
Za Radio Goraždevac Tamara govori o kršenjima etičkog kodeksa novinara, medijskoj sceni, izveštavanju o situaciji na Kosovu i odgovornosti medija u sukovima na prostoru bivše Jugoslavije.

Usvajanje novog Kodeksa novinara očekuje se krajem godine. Biće preciznije definisane odredbe koje su dosad različito tumačene, kao što su govor mržnje, diskriminacija ili upotreba veštačke inteligencije u medijima, a sledi i uvođenje nove kategorije, kao što su vođenje kampanja protiv ljudi ili pravo na zaborav

Istraživanjem koje osmu godinu zaredom sprovodi monitoring Saveta za štampu, od 1. jula do 31. decembra prethodne godine detektovano je 4.141 tekst koji krši Kodeks novinara Srbije, a u nekim tekstovima nije prekršena samo jedna tačka već više njih istovremeno, dok težina prekršaja nije uvek bila jednaka.
Jučer se u Bosni i Hercegovini desio još jedan slučaj femicida. Unatoč brojnim preporukama o ulozi medija u prevenciji i odgovoru na nasilje nad ženama, i dalje svjedočimo nedopustivim propustima i kršenju etičkih standarda.

Komitet koji su činile 32 istaknute ličnosti, kojim je predsedavala filipinska istraživačka novinarka Marija Resa, dobitnica Nobelove nagrade za mir, uz pomoć Reportera bez granica, doneo je Parisku povelju o upotrebi alata veštačke inteligencije u medijima. Cilj je zaštita prava na informisanje uspostavljanjem smernica za etičku upotrebu i razvoj sistema VI. Smernice za upotrebu veštačke inteligencije će morati da donesu i mediji u Srbiji

Koalicija za slobodu medija i organizacija CRTA zahvaljuju se svim građanima i građankama koji su podržali peticiju “Potpis protiv državne kontrole nad medijima“. Cilj peticije bio je da unapredi okruženje u kom rade novinari i mediji, a građanima i građankama omogući informisanje u skladu s Kodeksom novinara Srbije. Do momenta izglasavanja dva medijska zakona više od 7000 građana i građanki potpisalo je peticiju za samo 17 sati.

Nacrtom zakona o javnom informisanju i medijima čini se da vlada obezbeđuje džinovsku zakonsku rupu za svoje neetičke prijatelje u medijima. Nema ništa loše u tome da se napravi veza između etičkih i standarda koji nisu u poziciji moći i uslova za dobijanje javne podrške, ali vlada ne bi trebalo da nagrađuje medije koji nisu spremni da ispune minimalne standarde novinarstva, kaže u intervjuu za Cenzolovku Ejdan Vajt, osnivač i počasni predsednik Mreže etičkog novinarstva

Pregršt detalja, senzacionalizam, neprimeren rečnik... mogu negativno da utiču na osobe sa mentalnim poteškoćama i podstiču porast samoubistava. Neprofesionalno izveštavanje o ovoj temi jedna je od retkih pojava gde je sankcija efikasnija od edukacije, smatra novinarka Jovana Gligorijević, jedna od autorki Smernica za etičko medijsko izveštavanje o samoubistvu

Novi kolega je u redakciji. Već izvesno vreme. O njemu se često govori, ali nije do kraja jasno koja je njegova prava uloga. Svetski mediji, međutim, već donose pravila kojih novinari i urednici moraju da se pridržavaju kad koriste veštačku inteligenciju. Smernice će morati da donesu i mediji u Srbiji

Portali SOinfo i GMinfo više puta su odbijali novac dodeljen na lokalnim medijskim konkursima. Obično je to ponižavajuće mali iznos, zanemarljiv u odnosu na milione koje dobijaju mediji koji uporno krše Kodeks novinara ili u kojima se ni mikroskopom ne mogu naći vesti koje su kritičke prema vlastima. To se pokazalo kao najbolji recept za dobijanje rekordnih iznosa, kaže glavni urednik SOinfo Sava Majstorov
“Kao roditelj sa zgražavanjem gledam na naslovne strane tabloida u kojima se gotovo svakodnevno piše o tragediji u Ribnikaru. Iako se trudim da ne pratim medije na koje je Savet za štampu imao primedbu, jednostavno ne mogu da ih ne vidim i izbegnem. U izveštavanju, od tragedije do današnjeg dana, bilo je previše senzacionalizma, ali tabloidi su prednjačili i ne prestaju da šire poluinformacije i spekulacije”, kaže za Danas Igor Đorđević, predsednik Saveta roditelja u OŠ „Vladislav Ribnikar“.