
Nezadovoljna u kom smeru ide istraživanje Meta ga je zaustavila.
Evropska federacija novinara (EFJ) i holandska organizacija The Self-Investigation, objavile su rezultate svog istraživanja o problemima sa kojima se novinari i novinarke suočavaju u vezi sa mentalnim zdravljem. Istraživanje prikuplja primere dobre prakse i nudi preporuke predstavnicima novinara i novinarki, medijskim organizacijama, kao i korisne resurse. Među primerima dobre prakse izdvajaju se Sindikat medija Crne Gore i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).

Tabloidi koriste termine iz oblasti mentalnog zdravlja i daju lažne dijagnoze kako bi diskreditovali studente, blokade i političke protivnike. Time osobe sa mentalnim poteškoćama predstavljaju kao manje vredne, a njihove dijagnoze kao uvrede, iako nikog ne bi vređali zbog npr. upale pluća, kaže psihološkinja Jasmina Mihnjak
Kada ljudi govore o „normalizaciji" nečega 2024. godine, to često ima pozitivan prizvuk.
Klinički psiholog i psihoterapeut Goran Tomin i komunikolog i istraživač Ljubiša Bojić govorili su u Novom danu o tome kako izloženost lošim vestima utiče na ljude i kako to možemo sprečiti.
Trećina novinara, odnosno 32 odsto, ima neko mentalno oboljenje ili poremećaj, pokazalo je istraživanje OEBS. Veran Matić, koji je učestvovao u istraživanju, ističe da je tim novinarima potrebna hitna pomoć stručnjaka, ali da se ne javljaju za pomoć zato što ili nemaju novca, ili nemaju vremena da bave sobom.

“Veliki broj novinarki i novinara ima potrebu za nekakvim mehanizmima pomoći i podrške u suočavanju sa posledicama stresa direktno u vezi sa profesijom, te je razvoj takvih mehanizama i njihovo stavljanje novinarkama i novinarima na raspolaganje – hitan. Broj osoba kojima je pomoć potrebna već sada se meri stotinama, a onih kojima će, ako se sa njima ne bude radilo na tome, tek biti potrebna, još je i veći”, pokazalo je najnovije istraživanje OEBS-a “ Analiza mentalno zdravlje novinara“, koje su uradili Jovana Gligorijević, Tamara Džamonja Ignjatović, Branko Čečen, Veran Matić i Miroslav Janković.
Istraživači i psiholozi su uz podršku Misije OEBS istraživali mentalno zdravlje novinara, anketom u kojoj su učestvovale 164 novinarke i novinara. Blizu 70 odsto anketiranih odgovorilo je da svakodnevno ili često doživljava stres na poslu, deset odsto više smatra da je novinarstvo stresnije nego većina zanimanja, dok je oko 32 odsto njih navelo da ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili doživljava mentalne smetnje.

Tekst “Kada se šetamo, ja gledam u nebo“, autorke Dunje Karanović, objavljen u 85. broju magazina Liceulice osvojio je nagradu u kategoriji Štampani/online mediji na konkursu Etičko izveštavanje medija o mentalnom zdravlju. Konkurs je organizovao Institut za javno zdravlje Vojvodine u saradnji sa OPENSom, u sklopu 7. Festivala mentalnog zdravlja. Dodela nagrada održana je u sredu 19. oktobra u Digitalnom omladinskom centru Gradske biblioteke u Novom Sadu.
U Helsinškoj deklaraciji – Deklaraciji o mentalnom zdravlju za Evropu, SZO ističe kao prioritet negovanje svesti o važnosti mentalnog zdravlja, a upravo mediji mogu biti od velike koristi svojim kontinuiranim i pouzdanim informisanjem o važnim temama o ovoj oblasti.
Šta je nama Miljana Kulić da bismo za njom plakali? Šta su nam svi ti “radnici u industriji rijalitija” da bismo brinuli za njihova ljudska prava kad su već sami birali da uđu u arenu? Nepoštovanje distance i nenošenje maski u zatvorenom prostoru ni izdaleka nisu najdrastičniji primeri nezakonitosti i neljudskosti u radu medijske mašinerije na koje smo se prosto navikli. Ili nam je “ispod časti” i “mimo dobrog ukusa” da na njih reagujemo?