
Jučerašnji pad mnogih popularnih sajtova i aplikacija – Gmail, YouTube, Docs, ali i aplikacija kao što su Uber i Snapchat, pokazuju da je Internet u velikoj meri zavistan od Gugla i njegovih servisa.
Kompanije poput Facebooka, Twittera, Googlea će zajedno razviti alate za otkrivanje i brisanje terorističkih materijala.
Evropski parlament izglasao je preliminarni sporazum o novim pravilima za zaštitu autorskih prava na internetu, uključujući i kontroverzni član 13. Prema njemu, internet platforma je dužna da pre nego što se neki sadržaj pojavi proveri njegovo vlasništvo. Cilj nove regulative je bolja zaštita prava i prihoda za kreativnu industriju, ali, upozoravaju kritičari, mogla bi da ograniči slobodu govora.
Prijedlog direktive pokrenuo je žestok lobistički rat medijskih kuća i umjetničke industrije te tehnodivova i pobornika slobode interneta.
Evropska unija tražila je od Fejsbuka (Facebook), Gugla (Google) i Tvitera (Twitter) da više rade u borbi protiv lažnih vesti uoči predstojećih evropskih izbora.
Posle dve godine debate, poslanici Evropskog parlamenta trebalo bi danas da glasaju o zakonu koji bi mogao da promeni odnos snaga između proizvođača vesti, filmova, muzike i dominantnih internet platformi, koje njihove sadržaje stavljaju na svoje veb sajtove, a da im za to ne plaćaju nikakvu naknadu.

Poljski dnevni listovi objavili su otvoreno pismo poslanicima Evropskog parlamenta, a deo vodećih novina, kao Gazeta viborča, Žečpospolita ili Djenjik Gazeta pravna, izašli su s praznom naslovnom stranom kao apel da se spreče digitalni giganti kao Gugl ili Fejsbuk da zarađuju besplatno koristeći sadržaje i vesti tradicionalnih medija.
Kompanije kao što su Google, YouTube, Facebook i Twitter dugo su bile globalne platforme za slobodu govora, ali u poslednje vreme sve više moraju da rade na uklanjanju uvredljivih sadržaja. I to nije samo američki, već globalni problem, piše Glas Amerike.
Fejsbuk, Gugl i Majkrosoft na „neetički način“ odvraćaju odvraćaju korisnike od opcija važnih za zaštitu privatnosti, piše u izveštaju Norveške agencije za zaštitu potrošača.
Evropa predlaže da se ukloni ključna pravna zaštita koju uživaju Google, Facebook i drugi internet giganti. Kada korisnici uploaduju sadržaj na društvene mreže, video sajtove i druge digitalne platforme, kompanije koje upravljaju ovim servisima nisu odgovorne za proveru da li ubačeni materijal krši autorska prava.

Tek nekoliko sati od kada je stupila na snagu Uredba o zaštiti podataka u Evropskoj uniji tzv. GDPR napravio je pometnju. Korisnici su počeli da se žale na Facebook, Google, Instagram i WhatsApp, jer prisiljavaju korisnike da pristanu na ciljano oglašavanje ako žele da koriste usluge tih servisa. Zbog toga su protiv tih kompanija podignute tužbe.
Iako su zbog globalizacije, pre svega munjevitog razvoja informacionih tehnologija, pojedine veze između medija i oglašivača zapale u ozbiljne krize, činjenica je da jedni bez drugih ne mogu.
Pretraživač Google saopštio je u ponedeljak da će preduzeti mere protiv širenja antisemitskog sadržaja kada se pretražuje u Švedskoj, pošto su Vlada i mediji te zemlje kritikovali američkog giganta.
Milijarder Džordž Soros, koji je optužio IT gigante Fejsbuk i Gugl kao pretnju po sve, navodno istražuje mogućnosti kako da se suoči sa rastom njihove moći.