
Kada je fotografija monitora na kojem se nalazi zapisnik o saslušanju osumnjičenog za ucenjivanje bivšeg fudbalera V. S. dospela u javnost i počela da se deli na društvenim mrežama, praksa kršenja etičkih i pravnih normi isplivala je na površinu.
Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan i više organizacija civilnog društva je večeras ocenilo da je zabrinjavajuće što je o „policijskoj brutalnosti“ prema LGBTQ+ osobama, 14. februara u Beogradu, izostalo izveštavanje brojnih medija.
Nalazi Mreže za izveštavanje o različitosti ukazuju da je LGBTIQ+ zajednica jedna od tri grupe najčešće izložene govoru mržnje. Mediji neretko doprinose tome, a imaju i važnu ulogu da edukuju i informišu građane i građanke i time smanjuju stigmu i predrasude.
Od majmunskih boginja do EuroPrajda preko nacionalne frekvencije, podvučeno antivakserskim i kvazimedicinskim stavovima. U našoj svakodnevici, nažalost, sasvim očekivan sled.

Snaga jednog medija ogleda se u mogućnosti da vrši uticaj na ponašanje i stavove pojedinaca i grupa. Snaga ne mora nužno ići uz kvalitet medijskog izveštavanja i upravo zbog tog raskoraka snage i kvaliteta nužno je redovno posmatrati medijsko izveštavanje o osetljivim društvenim grupama. U čemu se ogleda „osetljivost“ društvene grupe, koji su uzroci tome, šta društvo može da učini da grupu osnaži upravo u oblastima gde je najosetljivija, samo su neka od pitanja kojima bi mediji mogli da se rukovode prilikom odabira tema za izveštavanje.
Domaći mediji se sve manje bave LGBT temama, pokazala je analiza sadržaja u srpskim medijima za 2018. godinu, koji je sproveo Gej lezbejski info centar.