

Pritisci zbog izveštavanja važnih za stanovništvo Subotice, kao i diskriminacija od strane pojedinih institucija neki su od problema subotičkih novinarki i novinara. Najviše pritužbi od strane manjinskih medija. Zamenik javnog tužioca Damir Domagić za Cenzolovku kaže da su novinari neminovno više izloženi pretnjama, ali da im kontakt tačke mogu u velikoj meri pomoći

Komitet koji su činile 32 istaknute ličnosti, kojim je predsedavala filipinska istraživačka novinarka Marija Resa, dobitnica Nobelove nagrade za mir, uz pomoć Reportera bez granica, doneo je Parisku povelju o upotrebi alata veštačke inteligencije u medijima. Cilj je zaštita prava na informisanje uspostavljanjem smernica za etičku upotrebu i razvoj sistema VI. Smernice za upotrebu veštačke inteligencije će morati da donesu i mediji u Srbiji

Dan u kojem se dogodi masovni zločin pretvara se u fabriku lažnih vesti i neproverenih informacija. Svi smo mi na mreži, a tamo je toliko toga laž. Mnogo glasina kruži. Ljudi su željni publiciteta i koriste ovakve prilike. Prioritet se daje senzacionalizmu, a ne poštovanju žrtava. Novinari sve moraju da provere i da se okrenu porodici, preživelima, žrtvama, umesto što od ubice prave heroja, kaže američka profesorka Elizabet Skjuz, koja se posebno bavi izveštavanjem o masovnim pucnjavama

Više od 300 stručnjaka u industriji medija analiziralo je šta će sa pouzdanim vestima od javnog značaja biti 2035. i šta uraditi da one budu vidljive i važne za građane u Velikoj Britaniji. Među njima i Aleksandar Kocić, docent novinarstva na Univerzitetu Napier u Edinburgu i dugogodišnji novinar, koji govori za Cenzolovku

Pink je emitovao emisiju DNK, u kojoj se utvrđuje očinstvo deteta, samo četiri dana posle stupanja na snagu novog Zakona o elektronskim medijima koji ovakav sadržaj zabranjuje. "TV Pink, osim što ne poštuje sopstveni elaborat, ignoriše novi zakon kao što je ignorisala i stari", ističe Slavko Ćuruvija fondacija koja je ovu televiziju prijavila Regulatornom telu za elektronske medije

Iza leđa medijske zajedinice i radne grupe koja je radila na izmenama ključnih medijskih zakona, tokom noćne sednice nadležnog skupštinskog odbora prihvaćen je amandman koji rijalitije briše iz zakona, a zaštitu maloletnika od neprimerenog sadržaja i nasilja u ovim programima prebacuje na akte koji nemaju zakonsku snagu

Ubistva Slavka Ćuruvije i Milana Pantića i dalje nekažnjena, nema presude ni pet godina posle paljenja kuće Milana Jovanovića. Istovremeno rastu pritisci institucija, novinari su meta za odstrel kako medija pod patronatom vlasti tako i samih političara. U toj atmosferi novinari ne mogu bezbedno da rade svoj posao u interesu javnosti, rekla je direktorka Slavko Ćuruvija fondacije Ivana Stevanović povodom Dana nekažnjivosti za zločine protiv novinara

Bilo bi zgodno prebrojati koliko su puta kritičari vlasti u tabloidima proglašeni bolesnicima i neprijateljima. Stotine ili hiljade puta? Onda zamisliti te tzv. novinare koji idu okolo i hiljadu puta urlaju upiru prstom i urlaju „bolesnik, bolesnik”, „izdajnik, izdajnik”! Jasno je kakva bi njihova dijagnoza bila. Ali kakva je dijagnoza društva u kome oni urlaju sa glavne medijske scene i čuju se u milionima domova? Ovog puta su se zakačili za Rašu Nedeljkova, programskog direktora CRTE, te Igora Bandovića i Bojana Eleka, koji vode BCBP

To je pokušaj pritiska, to su vam te SLAPP tužbe. To nije samo pritisak na mene, nego i na kolege koje posao obavljaju profesionalno. Ova tužba je upozorenje i za njih i za mene, ali verujem da to neće uroditi plodom, kaže za Cenzolovku Vuk Cvijić. Visoki funkcioner SNS i branilac okrivljenog za proizvodnju droge u Jovanjici Vladimir Đukanović traži od Cvijića 1,1 milion za duševne bolove, a samo taksa za tu tužbu je viša od 27.000