
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je Federaciji BiH uručio pet hiljada vakcina protiv korone, a u Sarajevu ga je, pored tročlanog Predsedništva, dočekala bulumenta novinara.
Smanjeni prihodi od oglašivača, izostanak podrške države i rad kao u vanrednom stanju su u očima zaposlenih u medijima obeležili mesece pandemije. Prvi udar su, uz manja ili veća odricanja, preživeli, ali smatraju da bi korona, osim opstanku, mogla da zapreti i slobodi medija.
Medijima u Bosni i Hercegovini i Srbiji bi vlasti trebale pomoći po uzoru na mjere koje su vlade država članica Evropske unije primijenile.
Zahvaljući hrabrim novinarima/kama koji su spremni rizikovati sigurnost sebe i svojih najbližih, kako bi se građanima/kama Bosne i Hercegovine pokazala istina koju velike medijske kuće polovično prikazuju ili je ne prikazuju, mogu se prepoznati nezavisni mediji. Iako ih je malo svakim danim dobijaju nove pratioce, željni da saznaju objektivnu istinu.
Zinaida Đelilović dobija direktne prijetnje od Adnana Čakalovića, višeg stručnog saradnika Sektora za izbjeglice i raseljena lica pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Slučaj je prijavljen policiji.
I pored toga što je medicinska sestra još isti dan izjavila da se nije onesvijestila zbog vakcine, vijest se nastavila prenositi i širiti teorije.
Lažne vijesti koje dolaze sa sumnjivih portala su preplavile društvene mreže, a Facebook je najčešća društvena platforma na kojoj se takve vijesti šire. Publika je izložena vijestima o čudotvornim napitcima koji rješavaju sve zdravstvene i estetske probleme, navodnim štetnim efektima vakcine za koje se kao dokazi nude neprovjerena i sumnjiva istraživanja, receptima koji liječe i najteže vrste bolesti. Rješenja su uvijek tu, nadohvat ruke, samo treba pažljivo slijediti uputstva sa portala. Međutim, to nisu jedine oblasti u kojima dominiraju lažne vijesti i informacije sumnjivog porijekla.
Dezinformacije su se, tokom pandemije koronavirusa i paralelne pojave infodemije u svijetu, pokazale kao trajne, otporne, strateške i prilagodljive.
„Uglavnom biće ljepota vratit milo za drago. Ko zna možda ova korona ipak nešto dobro donese. Vrijeme da naplatimo sa kamatama“ – glasi jedan od komentara na portalu www.depo.ba, a koji prati vijest pod naslovom April '92: Kako ni(smo) naivno ušli u rat i napad na Sarajevo. „Плаче ова држава за Лазаревићем, тачка” – poruka je komentara objavljenog na portalu www.frontal.rs.
Zapalili, napali, pretukli, opljačkali, silovali. Građani BiH trpe teror, strahuju da će pasti krv. Isključivo muškarci, moderno obučeni, esktremisti bez dokumenata.
Da bi ispunjavalo svoju društvenu svrhu ispravnog informisanja javnosti, novinarstvu je neophodno da se zasniva na činjenicama. Novinarski tekstovi koji se ne baziraju na činjenicama, koliko god dobro ispratili novinarske formu i stil, nisu ništa drugo nego oponašanje novinarstva. Kao takvi mogu biti dobro sredstvo za zabavu, a problemi nastaju kada se takvi tekstovi usvajaju kao informativni, što u naše doba nije rijedak slučaj.
Šefica Misije OEBS u Bosni i Hercegovini (BiH) ambasadorka Ketlin Kavalek i britanski ambasador u BiH Metju Fild danas su najoštrije osudili napade na novinare u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
O svom iskustvu zaraze, putu pacijenta kroz zdravstveni sistem, simptomima koje su osjećali u različitim fazama bolesti, pa i prepisanim terapijama, posljednjih mjeseci su na Facebooku i Instagramu pisale i mnoge javne osobe iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, nailazeći na reakcije hiljada pratiteljki i pratitelja na tim platformama.
Smanjena zainteresiranost građana za informacije o koronavirusu tokom ljetnog perioda.
U vrijeme dok se filmska industrija nalazi možda u najvećoj krizi od nastanka sedme umjetnosti, dok u najvećem dijelu svijeta kina uopšte ne rade, a filmski festivali sele na internet, u BiH se javnost zabavila “cenzurom” filmske kritike

„Mogli bi krizni štabovi educirati osoblje ili zaposliti nekoga za krizno komuniciranje. Sve ovo i jeste zapravo to – krizno komuniciranje, koje je u svijetu i najteže. Treba imati specijalne vještine i znati to. Ovo što nam se dešava, nažalost, dobrano prevazilazi iskustva i situacije s kojima su se susretali glasnogovornici Zavoda za javno zdravstvo i slično“
Odnosi medija i vlasti su tokom pandemiju virusa korona ogoljeni do kraja – nagrađeni su podobni a kažnjeni neposlušni.