
Posle dva ročišta na kojima se Šapić nije pojavio, moj advokat Nemanja Todorović, novinar portala nova.rs, ekipa TV N1 i ja, bili smo uvereni da će i u petak biti tako.
Pisac i autor podkasta Marko Vidojković kaže da je poenta tužbi predsednika Privremenog organa Grada Beograda i funkcionera SNS Aleksandra Šapića - da ga ućutka, da je u pitanju klasična SLAP tužba i da to izaziva autocenzuru i da ga se boji.

Privredni sud u Beogradu odbio je tužbu koju je izdavač Kurira podneo protiv KRIK-a tvrdeći da smo nelojalna konkurencija i da urušavamo ugled ovog tabloida. Tužba je usledila nakon što je KRIK-ov portal Raskrikavanje, koji proverava tačnost informacija objavljenih u medijima, utvrdio da je Kurir tokom 2020. na naslovnim stranama objavio 163 lažne, neutemeljene ili manipulativne vesti. Presuda je prvostepena i Kurir može da se žali na nju.
Savet EU 19. marta je usvojio zakon o zaštiti ljudi koji govore o stvarima od javnog interesa od uvredljivih tužbi koje imaju za cilj da ih ućutkaju.
Nezakonito postavljanje špijunskog softvera protiv novinara, upotreba zlonamernih tužbi protiv novinara da bi se ometao njihov istraživački rad (SLAPP) i nesigurna situacija mnogih novinara u egzilu, posebno iz Rusije i Belorusije, neke su od glavnih zabrinutosti koje su izrazile Evropska i Međunarodna federacija novinara (EFJ-IFJ) i druge partnerske organizacije Platforme Saveta Evrope koja promoviše zaštitu novinarstva i bezbednost novinara u svom godišnjem izveštaju za 2024. godinu.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su novu direktivu kojom se novinari, aktivisti i njihove organizacije štite od tužbi koje imaju za cilj smanjivanje sloboda govora, takozvanih SLAPP tužbi, objavio je danas EU Info centar.

Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović danas je na sudu odgovarao na navode iz tužbe koju je protiv redakcije podnela Dijana Hrkalović, bivša sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova, zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. Dojčinović je na sudu objasnio najpre da se u tekstovima koji se pominju u tužbi kritikuje tužilaštvo i njihov rad i da tema tekstova nije Hrkalović, već neispitane veze između države i kriminala.

Evropska CASE koalicija (Coalition against SLAPPs in Europe) koja se bori protiv takozvanih SLAPP tužbi pokrenula je i ove godine "takmičenje" za SLAPP političara i SLAPP državu godine, odnosno za one koji imaju najviše tužbi protiv medija, a među predloženima je i Dijana Hrkalović, nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Za Ameriku se ne pominje da je umešala prste u izborni proces, ali je fotografija američkog ambasadora Kristofera Hila sa društvenih mreža prst u oko istraživačkim medijima. Slika sa suvlasnikom Milenijum tima izazvala je brojne reakcije, jer je reč o kompaniji poznatoj po brojnim tužbama protiv medija i astronomskim odštetnim zahtevima.

Neopravdana hapšenja, procesuiranja i osuđivanja demonstranata postali su uobičajeni metodi zastrašivanja neistomišljenika. Međutim, vlast i njoj bliski biznismeni naučili su od svojih uzora u Poljskoj i Mađarskoj da se pravo može zloupotrebiti i sistematskim podnošenjem SLAPP tužbi. Strateške tužbe protiv javnog istupanja su se pokazale kao efikasan metod za uništavanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija, kao i za ućutkivanje aktivista i nezavisnih intelektualaca.

Ukoliko bude usvojena Anti-SLAPP Direktiva na nivou Evropske unije, to neće uticati na pravni sistem Republike Srbije zato što Srbija trenutno nije članica Unije. Međutim, bez obzira što pomenuta direktiva ne može da utiče na naš pravni sistem, to ne znači da s druge strane Srbija ne može da preduzme neke druge mehanizme protiv SLAPP tužbi, ističe za Autonomiju sudija Slađana Pantović iz Višeg suda u Beogradu.

U Hrvatskoj podnošenje tužbi protiv medija i novinara očito spada u kategoriji omiljenih disciplina: skoro 1000 postupaka vodi se pred tamošnjim sudovima protiv izdavača medija, urednika i novinara. A sasvim je moguće da ih je i (značajno) više – ovakvim, naime, podacima raspolaže Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na osnovu nepotpune ankete sprovedene među tamošnjim medijima.
SLAPP tužbe su karakteristične po tome što onaj ko dobije tužbu u startu gubi, bez obzira na ishod postupka, jer mora da se njome bavi što ga istovremeno odvraća od javnog zagovaranja i bavljenja javnim politikama. Mehanizama kojima bi se moglo odupreti ovoj zloupotrebi još nema, ali nema ni vremena za čekanje, već se oni moraju stvarati u hodu, upozoravaju sagovornici Autonomije.