
Novinar Miljko Stojanović za BIRN govori o godinama političkih i finansijskih pritisaka, pretnjama, napadima tokom protesta i razgovoru u BIA koji je, kako kaže, doživeo kao upozorenje

Gotovo godinu i po nakon što je nekoliko organizacija civilnog društva podnelo krivičnu prijavu zbog sumnje da su BIA i policija novinarima i aktivistima ubacivale špijunski softver u telefone, slučaj se i dalje nalazi u pretkrivičnoj fazi. Prema navodima Beogradskog centra za ljudska prava, do sada je saslušano samo dvoje od ukupno sedam identifikovanih oštećenih, zbog čega su pre dve nedelje punomoćnici oštećenih Posebnom odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala podneli urgencije tražeći da se postupa u predmetu.

Udruženje novinara Srbije (UNS) sinoć je obavešteno da je nekoliko novinara i medijskih radnika Radio-televizije Srbija telefonom pozvano od pripadnika Bezbednosno informativne agencije da dođu na informativni razgovor i da su se odazvali tim pozivima, ali da nisu razumeli zašto su baš oni pozivani.

Siguran sam da je 15. marta korišćen neki oblik zvučnog oružja, podelićemo rezultate naše istrage sa Evropskom unijom, kaže za Cenzolovku nagrađivani novinar Kristo Grozev. On se bavi istraživanjem tajnih službi, koje uključuje i njihove zloupotrebe zvučnog oružja. Govori o ulozi ruskih službi u Srbiji, kao i o napadima, kampanji dezinformacija i pretnji koje dolaze iz tužilaštva svima koji o upotrebi zvučnog oružja govore
„Vreme“ je istraživalo uzrok stampeda u subotu, 15. marta, u centru Beograda, a zatim su službe preko tabloida objavile sopstvenu verziju
Media Freedom Rapid Response (MFRR) i SafeJournalists mreža su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog otkrića u forenzičkoj analizi Amnesti Internešenala, koja otkriva invazivnu upotrebu špijunskog softvera i drugih digitalnih alata od strane srpskih obaveštajnih službi i policije za hakovanje telefona novinara kao deo kampanja tajnog nadzora, a ova otkrića dešavaju se usred eskalacije pretnji novinarima u Srbiji, navodi se u saopštenju.
Manje od nedelju dana nakon objavljivanja našeg zajedničkog poziva EU da preduzme hitne mere širom EU, poput strožeg regulisanja izvoza i upotrebe špijunskog softvera, u Srbiji izbija novi skandal o zloupotrebi špijunskog softvera: srpske obaveštajne službe i policija koristile su špijunski softver i druge digitalne alate za hakovanje telefona novinara i njihovo ilegalno praćenje, navodi Amnesty International u izveštaju objavljenom u ponedeljak.

Less than a week after the publication of our joint appeal to the EU to take urgent EU-wide measures, such as stricter regulation of spyware exports and use, new spyware abuse scandal erupts in Serbia: Serbian intelligence services and police have used spyware and other digital tools to hack the phones of journalists and illegally surveil them, Amnesty International said in a report published on Monday.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su tvrdnje organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnela, da policija u Srbiji i obaveštajne službe koriste špijunski softver da nadziru telefone novinara i aktivista, neosnovane i da predstavljaju napad na bezbednnosnu praksu u Srbiji.
Svi kojima su veštačeni telefoni a kako bi bilo utvrđeno da li je u njih instaliran neki špijunski softver morali su da ispune osnovne kriterijume, da su bili privedeni ili na razgovoru u BIA i da su se telefoni posle toga čudno ponašali, rekao je za N1 Aleksa Tešić, novinar BIRN-a.

Nakon što su istraživanje Radara i BIRN-a i forenzička analiza Amnesty International-a otkrili da je BIA, koristeći izraelsku tehnologiju Cellebrite, otključavala telefone aktivista koje je pozivala ili privodila na razgovore, a potom na te uređaje ubacivala domaći špijunski program NoviSpy, oglasilo se Ministarstvo unutrašnjih poslova rekavši da rade sve po zakonu.
Koristeći izraelsku tehnologiju "Cellebrite", srpska BIA otključavala je telefone aktivista koje je pozivala ili privodila na razgovore, a potom na te uređaje ubacivala domaći špijunski program "NoviSpy", naveo je u svom izveštaju Amensty international. Kako se to radi, otkriva za N1 Hadžib Salkić, sudski veštak za informacione tehnologije.