01. jun 2020.

Novinari lokalnih medija tokom korone radili mnogo više, znatno povećali čitanost – a prihodi sve manji

Lokalni portali koji izveštavaju u interesu građana, koji su i pre korone radili na ivici opstanka, iz vanrednog stanja, tokom kojeg su radili mnogo više i u stresnijim okolnostima, izlaze sa znatno povećanom posetom čitalaca i – potpuno neizvesnom budućnošću

Foto: Unsplash

Epidemija koronavirusa donela je pad ionako nevelikih prihoda lokalnih medija. Zato je većina vlasnika bila u strahu da li će njihov medij „preživeti koronu“.

Tokom korona-krize najžilavijim su se pokazali lokalni portali.

Istraživanje koje je sprovela Asocijacija „Lokal pres“ pokazalo je da je svega 20 odsto lokalnih portala tokom vanrednog stanja smanjilo broj objava, dok su ostali ili nastavili da rade istim tempom ili su „povećavali proizvodnju“. Rezultat „povećanja proizvodnje“, kao i velikog interesovanja građana da dobiju pravovremene informacije tokom epidemije, bio je znatan porast broja poseta lokalnim portalima.

Tajnu „uspeha“ ovih lokalnih onlajn glasila možda treba tražiti u tome da su male redakcije, koje čini svega nekoliko ljudi, i pre krize opstajale sa skromnim prihodima, i to pretežno od sredstava dobijenih kroz projekte.

Postoji, međutim, još jedna vrlo važna činjenica kada su u pitanju lokalni onlajn mediji, koji su proteklih meseci radili i preko svojih kapaciteta – njihovi osnivači su novinari.

Kome su potrebni novinari koji postavljaju pitanja?

Marini Dabić iz Kraljeva, Nikoli Laziću iz Bujanovca, Ljiljani Stojanović iz Leskovca i Saši Trifunoviću iz Bora, osim što su novinari sa dugogodišnjim stažom, zajedničko je još nešto – osnivači i urednici svojih medija postali su silom prilika, i to u momentu kada su se našli pred izborom da izveštavaju po diktatu stranaka, oglašivača ili vlasnika, ili pak onako kako smatraju da je jedino ispravno – u interesu građana.

„Ponekad pomislim da novinari koji postavljaju pitanja više nikome nisu potrebni. Nakon konferencije za novinare na kojoj sam ministru policije Nebojši Stefanoviću postavila pitanje o aferi ’Krušik’ i doktoratu Siniše Malog, prišao mi je kolega i rekao: ’Šta tebi u životu treba da postavljaš ta pitanja’“, kaže Marina Dabić, vlasnica i urednica portala Krug iz Kraljeva, i dodaje:

„Ponekad i sama sebi postavim pitanje šta mi sve ovo treba. Pogotovu kada vidim da tekst o saobraćajnom prekršaju koji je napravio Kristijan Golubović ima na hiljade pregleda, a da se važne priče od javnog interesa mnogo manje čitaju. Ipak, smatram da je posao novinara da postavlja pitanja u interesu javnosti, čak i kada to ne donosi klikove.“

Ponekad pomislim da novinari koji postavljaju pitanja više nikome nisu potrebni (Marina Dabić, Kraljevo)

Praksa u Srbiji pokazuje da su klikovi ti koji donose reklame od oglašivača, a uzdržavanje od „talasanja“ i postavljanja pitanja – novac na lokalnim konkursima. Lokalni mediji kojima je profesionalnost na prvom mestu zbog toga ostaju van tokova novca.

„Rečitijeg primera za to od nedavno završenog konkursa u Leskovcu nema. Konkurisali smo sa projektom kojim je planirano da uključimo građane tako što bi oni preko nas postavljali pitanja lokalnim institucijama, dok bismo mi tražili odgovore i objavljivali priče. Jugpres za ovaj projekat nije dobio ni dinar, jer je komisija procenila da nije u interesu javnosti“, priča Ljiljana Stojanović, osnivačica i urednica portala Jugpres iz Leskovca.

Zbog načina na koji radi, Ljiljana Stojanović je doživljavala uvrede, čak su pokušali i da je fizički napadnu. Gradonačelnik Leskovca je pre dve godine usred njenog pitanja napustio konferenciju za novinare.

„Još uvek verujem da je posao koji radimo važan i da je izveštavanje u interesu javnosti jedino ispravno“, kaže Ljiljana Stojanović.

Većini sagovornika Cenzolovke žao je što su njihove redakcije zbog nedostatka novca oslonjene na entuzijazam jednog ili dva čoveka.

„Voleo bih da imam novca da platim barem još jednog novinara. Portal traži svakodnevno angažovanje i dnevno izveštavanje, što ne ostavlja vremena da istražujete ’velike priče’ ako nemate barem nekoliko ljudi u redakciji“, kaže Saša Trifunović, osnivač i urednik portala Ist media iz Bora.

„Prethodnu redakciju sam napustio i osnovao svoj medij baš zbog toga što nisu hteli da objave jednu veliku priču, jer nije bila u interesu oglašivača. Zato mi je i žao što nemam malo više vremena da se posvetim nekim većim i ozbiljnijim istraživanjima. S druge strane, princip mi je da ne angažujem ljude ukoliko nemam novca da njihov rad platim. Drago mi je, doduše, što i sa skromnim kapacitetima povremeno uspevamo da ustalasamo javnost“, dodaje Trifunović.

Poseta sajtovima znatno skočila

Nikola Lazić, osnivač i urednik portala Bujanovačke, na istim je mukama kao i ostali sagovornici Cenzolovke. Ipak, nije se pokajao zbog odluke koju je doneo pre pet godina – da u malom mestu na jugu Srbije pokrene svoj portal.

Vrlo je važna činjenica kada su u pitanju lokalni onlajn mediji, koji su proteklih meseci radili i preko svojih kapaciteta, to da su njihovi osnivači novinari

„Realno, nije lako da budeš i novinari i urednik i menadžer i knjigovođa, ali i to je, u neku ruku, za mene bio izazov. I danas je. Treba se boriti na tržištu koje nije veliko, a opet ne praviti kompromise kada je u pitanju izveštavanje u interesu građana“, kaže Lazić.

„Prošle godine mi se dogodilo da nekoliko preduzeća, čiji su direktori bliski SNS-u, gotovo u isto vreme raskinu ugovore o oglašavanju na portalu jer im se nije dopao način na koji izveštavamo. To su stvari na koje morate da budete spremni“, ističe Lazić.

Naši sagovornici kažu da je tokom vanrednog stanja poseta njihovim medijima znatno skočila. To ih nije iznenadilo, ali im sada laska činjenica da ni nakon što je kriza prošla, analitika nije drastično pala, te de i dalje beleže veći broj poseta nego ranije. To ih, kažu sve četvoro, ohrabruje u uverenju da sve što rade ipak ima nekog smisla.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend