbu za kablovske operatore u svojim zemljama. Da li će javni interes građana Srbije biti iznad krupnog kapitala i biznisa, videćemo! REM će sada dobiti na važnosti jer će do septembra jednom od četiri kandidata za nacionalno pokrivanje dodeliti dozvolu koja, zapravo, nema nikakvu vrednost jer su i nož i pogača (pokrivenost i novac) na drugoj adresi – u KKR.

Jedan od glavnih prirodnih resursa -frekvencije – potpuno je obezvređen jer je kablovska mreža, preko koje više od 80 odsto građana Srbije gleda televizijske programe, u vlasništvu američkog KKR, čiji je važan čovek bivši šef CIA. Prognoziram da nacionalnu frekvenciju neće dobiti N1 (njih to i ne zanima, ali će to iskoristiti da žestoko napadnu vlast). Naprotiv, ako bi dobili dozvolu, bili bi obavezni da poštuju sve srpske zakone, da plaćaju nadoknadu REM, a oni to ne žele. A pitanje je zbog čega bi to radili jer sve reklame će se, kao i do sada, emitovati na crno, pošteđeni su svih inspekcija i kontrola, jer nisu poreski obveznici u Srbiji.

Kaventa o član Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlje 10, nastaviću da se borim i ukazujem na potrebu da se medijski zakoni ne donose na štetu domaćih televizija. U manjini sam i nisam veliki optimista da će nova medijska strategija značajno poboljšati položaj elektronskih medija.

Preuzeto sa: UNS

4 komentara za: “Ko je gazda elektronskih medija u Srbiji

  1. Dejan R. Popovic, dipl. inz.

    I najnoviji zavrsn kompromisni tekst predlogs drektive o evropskom elektronskom komunikacionom kodeksu (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CON SIL:ST_10692_2018_INIT&from=EN) sadrzi rrecital (11) koji glasi:

    „Isto preduzece, na primjer kablovski operator, može pruzatiti obe i elektronsku комуникациону uslugu, kao što je prijenos televizijskih signala i usluga koje nisu obuhvaćene ovom direktivom, kao što су komercijalne zvučni ili radio-difuzni sadrzaji, te stoga dodatne obaveze mogu biti nametnuto ovom poduzeću u vezi s njegovom delatnošću pružaoca sadržaja ili distributera, u skladu s odredbama ove direktive, ne dovodeći u pitanje spisak uslova navedenih u prilogu I. ove direktive.“

    Na taj nacin se na mala vrata uvodi mogucnost da se operator (eksloatator) TV radio-diuzne ili druge elektronske komunikacione mreze bavi i sa pruzanjem audio-vizuelnih medijskih usluga, ili obrnuto.

    30. јул 2018. at 17:57
  2. Dejan R. Popovic, dipl. inz.

    I s p r a v k a / dopuna:

    U mom prethodnom komentaru posle reci: „zvučni ili“ treba dodati: „TV“. Izvinjavam se zbog propusta.

    31. јул 2018. at 08:54
  3. Dejan R. Popovic, dipl. inz.
    31. јул 2018. at 10:00
  4. Dejan R. Popovic, dipl. inz.

    U podnaslovu ovog teksta pise: „Propadanje domaćih elektronskih medija (tj. radio-programa i TV programa, prim. D. P.) počelo je sa nakaradnim, pljačkaškim privatizacijama, a pravi sunovrat i gašenje na stotine radija i televizija širom Srbije nastavljeno je kada je 2. avgusta 2014. godine Skupština Srbije usvojila Zakon o elektronskim medijama (i Zakon o javnom informisanju, tj. ‘Zakon o javnom informisanju i medijima’ – prim. D. P.) koji je distributerima/operatorima omogućio da imaju svoje TV kanale.“

    Medjutim, sunovrat i gašenje na stotine radija i televizija širom Srbije nastavljen je kada je donet Pravilnik o prelasku sa analognog na digitalno emitovanje televizijskog programa i pristupu multipleksu u terestričkoj digitalnoj radiodifuziji (http://www.ratel.rs/upload/documents/Regulativa/Pravilnici/MTID/Pravilnik%20o%20ASO,%20SGPS%2086-14.pdf).
    Stavtse, u slucaju digitalne terestricke TV radio-difuzije, frekvencije ili frekvencijski kanali ne mogu se vise smatrati ogranicenim prirodnim resursom (bogatstvom),
    s obzirom da sada, posle zavrsene raspodele, u drugom multipleksu nema programa i da je on trenutno neaktivan (videti:http://etv.rs/televizija/mux2/?script=lat), kao i da RATEL-ov Javni poziv operatorima zainteresovnim za korišćenje radio-frekvencija iz radio-frekvencijskog opsega 470-790 MHz (digitalna televizija – četvrti i peti multipleks) (02.08.2017) nije naisao na zaintersovanost kod odgovarajucih, potencijalnih eksploatatora-distribuewra.

    Mislim da se zastita pluralizma lokalnih elektronskih medija moze jeftino ostvariti primenom savremenih OTT medijskih usluga, slicno kao u slucaju RTS-a

    01. авг 2018. at 12:17

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend