
Samo izvještavanje o LGBT+ zajednici može novinare izložiti krivičnom progonu, fizičkim napadima, prijetnjama, hapšenju, pa čak i smrti
Portal Alo.rs je ranije ove godine pisao da udruženje građana „Da se zna“ prodaje drogu. Glavni dokaz je izjava neimenovanog izvora i saopštenje policije koje je pogrešno protumačeno. Udruženje se povodom toga žalilo Savetu za štampu koje je odlučilo da je Alo prekršio Kodeks novinara Srbije.

Iz LGBT magazina „Optimist“ kažu da bi bilo „sramotno“ da ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić ostane upamćen kao neko ko je na početku mandata dozvolio gašenje jedinog LGBT medija u Srbiji, „naročito u svetlu novog izveštaja i preporuka Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije“.
„Jeziva moda na Zapadu, puštaju decu da menjaju pol kad im padne napamet, LEKARI PODRŽAVAJU!”, navodi Informer u naslovu teksta o transrodnoj deci. U njemu se citiraju i stavovi takozvanih „lovaca na pedofile” iz organizacije „StoppedofilijiSP” koja ističe da postoje „mnogobrojni” slučajevi promene mišljenja i kada je učinjena medicinska intervencija prilagođavanja pola rodu. Tekst nadalje govori o terminima rodne disforije i euforije, a ceo narativ članka transrodnost stavlja u kategoriju poremećaja, trenda i pomodarstva.
Nalazi Mreže za izveštavanje o različitosti ukazuju da je LGBTIQ+ zajednica jedna od tri grupe najčešće izložene govoru mržnje. Mediji neretko doprinose tome, a imaju i važnu ulogu da edukuju i informišu građane i građanke i time smanjuju stigmu i predrasude.
Negiranje prava LGBTIQA zajednice, uvredljivi komentari i nehumane kvalifikacije na društvenim mrežama zabilježeni su u medijskim napisima i pred četvrtu Bh. povorku ponosa koja se održala 24. juna 2023. u Sarajevu. Posebno se negiranje prava LGBTIQA zajednice ogledalo kroz izjave političara, javnih zvaničnika ali i građana i građanki, pokazala je to analiza Fokus.ba.
Mediji su izvještavajući o događajima uoči četvrte Bh. povorke ponosa i tokom samog događaja pokazali da raste svijest urednika i novinara o problemima LGBTIQA osoba, pokazali su više senzibiliteta i da su mediji dobrim dijelom shvatili svoju ulogu u demokratizaciji društva.
Aktivisti koji podržavaju prava LGBTQ zajednice i novinari koji su bili napadnuti u Banjaluci, tokom noći su uz policijsku pratnju iz bezbednosnih razloga napustili Republiku Srpsku.
Ovu pretnju je, prema tvrdnji aktiviste Bobana Stojanovića, u jesen 2016. godine izgovorila ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović komentarišući njegove istupe u medijima nakon što su ga nepoznati napadači fizički napali u centru Beograda 21. avgusta 2016. godine.

Snaga jednog medija ogleda se u mogućnosti da vrši uticaj na ponašanje i stavove pojedinaca i grupa. Snaga ne mora nužno ići uz kvalitet medijskog izveštavanja i upravo zbog tog raskoraka snage i kvaliteta nužno je redovno posmatrati medijsko izveštavanje o osetljivim društvenim grupama. U čemu se ogleda „osetljivost“ društvene grupe, koji su uzroci tome, šta društvo može da učini da grupu osnaži upravo u oblastima gde je najosetljivija, samo su neka od pitanja kojima bi mediji mogli da se rukovode prilikom odabira tema za izveštavanje.
Veći broj organizacija osudio je danas izveštavanje pojedinih medija o širenju majmunskih boginja i dovođenja u vezu sa LGBTQ+ populacijom.
Krajem 2019. godine američka kompanija Matel izbacila je “prvu rodno neutralnu lutku na svetu”. Nedavno je Creatable World lutka postala dostupna u Srbiji, a o tome su izveštavali neki od najuticajnijih medija u zemlji i pružili platformu za dijalog o promenama koje će rodno inkluzivne igračke doneti našem društvu.
U Mađarskoj je od usvajanja kontroverznog zakona kojim se zabranjuje promovisanje homoseksualnosti među maloletnicima broj pritužbi građana nacionalnom medijskom regulatoru povećan gotovo sedam puta.
Konzervativni poljski nedeljnik Gazeta Polska našla se na meti kritika dela javnosti jer je saopštila da će deliti nalepnice sa natpisom „Zona bez LGBT-a".

U ratu protiv neistomišljenika, a pre svega protiv “opasnih evropskih vrednosti”, režimski tabloidi ne biraju borbena sredstva, niti mare za potencijalne žrtve, smatraju sagovorni VOICE-a. Kada Srbiji ne preti rušenje ustavnog poretka iznutra ili kada je previše toplo za izmišljanje novih atentata na državni vrh, zaposlenici u tabloidnim medijima uvek u rukavu drže dežurnog neprijatelja – LGBT populaciju.
Od ukupno 1.700 objavljenih članaka u dnevnoj štampi, najviše tekstova posvećenih LGBT populaciji objavljeno je u listu Danas, a po učestalosti praćenja ove teme slede Blic, Kurir i Informer, pokazalo je istraživanje Gej lezbejskog info centra, koje je predstavio aktivista Predrag Azdejković. Najviše tekstova, 92 odsto, ima neutralnu konotaciju, četiri odsto ih je bilo s pozitivnom…
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković je, u postupku povodom pritužbe organizacija Regionalni info centar, saopštila da je Bora Đorđević u kolumnama u Srpskom telegrafu izneo ideje i stavove koji predstavljaju kršenje zabrane govora mržnje prema pripadnicima LGBT populacije.