
Koliko su gledaocima televizija sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji dostupni dokumentarni, naučno-obrazovni, dečji ili programi iz kulture?
Nekadašnja članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Judita Popović izjavila je da nije iznenađena time što to regulatorno telo još uvek nije objavilo kompletan izveštaj monitoringa televizija tokom predizborne kampanje za izbore održane 17. decembra, uz ocenu da je to "upravo ponašenje koje vlast i očekuje".
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) uputio je Regulatornom telu za elektronske medije (REM) predlog Uputstva o izveštavanju o predsedniku Republike kojim bi između ostalog, bilo predviđeno da novinari predsedniku ne postavljaju pitanja koja se ne tiču njegovih ustavnih ovlašćenja.
Simbolično, pred godišnjicu najvećih tragedija koje su nas zadesile nakon poslednjih ratova, majskih masovnih ubistava, Regulatorno telo za elektronske medije (REM) je odlučilo da kad (ako) jednog dana se bude sastavljala lista najdemoliranijih državnih tela i institucija za vreme vladavine Aleksandra Vučića, ubedljivo bude na prvom mestu. Najveće zasluge, dakako, idu onima koji u tom telu sede.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) pozvao je danas medije u Srbiji da na godišnjice masovnih ubistava u beogradskoj OŠ "Vladislav Ribnikar" i u okolini Mladenovca, 3. i 4. maja zatamne ekrane, odnosno obustave radijski program u trajanju od jednog minuta.

Doprinos REM-a podizanju opšteg kulturnog i obrazovnog nivoa građana je misaona imenica, kaže nekadašnja članica Saveta ovog tela Judita Popović. REM odbio predlog da produži javnu raspravu, koja je za 15 pravilnika trajala minimalnih 20 dana, što Tamara Filipović iz NUNS-a smatra bahatim zanemarivanjem javnog interesa i građana zbog kojih REM postoji
Kompletan izveštaj o radu medija nije ugledao svetlost dana ni četiri meseca nakon izbora. Regulatorno telo za elektronske medije omogućava nacionalnim emiterima da zadrže licence, uprkos drastičnim slučajevima kršenja zakona i apsolutnoj dominaciji vlasti na svim televizijama. Srbija nazaduje po medijskim slobodama, pa je u izveštaju Reportera bez granica za 2023. godinu, čak za 11 mesta pala na 91, a najgore je rangirana u regionu. Hoće li se išta promeniti posle razmene znanja sa regulatorima u Azerbejdžanu i Turskoj, kojima se REM pohvalio?

Regulatorno telo za elektronske medije odredilo je da javna rasprava povodom nacrta petnaest pravilnika, čije je donošenje u nadležnosti ovog tela, traje 20 dana, odnosno, od 5. do 25. aprila, što je prema zakonu minimalan period za njeno sprovođenje. Imajući u vidu da su ovi pravilnici od suštinkse važnosti za funkcionisanje elektronskih medija i da su brojne organizacije zainteresovanje za učestvovanje u javnoj raspravi, a da je rok za dostavljanje predloga izmena nacrta minimalan, tražimo da se on produži do 25. maja.

Obaveza televizija da petinu njihovog sadržaja čine dečji, naučno-obrazovni, dokumentarni i kulturno-umetnički program izbačena je u nacrtu Pravilnika REM-a, koji je do petka na javnoj raspravi. U praksi, to znači da bi Pink ili Hepi mogli da, neopterećeni pravilnicima, po ceo dan emituju samo rijaliti, uz ono što oni zovu zabavnim i informativnim programom

Novi Zakon o elektronskim medijima predviđa da REM sada ima direktora, istina sa gotovo istim nadležnostima kao i raniji izvršni direktor. Nismo videli profesionalizaciju unutar regulatora, kao što je bila ideja Medijske strategije, ali je jasno da članovi Saveta REM-a ostaju nedodirljivi, niko im se i dalje neće mešati u kršenje zakona i poslovnika, mogu da održavaju sednice kad hoće, da sopstveni rad i odluke drže daleko od javnosti...
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) utvrdio je danas listu kandidata za jednog člana Upravnog odbora „Radio-televizije Srbije" (RTS) i jednog člana Upravnog odbora „Radio-televizije Vojvodina" (RTV) koji su ispunili sve uslove za prijavu na konkurs, objavljeno je na sajtu ovog regulatornog tela.
Prezauzeti smo, tako u Republičkoj izbonoj komisiji odgovaraju na pitanje N1 zašto još nema izveštaja monitoringa komercijalnih televizija tokom kampanje za izbore 17. decembra. Sagovornici N1 kažu da se krije ono što je očigledno - da je vlast zloupotrebom nacionalnih frekvencija podizala rejting Srpske napredne stranke.

Srbija se po pitanju poštovanja ljudskih prava ne nalazi na dobrom putu, a nasilje u javnom prostoru od strane predstavnika vlasti je bilo sveprisutno prošle godine, rečeno je danas na konferencija za novinare Beogradskog centra za ljudska prava, na kojoj je predstavljen godišnji izveštaj „Ljudska prava u Srbiji 2023.“, 26. po redu.
To što je 80 lokalnih i kablovskih televizija na teritoriji Srbije, Republike Srpske i Crne Gore prenosilo intervju predsednika Aleksandra Vučića krši Član 6 Zakona o javnom informisanju i medijima koji garantuje politički pluralizam u medijima i zabranjuje monopol, rekao je profesor u penziji Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski, gostujući na televiziji N1

Luksemburški nezavisni organ za audiovizuelne medije (ALIA) odlučio je da je žalba Regulatornog tela za elektronske medije (REM) povodom emisije „Ja Aleksandar, državni gambit“ emitovane na N1 u okviru serijala „Junaci doba zlog“ neosnovana. ALIA je u odluci navela da bi konkretna emisija predstavljala uobičajeni doprinos političkoj debati u demokratskom društvu, a da izneta analiza ne prelazi okvire kritike kojoj vodeći političari treba da budu izloženi.

Zaštitnik građana pokrenuo je ispitni postupak ocene zakonitosti rada Regulatornog tela za medije (REM) po prijavi Daniele Mihalović iz Stranke slobode i pravde u Bosilegradu, nakon što je ostala bez odgovora REM-a na prijavu da su u emisiji o Vladimiru Zaharijevu na TV Prva zloupotrebljena deca u svrhu političke kampanje.
Više od godinu dana REM nije podnosio prijave protiv televizija zbog mogućeg kršenja Zakona o oglašavanju, čime im je omogućio da bez ikakvih posledica zarađuju milione evra. Predsednica Saveta ovog tela za CINS kaže da budemo bez brige jer sada rade redovno, a za taj prekid – nikom ništa.

REM ne samo da u vreme kampanje nije kažnjavao televizije zbog kršenja zakona, nego to nije ni do danas uradio i pored mnoštva dokaza za favorizovanje vladajuće liste i hajke na opoziciju. Još nije završen ni izveštaj o tome kako su Pink, B92, Prva i Hepi pratile izbore u decembru. Zašto bi onda televizije nešto menjale tokom kampanje za lokalne izbore?