01. maj 2020.

Novinari umjesto tužilaštva

Kako su bh. mediji otkrili nepravilnosti u javnim nabavkama tokom pandemije.

Novinari bh. medija u posljednja dva mjeseca krize izazvane pandemijom COVID-19 razotkrili su veći broj nepravilnosti prilikom javnih nabavki medicinske opreme, raspisivanja tendera, a skoro svakodnevno upućuju na kršenja ljudskih prava.

Najveću pažnju javnosti privuklo je istraživanje novinarke Fokus.ba Semire Degirmendžić, koja je otkrila da je Vlada Federacije, posredstvom Federalne uprave Civilne zaštite, uplatila 10,5 miliona KM za nabavku 80 respiratora iz Kine na račun firme FH Srebrena malina, koja se bavi uzgojem i preradom voća i povrća. Fokus je objavio i vijest da je potrebnu dozvolu za uvoz medicinske opreme izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva FBiH na osnovu ovlaštenja koje potpisuje Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave Civilne zaštite.

Istrazi su se priključili i drugi mediji, pa je Klix.ba objavio da su respiratori plaćeni po cijeni od 80.000 KM po komadu i ugovor koji su potpisali direktor Srebrene maline Fikret Hodžić i Fahrudin Solak. Novinarka N1 Hana Sokolović je jednostavnom pretragom na društvenoj mreži Facebook, preko koje je moguće nabaviti respiratore, demantovala navode vlasti da je firma Fikreta Hodžića izabrana jer su respiratori „teško dobavljivi“, a zatim je Agencija za javne nabavke objavila da ova firma nije registrirana u sistemu javnih nabavki. Izdala je i saopćenje da nije tačno da je tokom pandemije Zakon o javnim nabavkama suspendovan i da je Agencija omogućila nabavke po hitnom postupku putem izuzeća i pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja o nabavci zbog krajnje hitnosti.

Nakon medijskih objava, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je formiralo predmet, a istragu je pokrenula i SIPA.

Srebrena malina

Degirmendžić je informaciju o nabavci respiratora imala desetak dana prije objave teksta na portalu Fokus, ali niko od zvaničnika je nije htio potvrditi.

“Prve telefonske pozive i poruke putem Vibera s ovim upitom uputila sam Fahrudinu Solaku, načelniku Federalnog štaba Civilne zaštite, no on nije odgovarao. Isto pitanje poslala sam premijeru Fadilu Novaliću. I on ga je izignorisao, kao i vlasnik firme F.H. Srebrena malina Fikret Hodžić. Pokušala sam da dobijem odgovor na ovo pitanje i od Anisa Ajdinovića, direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove i člana Kriznog štaba, zatim Zavoda za javno zdravstvo, Vjekoslava Mandića, federalnog ministra zdravstva, kao i Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra za javno zdravlje. Izuzev ministra Mandića i doktora Gorana Čerkeza niko iz federalnih institucija nije odgovorio na naš upit, a i ministar Mandić i doktor Čerkez kazali su za Fokus da je poslove nabavke respiratora preuzeo Federalni štab Civilne zaštite“, govori Degirmendžić.

Kaže da je pitanje da li je firma FH Srebrena malina dobila 10 miliona maraka za nabavku respiratora ignorisao i Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću kojem je Fokus uputio dopis da se pitanje javno pročita na jednom od obraćanja zvaničnika o stanju u vezi s mjerama koje se poduzimaju tokom pandemije koronavirusa.

“S obzirom da taj dan nisu do 15 sati poslali obavijest ko će od zvaničnika biti na konferenciji, naznačila sam da je pitanje prvenstveno namijenjeno gospodinu Solaku, ili da pitanja proslijede nekom drugom iz Štaba ukoliko bude prisutan ili iz Vlade FBiH ukoliko pak neko od njihovih članova bude na pressu. Pratila sam konferenciju, nije prisustvovao niko iz Štaba, ali jeste iz Vlade FBiH ministar Denis Lasić. Ali, moja pitanja nisu pročitana, iako sam napomenula da ga mogu postaviti ukoliko bude bilo ko od članova Vlade“, kaže Degirmendžić.

Dodaje da je dobila povratni odgovor na e-mail da su njena pitanja uputili Federalnom štabu Civilne zaštite, što je, kaže, apsurdno jer taj štab je ignorisao njene brojne upite.

“Uglavnom, respiratori su i stigli, a mi nismo imali zvaničnu potvrdu da li je naša informacija tačna. Tek nakon upita Upravi za indirektno oporezivanje BiH, po dolasku respiratora u BiH, dobili smo odgovor na pitanje ko je uvoznik i na taj način su potvrđena naša prvobitna saznanja“, objašnjava Degirmendžić.

Kaže da je evidentno da su vlasti krile ovu informaciju, te je obaviještena da je zbog njene priče Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo predmet. Korak po korak došla je do saznanja da je firma Srebrena malina uključena u nabavku, ali je i od izvora koji su za neke ranije teme bili raspoloženi za barem nezvaničnu potvrdu nekih informacija, u ovom slučaju dobijala odgovor “da ne smiju ništa reći“.

“Na kraju, dobila sam nezvaničnu potvrdu i dokaz o iznosu uplaćenog novca za respiratore“, nastavlja Degirmendžić dodajući da je činjenica da se izvori ne usuđuju ovakve informacije podijeliti s pravosudnim institucijama, nego ih dijele s novinarima. Sve to, kaže ova novinarka, govori o nepovjerenju u pravnu državu što je poražavajuće. „Ali, ovaj slučaj je prilika da pravosudne institucije u BiH pokažu svoju snagu i nezavisnot i da to odavno poljuljano povjerenje vrate“.

Dok javnost čeka epilog istrage, Federalna uprava civilne zaštite, na čelu sa Fahrudinom Solakom, poslala je zahtjev Tužilaštvu Kantona Sarajevo za hitno pokretanje istrage kako bi se ispitali neobjektivni i krivi navodi u medijima za nabavku respiratora. U zahtjevu je navedeno kako se posljednjih dana u medijima iznose neistine i vodi neprimjerena kampanja protiv Vlade Federacije BiH i Federalnog štaba civilne zaštite. Zbog ovog zahtjeva Udruženje Bh. novinari objavili su javni protest Fahrudinu Solaku, navodeći da nakon što su “gotovo svi mediji u Bosni i Hercegovini proteklih dana detaljno izvještavali o netransparentnoj i krajnje sumnjivoj nabavci respiratora, Fahrudin Solak sada manipulatorski pokušava odgovornost za eventualno nezakonite radnje prebaciti na novinare i medijske kuće“.

Testovi preko firme za restauraciju namještaja

Tužilaštvo Kantona Sarajevo pokrenulo je i istragu o netransparentnoj nabavci 20 hiljada testova koje je Vlada Federacije BiH i Federalna uprava civilne zaštite kupila od firme Cubicus, koja se bavi restauracijom namještaja. Ovu priču je objavio Žurnal.info, koji je ukazao i da su testovi stigli iz Turske a ne Južne Koreje, kako su tvrdili iz Vlade.

Branka Mrkić-Radević, autorka teksta, kaže da se suočila sa brojnim opstrukcijama institucija koje nisu dozvoljavale pristup informacijama. “Da, informacije u konačnici nismo ni dobili od zvaničnih institucija zvaničnim putem. U ovom, konkretnom slučaju, više od dvije sedmice iz Federalne vlade i FUCZ-a nismo dobili apsolutno nijednu relevantnu i upotrebljivu informaciju na pitanja koja smo postavili. Dapače, u uredima za odnose s javnošću i kabinetima osoblje je vrlo nesusretljivo i svađalački nastrojeno“.

Kaže da joj se njen izvor obratio djelomično i zbog nepovjerenja u institucije. “Radi se i o brzini kojom istražni organi reaguju kada je riječ o medijskim napisima i bez njih. Svakako da bi objave trebale izazvati određenu reakciju jer tu je i pritisak javnosti. Ali sa sigurnošću mogu reći da je strah od otkrivanja identiteta itekako velik. Iako se radi o informacijama koje bi na neki način bile u opisu radnog mjesta izvora informacija, postoji velika bojazan da bi zbog  davanja istih bio sankcionisan ili čak izgubio posao“.

Žurnal je objavio i priču o prevarama u vezi s nabavkom i isporukom zaštitne medicinske opreme u Sloveniju, iza koje stoji biznismen iz Zenice Sead Žilo, a istragu o ovom slučaju pokrenula je SIPA. Novinar Žurnala Amarildo Gutić kaže kako je nakon njihovog pisanja pokrenuto na desetine predmeta. „Tačan broj nemamo, ali bilo ih je najmanje dvadeset. Nažalost, vrlo rijetko je do kraja procesuirano, iako su dokazi i laiku bili jasni. Treba reći i da je u jednom broju slučajeva istraga više bila usmjerena na pronalaženje naših izvora, nego samih nezakonitosti o kojima smo pisali“, kaže Gutić.

Izgradnja izolatorija u Srebreniku

Novinari BIRN-a otkrili su zloupotrebe u javnim nabavkama prilikom izgradnje izolatorija u Srebreniku. Poslove izgradnje dobila je firma Fadila Smajića, gradskog vijećnika u Srebreniku, iako je to suprotno Zakonu o javnim nabavkama, s obzirom da je Smajić vlasnik 33% kapitala firme, a Zakon ne dozvoljava firmama učešće u javnim nabavkama ukoliko je više od 20% kapitala u vlasništvu izabranog dužnosnika. Nakon pisanja BIRN-a, Agencija za javne nabavke formirala je predmet, a izvještaj o monitoringu proslijedila je Tužilaštvu Tuzlanskog kantona.

Novinarima BIRN-a, kako su nam pojasnili, se obratio izvor sa informacijom da je u Srebreniku izgradnja izolatorija povjerena lokalnom gradskom vijećniku i da je ta firma već ranije dobila tender od grada. Iz te informacije uradili su istraživanje.

„Iskreno, nismo izvor pitali da li to radi zbog nepovjerenja u istražne organe ali se može zaključiti da je izvor smatrao da je novinarsko istraživanje dobar način da se slučaj osvijetli. U konačnici, naše pisanje je dovelo do istrage. Drago nam je da kao mediji kod naših čitalaca imamo povjerenje da mogu da nam prijave nepravilnosti. Informacija koju smo imali bila je početna informacija od koje smo krenuli u istraživanje i dokazivanje navoda za koje nam je trebalo nekoliko sedmica kako bismo dobili sve potvrde“, odgovara novinar i urednik BIRN-a Semir Mujkić.

Dodaje da su tokom izrade priče imali problema i opstrukcija lokalne vlasti za dobijanje informacija od javnog značaja.

„Isprva gradska uprava u Srebreniku je odugovlačila sa slanjem dokumentacije koju smo tražili, ali su na kraju poslali odgovore i naveli dokumente koji nas zanimaju. Ono što nam je bilo iznenađujuće jeste da su oni izričito tvrdili da gradski vijećnik nije vlasnik kompanije koja je dobila poslove. Kasniji dokument suda je to negirao i dokazao da je on vlasnik 33 posto. Dodatni problem je što sva dokumentacija o izgradnji izolatorija u Srebreniku nije bila dostupna na stranici gradske uprave. U vanrednim situacijama poput pandemije, kada je posebno važno povjerenje javnosti, transparentnost institucija bi morala biti daleko veća. Ono što sada vidimo jeste da su institucije od februara znatno umanjile objave podataka o provedenim javnim nabavkama“, kaže Mujkić.

Kaže da trenutno dokumenti o tri vjerovatno najveće nabavke tokom pandemije u BiH još uvijek nisu objavljene – nabavka 100 respiratora i 150.000 testova čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona KM u Federaciji i dokumenti o nabavci pokretne bolnice u Republici Srpskoj koja je plaćena, prema onome što se sada zna, oko 3,5 miliona KM.

“Ovdje govorimo da mi nemamo uvid u dokumente o potrošnji gotovo 20 miliona KM budžetskog novca“, kaže Mujkić.

Mujkić govori da je i ranije bilo materijala za pokretanje istraga „ali to se jako rijetko dešava. Ponekada je frustrirajuće, kao u slučaju našeg istraživanja o nabavci sigurnih golova za djecu. Iako smo u serijalu priča, za koje smo bili nagrađeni, dokazali da su dvije firme na dvije nabavke u Sarajevu i Mostaru krivotvorile certifikate koji su bili presudni da oni dobiju vrijedne nabavke, istražni organi nisu nekoliko godina pokrenuli istrage iako mi redovno postavljamo pitanje ministarstvima i tužilaštvima da li su razmatrali slučaj. Objavili smo da je firma vozača ministra Petra Đokića dobila koncesiju za izgradnju male hidrocentrale, od ministarstva u kojem oni rade. Kao i u brojnim drugim istraživanjima, to nije rezultiralo u tužilačkim istragama“.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend