
Danas je Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare.
Početkom prošle nedelje napisao sam u Dnevniku da je „intenzivna javna prepiska odlazećeg ministra Vladana Vukosavljevića jedna od najštetnijih posledica napada na slobodu izražavanja i umetničke slobode u Zemunu“.
Umro je Grujica Spasović - Gruja.
Izuzetno mi je drago što je povodom obeležavanja Nacionalnog dana davanja novinarka Jelena Zorić dobila povelju Srpskog filantropskog foruma za „izuzetno profesionalno izveštavanje u 2020. godini i veliki doprinos širenju empatije, dobročinstva i filantropije“.
(nedavno je objavljena knjiga eseja i govora Alhemija reči, Adolfa Mušga, iz koje pozajmljujem naslov)
Plato ispred Palate pravde je sve češće zborno mesto novinara. Onda se silom prilika razletimo po sudnicama i tako budemo sprečeni da jednim drugima damo makar malo međusobne podrške u odnosu na brojne timove koji brane optužene.
Srpski filantropski forum je na Nacionalnom danu davanja 9. oktobra, odlikovao poveljom redakciju emisije Dobro u ljudima za profesionalno izveštavanje o dobroti, plemenitosti i solidarnosti, kao i za izuzetan doprinos razvoju dobročinstva i filantropije. Produkcijska kuća Škorpion proizvela je za pet godina preko 1500 emisija o dobrim ljudima, dobrim delima, herojskim plemenitim gestovima, akcijama, projektima, pozitivnim primerima… Emisije se emituju na N1 TV, kao i na RT Vojvodine.

U upravo objavljenom godišnjem izveštaju Evropske unije o napretku Srbije, kao retko pozitivan primer iz medijske sfere, navedeno je da je „Ministarstvo kulture i informisanja u pokušaju unapređenja medijske pismenosti razvilo preporuke i smernice za poboljšanje i razvoj medijske pismenosti u preduniverzitetskom obrazovanju“.
Već posle drugog dana ponovljenog suđenja optuženima za ubistvo Slavka Ćuruvije, sudsko veće je odlučilo da se nastavak suđenja zakazan za petak 9. oktobar, otkaže, predusretljivo izlazeći u susret advokatici Zori Dobričanin, braniteljki Romića i Radonjića. Uznemireni smo činjenicom da se može ponoviti ono što je bio jedan od najvećih problema prvostepenog procesa - razvučeno suđenje, sa maksimalno tri ročišta mesečno, i odlaganjima.
Veran Matić, predsednik Državne komisije za istraživanje ubistava novinara smatra da su za nedostatak epiloga na suđenju u slučaju ubijenog novinara Slavka Ćuruvije najodgovornija demokratska vlast koja je došla posle sloma bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića.
Peti oktobar ću provesti u sudnici.

Teška nedelja je za nama. U par dana koncentrisale su se obeshrabrujuće vesti koje ozbiljno dovode u pitanje temeljne principe koji su preduslovi za nesmetan, bezbedan i profesionalan rad novinara i novinarki u Srbiji. Svakako najveću pažnju je privukla odluka Apelacionog suda koji je ukinuo prvostepenu presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije i predmet vratio na ponovno suđenje.

Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara, rekao je da je 15 godina trebalo da se završi istraga o ubistvu Slavka Ćuruvije, a da je četiri godine trajalo prvostepeno suđenje i to uz neprekidne opstrukcije. U izjavi za Nova.rs on ističe da će se, ako i dalje bude zastoja u ovom slučaju, obratiti za pomoć međunarodnim novinarskim udruženjima i mrežama istraživačkih novinara. Takođe se osvrnuo i na izjavu advokata porodice Ćuruvija koji je tvrdio da je odbeglom Miroslavu Kuraku "u bekstvu" produžen pasoš, ističući da mu pasoš zapravo ističe 2021., kao i da će "biti interesantno videti onda šta će se dogoditi".

„Apelaciono veće praktično kaže da je prvostepeni sud smandrljao presudu, a uvođenjem N. N. lica izašao je iz okvira optužnice, pri čemu nije to i objasnio. Čini mi se da bi zbog ovakvog obrazloženja sudije koje su potpisale prvostepenu presudu trebalo bar da se postide“, kaže za Cenzolovku Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara.
Mnogi su se danas u Srbiji zapitali, šta to nije u redu sa nama, sa mnom – kada nisam na spisku Uprave za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma. Svako ko drži do sebe, ko dobija neka novčana sredstva na konkursima Evropske unije, USAID-a, Fonda za otvoreno društvo, pojedinih ambasada, izgleda da je obezbedio mesto na ovoj „prestižnoj” listi.