

Kvalifikovanje italijanskog političara Sandra Gocija kao „šiptarskog lobiste”, novinara Verana Matića kao „arhitekte obojene revolucije”, a organizacija civilnog društva kao „paralelnih centara moći bez odgovornosti” – samo su neki od delova tekstova u kojima je više medija, prema Savetu za štampu, prekršilo novinarski kodeks.

Na najnovijem konkursu za projektno sufinansiranje u Nišu, od dodeljenih 100 miliona dinara, četvrtinu je dobila firma INI Media za sajt nistv.rs. Ovo je firma koja stoji iza istoimenog prorežimskog kanala Niš TV, koji ni nema dozvolu za emitovanje, ali dobija novac od države. Odmah potom je TV Zona Plus, u vlasništvu sina Bratislava Gašića, koja je dobila 20 miliona dinara. Grad Niš je, inače, od 2015. godine do danas na konkursima podelio skoro 7 miliona evra medijima, od čega su najbolje prošli oni naklonjeni vlastima - za sedam najvećih otišlo je 2,5 puta više para nego za preostalih sto dobitnika ukupno.

Bivša ministarka poljoprivrede i bivša direktorka „Infrastrukture železnice” Jelena Tanasković danas je u iskazu po svojoj drugoj tužbi protiv KRIK-a rekla da ju je najviše pogodilo što čitaoci mogu da steknu utisak da je odgovorna za smrt 15 ljudi, nastradalih nakon pada nadstrešnice na zgradi Železničke stanice u Novom Sadu. Svoju odbranu iznela je i autorka teksta, novinarka i zamenica urednika KRIK-a Bojana Jovanović, koja navodi da je u pitanju još jedna SLAPP tužba i vid pritiska na njenu redakciju, jer u tužbi nije osporena istinitost navoda teksta.

Došlo je do primetne promene u pristupu Evropske unije prema Srbiji, delimično zbog rastuće zabrinutosti za slobodu medija, vladavinu prava i nasilje nad novinarima i demonstrantima, i visoki zvaničnici EU otvorenije pokreću ova pitanja. Međutim, izraze zabrinutosti sada moraju da prate konkretne akcije, kaže za Cenzolovku Jelena Sesar iz Amnesti internešenala

Nakon što je portal Raskrikavanje objavio da vlasnici Juronjuza kupuju N1, Novu S i još desetak regionalnih medija za 30 miliona evra, portugalski portal Expresso - koji je takođe imao uvid u finalnu verziju ugovora - donosi još detalja iz ovog dokumenta koji se tiču uređivačke nezavisnosti. Kako navode u članku, iako se kupac formalno obavezuje da će obezbediti i poštovati uređivačku nezavisnost, ne propisuje se nikakav praktičan mehanizam sprovođenja tih klauzula niti sankcije za njihovo kršenje. Nisu propisane ni procedure za imenovanje ili razrešenje direktora vesti, urednika ili novinara, navodi ovaj portugalski medij.

Potpisane organizacije za slobodu medija i novinarske organizacije izražavaju punu solidarnost sa Slavko Ćuruvija fondacijom, kojoj je naloženo da plati više od milion dinara, odnosno 8.812 evra, na ime odštete u postupku zbog povrede časti i ugleda, koji su pokrenuli oslobođeni optužbi za ubistvo Slavka Ćuruvije, srpskog urednika i osnivača novina. Slavko Ćuruvija fondacija već godinama vodi borbu za pravdu zbog ubistva Ćuruvije, koji je 1999. godine likvidiran ispred svog stana u Beogradu.

Dok se u redakciji lokalnog slovačko-srpskog medija Storyteller krajem aprila održavala tribina o polarizaciji srpskog društva, ispred vrata su „slučajno“ stajali štandovi vladajuće Srpske napredne stranke. Za novinarke ovog nezavisnog manjinskog medija iz Kulpina to nije ni prvi, a kažu – verovatno ni poslednji pritisak koji doživljavaju. Ovo je njihova priča.

Danas je održano novo ročište u krivičnom postupku koji su protiv novinara KRIK-a pokrenuli sudija Apelacionog suda Dušanka Đorđević i njen suprug Aleksandar, zbog podataka objavljenih u bazi „Prosudi ko sudi”. Na današnjem ročištu je iskaz dala bivša novinarka ovog istraživačkog portala, Jelena Radivojević, koja je istakla da ova tužba predstavlja zastrašivanje i pritisak kako novinari ne bi pisali o njima.

Nekažnjivost za ubistva novinara u Srbiji je apsolutna, a kada civilno društvo reaguje na tu nepravdu, suočava se s pritiscima, izjavila je generalna sekretarka NUNS-a Tamara Filipović danas u Tirani na međunarodnoj konferenciji „Jačanje novinarstva kao javnog dobra". Prema njenim rečima, upravo to pokazuje i nedavna presuda protiv Slavko Ćuruvija fondacije, kojoj joj je naloženo da plati više od milion dinara za odštetu i sudske troškove trojici bivših radnika RDB-a za povredu časti.

Za tri projekta o deci, zdravlju i kulturnim znamenitostima Beograda, Informer je iz beogradskog budžeta prošle godine dobio 10,5 miliona dinara (oko 90.000 evra). Pročešljali smo sadržaje objavljene u okviru tih projekata: ne samo da su tekstovi plaćeni milionima kratki, površni i banalni, već su u nekim slučajevima novinari „kraduckali“ rečenice i pasuse od drugih medija, ili iz svojih starijih tekstova, a za projekat o kulturnim znamenitostima Beograda (3,5 miliona dinara) čak i plagirali tekstove sa zvaničnog sajta Grada. Nisu bili ništa manje lenji ni kad je reč o zvanju sagovornika, pa su za neke tekstove jednostavno uzimali izjave iz drugih medija bez navođenja izvora.

Sudija Ljiljana Ilić je u prvostepenoj presudi zbog povrede ugleda i časti nekadašnjih radnika RDB Milana Radonjića, Ratka Romića i Miroslava Kuraka, kaznila Fondaciju sa 600.000 dinara odštete i 435.000 dinara za sudske troškove. Advokatica Kruna Savović navodi da je sud u obzir uzimao samo argumente tužilačke strane i nijedan argument Fondacije. Odšteta je dvostruko viša od onih koje se najčešće dosuđuju u postupcima protiv tabloida za povredu časti.

Od novinara koji su odbili da rade pod pritiscima Viktora Orbana, borbe Džulijana Asanža i Vikiliksa da otkriju istinu, do priča o fotografiji, propagandi, manipulacijama. Kako se novinari bore za medijske slobode, ko kontroliše informacije, a ko i kako reguliše onlajn prostor, neke su od tema dokumentaraca na festivalu Beldocs