U Kazahstanu odobren zakon koji omogućava da se ugase platforme društvenih medija

Kritičari zakona, međutim, upozoravaju da bi ga država mogla iskoristiti da ućutka svoje kritičare.

Prema nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prava djece, strane društvene mreže i servisi za razmjenu poruka bili bi obavezni da se registruju u Kazahstanu i da osnuju lokalne kancelarije za dobijanje dozvole za rad u toj srednjoazijskoj zemlji.

Kompanije na koje se to odnosi imat će šest mjeseci da se registruju u Kazahstanu i otvore lokalne urede nakon što predsjednik usvoji zakon.

Nacrt zakona pokrenuli su poslanici Aidos Sarym i Dinara Zakieva, koji su također predložili da se regulatorima omogući da blokiraju web stranice bez sudskih odluka.

Internet stručnjaci i aktivisti kritizirali su nacrt, rekavši da će njime vlastima dati strožu kontrolu nad društvenim mrežama i glasnicima, dok je proteklih sedmica održano nekoliko skupova u znak protesta protiv zakona.

Diana Okremova, predsjednica grupe Legal Media Center koja brani prava korisnika interneta, rekla je za RSE da je potrebno dodatno poraditi na zakonu jer ne postoje jasne definicije šta se može prepoznati kao cyber maltretiranje djece ili kako se zakon naziva „distribucija opasnih informacija“.

Okremova je ukazala na još jedan kontroverzan zakon, onaj o podsticanju društvenih razdora, za koji je rekla i da ima „nejasne definicije“ koje su vlastima omogućile da pošalju u zatvor posljednjih godina desetine aktivista za građanska prava, novinare, blogere i predstavnike vjerskih grupa.

Aktivisti za ljudska prava optužili su kazahstanske vlasti da namjerno koriste „nejasan tekst“ u zakonima za suzbijanje neslaganja.

Prijedlog zakona sada mora da potpiše predsednik Qasym-Zhomart Toqaev da bi postao zakon.

Međunarodne grupe za ljudska prava kažu da Kazahstan često blokira ili ograničava pristup društvenim mrežama. Freedom House je u svom godišnjem izvještaju o nivou slobode interneta u svijetu definisao Kazahstan kao „neslobodnu“ zemlju.