Zato smo pripremili smernice koje mogu da doprinesu kvalitetnijem izveštavanju o temama važnim za LGBTIQ+ zajednicu.
1. Kada izveštavate o događaju koji uključuje LGBTIQ+ osobu zapitajte se da li je važno naglasiti njenu seksualnost i/ili rodni identitet.
Ukoliko nije relevantno za priču, nepotrebno je etiketirati osobu kao deo LGBTIQ+ zajednice i naglašavati taj deo njenog identiteta. Zadiranje u nečiji privatan život može biti opravdano samo uz pristanak i ukoliko je naglašavanje seksualnosti i/ili rodnog identiteta u javnom interesu. Novinari i novinarke bi trebalo da uzmu u obzir potencijalni govor mržnje i diskriminaciju koji mogu nastati kao rezultat njihovog izveštavanja.
2. Uvek težite prikazivanju različitosti u izveštavanju.
Kako bi verodostojno predstavili različite grupe u društvu, neophodno je da novinari i novinarke uključe mišljenja i perspektivu LGBTIQ+ zajednice, kao i drugih manjinskih zajednica i kada izveštavaju o društvenim i političkim pitanjima koja se ne tiču isključivo ove zajednice. Pored toga, uključivanjem LGBTIQ+ zajednice u ovakve sadržaje doprineće boljem razumevanju specifičnih problema LGBTIQ+ osoba od strane šire društvene zajednice.
3. Reči su važne. Koristite adekvatnu terminologiju.
Neki termini koji se često koriste u javnosti (transseksualac, homoseksualizam, transvestit, promena pola i slično) su zastareli, ne oslikavaju realnost LGBTIQ+ osoba i mogu biti štetni po zajednicu. Informišite se o adekvatnoj terminologiji koju možete da koristite kada izveštavate o LGBTIQ+ zajednici u brojnim sadržajima koje pružaju organizacije za LGBTIQ+ prava. Korišćenjem adekvatne terminologije mediji ispunjavaju i svoju edukativnu ulogu.
4. Upoznajte se sa osnovnim konceptima bitnim za izveštavanje o LGBTIQ+ zajednici. Rod i pol nisu isto, kao ni seksualna orijentacija i rodni identitet.
Kako biste tačno izveštavali o temama koje se tiču LGBTIQ+ zajednice, važno je da razumete osnovne koncepte pola, roda i seksualnosti. Pol se odnosi na telesne (biološke) karakteristike i pripisuje se po rođenju, dok je rod društveno konstruisana kategorija koja se odnosi na to kako osoba sebe doživljava, odnosno kako se identifikuje i kako je društvo percipira. Rodni identitet osobe može, ali i ne mora da bude u skladu sa polom koji joj je pripisan po rođenju. Seksualna orijentacija odnosi se na emotivnu, romantičnu ili seksualnu privlačnost prema jednom, nijednom, dva ili više pola/roda i ona je nezavisna od rodnog identiteta osobe.
5. Poštujte identitet osobe i način na koji se ona predstavlja, a pogotovo njeno ime i zamenice koje koristi.
Na ovaj način pokazaćete poštovanje i uvažavanje svojim sagovornicama i sagovornicima.
6. Pažljivo birajte sagovornike i sagovornice!
Kada izveštavate o pravima LGBTIQ+ osoba, problemima sa kojima se susreću u svakodnevnom životu i slično, dobri sagovornici i sagovornice su upravo ljudi iz zajednice, aktivisti/kinje i eksperti/kinje iz specifičnih oblasti. Prikazivanje “druge strane” suočavanjem aktivista/aktivistkinja za ljudska prava sa političarima/kama, predstavnicima/ama religijskih zajednica i drugim akterima koji se protive ostvarivanju ljudskih prava LGBTIQ+ osoba, često stvara lažni balans u medijima. Na ovaj način, mediji pokušavajući da budu nepristrasni, otvaraju prostor za potencijalnu diskriminaciju i govor mržnje i legitimišu uglavnom neutemeljene, homofobične, transfobične i mizogine stavove kao jednake poziciji koja zastupa ljudska prava.
7. Ne objavljujte sadržaj koji potencijalno može biti uvredljiv ili štetan po zajednicu.
Razmislite o vašoj priči i njenom uticaju na LGBTIQ+ zajednicu i širu društvenu zajednicu. Ne objavljujte priče koje sadrže stereotipične opise, jer mogu doprineti osnaživanju već postojećih predrasuda u društvu. Takođe, razmislite o potencijalnoj reakciji na vašu priču, uključujući i reakcije u komentarima i na društvenim mrežama gde se govor mržnje često brzo umnožava. U ovakvim situacijama neophodno je moderirati komentare ili ih u nekim slučajevima isključiti.
8. Uključite LGBTIQ+ osobe u kreiranje sadržaja.
Uključivanjem ljudi iz LGBTIQ+ zajednice u kreiranje različitih medijskih sadržaja doprineće tačnom i verodostojnom predstavljanju ove zajednice, prikazujući različite živote i iskustva LGBTIQ+ osoba i umanjivanju duboko ukorenjenih stereotipa i predrasuda u društvu.
9. LGBTIQ+ zajednica postoji i kad nije Prajd.
Prajd je važan, ali nije jedina tema važna za LGBTIQ+ zajednicu. Pokrenite temu i onda kada LGBTIQ+ prava nisu u fokusu zbog održavanja Prajda. Organizacije civilnog društva za zaštitu prava LGBTIQ+ osoba uvek su dobar izvor ideja za teme i sagovornike/ce. Tako doprinosite boljem razumevanju i inkluziji.
Preporuke možete preuzeti ovde.
Šta je pseudonovinarstvo: Nadrinovinari i ostali Vučićevi(ći)
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.