01. okt 2026.

Savet REM-a formalno konstituisan, suštinski blokiran

Četiri člana Saveta REM-a obratilo se pismom međunarodnoj zajednici kako bi, kako su naveli, ukazali na razvoj događaja koji direktno utiče na integritet izbornog procesa. "Ušli smo u instituciju kako bismo proverili da li ona može da obavlja svoju zakonsku ulogu. Prvi suštinski test je očigledno pokazao da je to teško ostvarivo", kaže se u pismu povodom nedonošenja odluke da TV Informer bude uvršćen u predizborni monitoring

28. sep 2026.

Savet REM nije postigao dogovor o uvršćivanju TV Informer u predizborni monitoring

Pišu FoNet, N1, B. N, Cenzolovka

Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) nije danas postigao dogovor o proširenju spiska medija koji će biti uključeni u monitoring predizborne kampanje, izjavio je predsednik Saveta Stevica Smederevac posle sednice tog tela održane elektronskim putem. Četvoro nezavisnih članova Saveta su predložila da na toj listi bude i TV Informer, ali nisu dobili dovoljan broj glasova

25. sep 2026.

Novinari i aktivisti svakodnevno na meti: Najmanje 1.193 napada predstavnika vlasti na novinare u 2026.

Piše Danica Đokić

Kako institucije reaguju na napade i pretnje, koliko i kako pravosudna zaštita novinara, aktivista i građana zaista funkcioniše, gde je granica između slobode izražavanja i govora mržnje? Ovo su neka od pitanja postavljenih na konferenciji Partnera Srbija o zaštiti slobode izražavanja u stvarnom i digitalnom prostoru

24. sep 2026.

Prvi i poslednji: Tramp zabranio pristup izveštačima iz Bele kuće

Piše Branko Čečen

Činjenica da je i Foks njuz, koji je deo petočlanog pula, odlučio da bojkotuje predsednika dok, prema saopštenju Asocijacije dopisnika iz Bele kuće, ne vrati akreditacije kolegama, govori o tome koliko je, u očima medija, neprilična i štetna ova zabrana. Sud je blokirao odluku o zabrani i naložio da se novinarima dozvoli izveštavanje

23. sep 2026.

Novi studio, stare prljave kampanje: Novosadska TV javnim novcem finansira naprednjačku propagandu

Piše Dragana Prica Kovačević

Dok novosadski vlastodršci defiluju novim studiom Novosadske TV i hvale „nove standarde komunikacije“, finansijski izveštaji i medijski monitoring otkrivaju pravu pozadinu: desetine miliona dinara iz budžeta slivaju se na račun televizije koja zauzvrat služi kao zakupljeni poligon za veličanje vlasti i brutalni obračun sa političkim protivnicima.

22. sep 2026.

Stevica Smederevac novi predsednik Saveta REM-a, zapelo već na prvoj odluci o Informeru

Pišu Danica Đokić i Perica Gunjić

Posle gotovo dve godine Savet REM-a može da donosi odluke, pošto su danas izabrani predsednik, Stevica Smederevac, i njegova zamenica, Ira Prodanov Krajišnik. Prva odluka koju je Savet trebao da izglasa, međutim, pokazala je da velike razlike u razumevanju rada Saveta REM-a između dve grupe članova i dalje postoje. Na kraju je odložena odluka o tome da li će TV Informer biti uvršćen na listu za monitoring tokom izborne kampanje

18. sep 2026.

„Praznik demokratije” i medijska scena u Srbiji: Kako se vlast pripremila za izbore?

Piše Božidar Milovac

Pred parlamentarne izbore zakazane za 25. oktobar, Srbija ulazi u kampanju sa Savetom REM-a koji i dalje nema predsednika, promenama u vlasništvu i upravljanju dosad nezavisnim medijima, koncentracijom lokalnih medija u rukama vlasnika bliskih vlastima, kao i promenama u distribuciji televizijskih kanala. Cenzolovka donosi presek situacije – sa kakvom medijskom slikom dočekujemo izbore?

16. sep 2026.

Slučaj novinara Zoomera: Hoće li država kažnjavati novinare jer izveštavaju sa javnog skupa?

Piše Nikolija Čodanović

Na ročištu u postupku protiv novinara Zoomera Darka Gligorijevića saslušana je policijska službenica koja je potpisala prekršajnu prijavu kojom se tvrdi da je Gligorijević „vikom i galamom narušavao javni red i mir“. Odbrana Gligorijevića predložila je sudu dodatne dokaze koji upućuju na to da je Gligorijević te večeri samo izveštavao kao novinar sa lica mesta. Sagovornici Cenzolovke navode da je ova prekršajna prijava zloupotreba policije i novi vid SLAPP-a, čiji je cilj da novinari ne izveštavaju u javnom interesu.

15. sep 2026.

Kratko, jasno, ali ne i površno: Uspon „eksplejnera” u novinarstvu

Piše Milica Mihajlović

Sve više redakcija složene teme pokušava da približi publici kroz tzv. eksplejnere – kratke video formate koji ne prenose samo šta se dogodilo, već objašnjavaju kako i zašto (od engleskog „explain” – objasniti). Sagovornici Cenzolovke kažu da publika na njih dobro reaguje i da potreba za jasnim, proverljivim i kontekstualnim objašnjenjima pokazuje da eksplejneri nisu samo prolazni trend.

14. sep 2026.

Zašto režimi satiru satiru – i gde se Kesić uklapa u „svetsku slagalicu“?

Piše Božidar Milovac

Nakon zvaničnog kraja emitovanja emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ na televiziji Nova i njene emigracije na Jutjub, Cenzolovka donosi pregled emisija koje su slično prolazile širom sveta. I pokušava da odgovori na pitanje – zašto satira često prva zasmeta, nekad i više od informative koja nije u skladu sa idejama državnih vlasti.

11. sep 2026.

Jedan tekst na deset portala: Propagandna medijska mreža u akciji protiv studenata [VIZUALIZACIJA]

Piše Marija Vučić

Isti naslov, isti tekst, ista poruka. Koliko ste puta videli identičan sadržaj na više različitih portala? Naročito u vreme političkih kriza, različiti prorežimski mediji koordinisano prenose potpuno iste sadržaje kako bi pojačali političku poruku. U nameri da bolje razumemo kako funkcioniše makar jedan deo prorežimske „hobotnice”, Cenzolovka je na uzorku od 50 senzacionalističkih tekstova ispratila njihovo širenje od velikih ka manjim i lokalnim portalima. Ko su glavni akteri u orkestriranim kampanjama?

10. sep 2026.

Viktor Marković o skidanju „24 minuta” sa programa: Sad tek ne može niko ništa da nam zabrani

Razgovarala Jelena L. Petković

Najgledanija emisija subotnjeg udarnog termina Nove S, „24 minuta sa Zoranom Kesićem”, skinuta je sa programa. Dok trinaest sezona, stalno mesto među najgledanijim programima i milionski pregledi na Jutjubu jasno dokazuju uspeh, u cajtnotu priprema nove sezone, novi vlasnik – portugalski Alpac Capital – smatra da je emisija skupa, a njen komercijalni učinak marginalan. Ekipa emisije najavljuje da će emitovanje nastaviti na Jutjubu, a u četvrtak u 19 sati biće održan protest podrške u Beogradu. Cenzolovka je o ukidanju emisije i planovima za budućnost razgovarala sa jednim od njenih osnivača i scenaristom Viktorom Markovićem.

10. sep 2026.

Novinar BIRN-a Aleksa Tešić o dosad najvećem talasu digitalne špijunaže: Ovo je period kada pojačavaju nadzor

Piše Božidar Milovac

Najnoviji navodi o špijuniranju studenata softverom Pegazus pokazuju da vlast sve otvorenije koristi najinvazivnije tehnologije nadzora, dok istrage ranijih napada na novinare i aktiviste stoje u mestu, kaže za Cenzolovku novinar BIRN-a Aleksa Tešić. Upozorava da je jedan od ciljeva takvog nadzora otkrivanje i zastrašivanje novinarskih izvora, ali i prikupljanje informacija o političkim protivnicima vlasti, naročito u osetljivom predizbornom periodu.

09. sep 2026.

„Došli smo do toga da sve može da se desi”: Tužilaštvo ćuti o tome kako su pitanja N1 završila u tabloidima

Piše Milica Mihajlović

Umesto odgovora na pitanje da li se vodi postupak zbog transparenta „Pravac Potočari” iznad kojeg je bila i zastava sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića na večitom derbiju, novinar N1 Predrag Popović dobio je tabloidnu hajku - njegov mejl upućen Višem javnom tužilaštvu (VJT) je, od reči do reči, završio u prorežimskim tabloidima i iskorišćen za njegovo targetiranje. I dok VJT ćuti o tome kako je novinarska prepiska dospela u tablode i hoće li utvrditi ko je za to odgovoran, Popović za Cenzolovku navodi da ovaj slučaj pokazuje da institucijama u Srbiji ne treba verovati jer nemaju integritet.

08. sep 2026.

INTERVJU Barbara Matejčić: Dobro novinarstvo ne pristaje da se laž naziva „tuđom perspektivom”

Razgovarao Saša Leković

Hrvatska novinarka Barbara Matejčić više od dve decenije istražuje teme ljudskih prava, nasilja i odgovornosti institucija, a njeno višegodišnje istraživanje fotografija egzekucije dvojice zarobljenika u Brčkom preraslo je u nagrađivanu priču i knjigu „Ubijanje za fotografiju”. U razgovoru za Cenzolovku govori o etici ratnog izveštavanja, granici između javnog interesa i eksploatacije nasilja, odgovornosti novinara i fotografa, kao i o tome zašto dobro novinarstvo mora da insistira na činjenicama čak i kada su neprijatne.