
Devet mjeseci borbe protiv virusa i dezinformacija.
Šefica Misije OEBS u Bosni i Hercegovini (BiH) ambasadorka Ketlin Kavalek i britanski ambasador u BiH Metju Fild danas su najoštrije osudili napade na novinare u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
O svom iskustvu zaraze, putu pacijenta kroz zdravstveni sistem, simptomima koje su osjećali u različitim fazama bolesti, pa i prepisanim terapijama, posljednjih mjeseci su na Facebooku i Instagramu pisale i mnoge javne osobe iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, nailazeći na reakcije hiljada pratiteljki i pratitelja na tim platformama.
Smanjena zainteresiranost građana za informacije o koronavirusu tokom ljetnog perioda.
U vrijeme dok se filmska industrija nalazi možda u najvećoj krizi od nastanka sedme umjetnosti, dok u najvećem dijelu svijeta kina uopšte ne rade, a filmski festivali sele na internet, u BiH se javnost zabavila “cenzurom” filmske kritike

„Mogli bi krizni štabovi educirati osoblje ili zaposliti nekoga za krizno komuniciranje. Sve ovo i jeste zapravo to – krizno komuniciranje, koje je u svijetu i najteže. Treba imati specijalne vještine i znati to. Ovo što nam se dešava, nažalost, dobrano prevazilazi iskustva i situacije s kojima su se susretali glasnogovornici Zavoda za javno zdravstvo i slično“
Odnosi medija i vlasti su tokom pandemiju virusa korona ogoljeni do kraja – nagrađeni su podobni a kažnjeni neposlušni.
Kod spina, vrag je u detalju, reklo bi se žargonski.

Napadi na novinare i novinarke, sve češće prijetnje smrću ili drugi oblici pritisaka na pripadnike sedme sile posebno su intenzivirani tokom pandemije, ali čini se da će sve ostati samo na sporom odgovoru pravosuđa i onome na čemu napadači i cenzori najviše računaju – da je svakog čuda tri dana dosta.
Od početka pandemije je bez posla ostalo više od 10 posto bh. novinarki.
Borba protiv stvarne opasnosti u interesu građana i javnog zdravlja ili policijski „lov na vještice“ po internetu tokom pandemije virusa korona? Na ova i slična pitanja još nema zvaničnih odgovora, iako stručnjaci za medije i politički analitičari navode da je neophodno da nadležne policijske agencije i pravosudne institucije objasne građanima zašto su proteklih mjeseci istraživali korisnike interneta u Bosni i Hercegovini.
Nagrade su dodijeljene za najbolje istraživačko novinarstvo, istaknuto izvještavanje, najbolji komentar, inovaciju u novinarstvu, a Specijalna nagrada za “posebnu izvrsnost”.
Vanja Stokić, glavna urednica portala E-trafika, na svom Facebook profilu dobila je poruku od osobe čiji je identitet poznat, a u kojoj se navodi da bi “odsecao glave” ne samo migrantima, već i “svim dušebrižnicima koji ih dočekuju.” Iako je identitet počinioca poznat, on je uhapšen narednog dana nakon dodatnih pretnji i zastrašivanja Stokićeve i njenih prijatelja, kao i nakon snažne reakcije javnosti.
Sanja Vulić, zastupnica SNSD-a, je rekla da nije kriva što su novinari “možda nezadovoljni svojom plaćom”.
Nova organizacija svakodnevnog života tokom trajanja pandemije COVID-19 iznjedrila je i nove načine kojima vlasti u Bosni i Hercegovini pokušavaju cenzurisati objave u medijima i ograničiti pravo građana na slobodu govora i kritiku.
Novinarke i novinari u Bosni i Hercegovini su se u krizi izazvanoj epidemijom koronavirusa suočili s brojnim preprekama u obavljanju posla, od otežanog pristupa institucijama i općenito obavljanja terenskog dijela posla, preko onemogućenog pristupa konferencijama za medije Kriznog štaba FBiH, pa do one vjerovatno najveće: gubitka posla i sredstava za život.
Novinarima ograničen pristup pojedinim konferencijama za medije i mogućnost postavljanja pitanja.
Kako su bh. mediji otkrili nepravilnosti u javnim nabavkama tokom pandemije.
Mediji prestali pratiti obraćanja Kriznog stožera HNŽ-a.