DA JE BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNA agencija (BIA) nadzirala sve kritičare režima u svim mestima u Srbiji ilustruje primer kako su to radili u Čačku protiv novinara, predstavnika nevladinih organizacija i aktivista. Takva praksa nije bila samo u vreme sadašnjeg direktora BIA Vladimira Orlića već i drugih partijskih nameštenika koje je u tajnu službu postavljao Aleksandar Vučić. To je inače suprotno odredbama zakona koji zabranjuje da političari rade u BIA, pa je naprednjački izum bio „zamrzavanje partijskih funkcija“. Tajni nadzor nad petoro najaktivnijih kritičara iz Moravičkog okruga odlazećeg režima – nad vlasnikom i urednikom Ozon presa Stojanom Markovićem, novinarkom i osnivačem Centra za monitoring i aktivizam (CEMA) Svetlanom Kojanović, novinarom Ozon presa i TV Nove Nebojšom Jovanovićem, predsednicom ekološkog udruženja Suvoborska greda Ljiljanom Bralović i predsednicom udruženja građana Mladi Milanovca Kristinom Milošević, koja je sada i savetnica predsednika Demokratske stranke, tražio je Orlićev prethodnik na mestu direktora BIA – Aleksandar Vulin.
Radar je imao uvid u četiri zahteva BIA i naredbe Višeg suda u Beogradu o uspostavljanju i produženju mera tajnog nadzora. U pitanju je tajni nadzor tražen po Zakonu o BIA, koji u teoriji služi za prikupljanje operativnih podataka koji se ne mogu koristiti kao dokaz na sudu. U praksi ovi podaci su, konstruisani na lažima, korišćeni za javne napade na sve kritičare režima. Izvodili su ih lično predstavnici bivše vlasti ili preko kontrolisanih medija. U konkretnom slučaju to nam je potvrdilo i ovih petoro ljudi, koje smo obavestili da su bili pod tajnim nadzorom. Naime, tajni nadzor bio je deo brutalne propagandne kampanje protiv njih petoro u kojoj je i lično učestvovao, tada sa mesta predsednika Srbije, Aleksandar Vučić. On je takođe u svojim javnim napadima, osim laži, koristio i podatke koje je BIA prikupila tajnim nadzorom protiv ovih ljudi.
Prvo je 9. decembra 2022. Vulin, koji je tada tek stupio na mesto direktora BIA, tražio tajni nadzor nad ovih petoro ljudi. U Viši sud u Beogradu je zahtev stigao 12. decembra, a tadašnji predsednik suda Aleksandar Stepanović potpisao naredbu kojom je odobrena primena tajnih mera 14. decembra 2022. Vulin je u ime BIA prijavio da njih petoro „preduzimaju aktivnosti usmerene protiv bezbednosti Republike Srbije“, te da su se bavili „subverzivnim aktivnostima“. U pokušaju da tu gomilu gluposti, koje su pripisali ljudima, učine zanimljivijim, napisali su i da „skupljaju obaveštajne podatke za SAD i Veliku Britaniju“. Ni za to nisu takođe pružili nijedan dokaz.
Ono što je bilo stvarno bio je totalni tajni nadzor koji je glasio:
„Ovlašćeni pripadnici BIA mogu ući u poslovne prostorije medijske kuće Ozon media u Čačku, poslovne prostorije Medijskog skloništa u Čačku i poslovne prostorije NVO Centar za monitoring i aktivizam (CEMA) u Čačku, kao i u ugostiteljske objekte u Čačku – Belvil KH, Hotel Beograd, Dolče vita i druge ugostiteljske objekte u Čačku, Užicu, Kragujevcu, Beogradu odnosno na teritoriji Republike Srbije i instalirati odgovarajuću opremu i tehniku koja će biti korišćena prilikom sprovođenja ove posebne mere tajnog nadzora i snimanja komunikacija na javnim mestima i mestima kojima je pristup ograničen ili u prostorijama, kao i tajnog nadzora i snimanja mesta, prostorija i predmeta uključujući i uređaje za automatsku obradu podataka i opreme na kojoj se čuvaju ili se mogu čuvati elektronski zapisi, kao i na javnim mestima – otvorenom prostoru na području Čačka, kao i drugih gradova i teritorija Republike Srbije i to u odnosu na grupu lica koju čine: Stojan Marković, Svetlana Kojanović, Nebojša Jovanović, Ljiljana Bralović i Kristina Milošević.“
Praktično ovim birokratskim rečnikom BIA i tadašnji njen direktor Aleksandar Vulin tražili su totalni nadzor nad ovih petoro građana Srbije, koji nije primenjivan od devedesetih godina, a čiji je jedini greh bio što su javno kritikovali Vučićev režim. U prilogu zahteva BIA su dostavljeni i svi brojevi telefona i mejl adrese koje koristi ovih petoro ljudi. Zanimljivo je da su u slučaju Ljiljane Bralović i Kristine Milošević pridodati brojevi koje koriste njihovi supružnici.
Vulin je zatim 13. marta 2023. tražio prvo produženje svih mera tajnog nadzora nad istom grupom ljudi, što je u Viši sud u Beogradu stiglo dan kasnije. Isti, tadašnji, predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović je produženje mera odobrio 15. marta 2023. U zahtevu BIA su ponavljane slične besmislice kao razlozi za nastavak totalnog nadzora ovih ljudi. Drugo produženje svih mera Vulin je tražio 8. juna 2023. i tadašnji i sadašnji predsednik Višeg suda u Beogradu Dragan Milošević ih je odobrio dan kasnije. BIA se i u tom trećem dopisu pozivala na stereotipe koji su bili isti kao i saopštenja i javne reakcije naprednjaka. Na primer, navedeno je između ostalog: „U cilju širenja svog medijskog uticaja pre svega na području Moravičkog okruga, ali i drugih delova Republike Srbije Stojan Marković, Svetlana Kojanović i Nebojša Jovanović kontinuirano zloupotrebljavaju građansko nezadovoljstvo…“ Četvrti i poslednji zahtev za produženje totalnih mera nadzora stigao je u Viši sud u Beogradu 7. septembra 2023. i dan kasnije ga je odobrio predsednik ovog suda Dragan Milošević. Takođe u zahtevu BIA se ponavljaju raniji navodi bez dokaza, ali se i ne krije da je tajna služba pretvorena u političku policiju koja treba da arbitrira u političkom životu.
Ovaj slučaj je samo jedan u nizu onih koji razotkrivaju da se iza pojma BIA krije politička tajna služba u službi jednog čoveka koji je sa paramedijima kreirao atmosferu progona za sve svoje neistomišljenike u Srbiji. Radar će se i dalje baviti ovom temom, bez obzira na lažna i ponekad preteća saopštenja poslednjeg izvođača SNS radova na mestu direktora BIA Vladimira Orlića.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.