

„Pune četiri godine dolazim u Palatu pravde. Očigledno je palata i dalje ovde, ali pravda više nije na ovoj adresi. Jer ja za četiri godine ne mogu da ostvarim svoja prava. Do sada smo prisustvovali cirkuskoj predstavi odbrane i okrivljenih”, kaže za Cenzolovku posle novog odlaganja suđenja Milan Jovanović

Ućutkivanje novinara nasiljem ograničava slobodu izražavanja i stvara kulturu straha i nekažnjivosti. Novinari ne mogu da obavljaju svoju funkciju pozivanja vlasti na odgovornost, a građanima je onemogućen pristup vitalnim informacijama. Demokratija u takvim uslovima ne može da funkcioniše, kaže za Cenzolovku Holi Džonson sa njujorškog Univerziteta Kolumbija, koja s pažnjom prati nastavak suđenja optuženima za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije pred Apelacionim sudom

Drugog dana razmatranja žalbi na prvostepenu presudu za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije advokati optuženih bivših čelnika Resora državne bezbednosti zatražili su od Apelacionog suda da ukine presudu jer je, navodno, izrečena bez dokaza. A i tužilac i sud su, kažu, kršili zakon i povredili krivični proces. Posebno su oštro kritikovali jučerašnji zahtev tužioca Milenka Mandića da se optuženi osude na maksimalne zatvorske kazne od po 40 godina.

U Apelacionom sudu danas je počelo razmatranje žalbi na prvostepenu presudu kojom su optuženi za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije osuđeni na ukupno 100 godina zatvora. Tužilac za organizovani kriminal Milenko Mandić oštro je kritikovao tu presudu, istakao da je sud odbacio važne dokaze i svedočenja i zahvaljujući tome dosudio neprimereno niske kazne četvorici bivših čelnika bivšeg Resora državne bezbednosti.

Pred sutrašnje zasedanje Apelacionog suda, koji će od 5. do 9. decembra odlučivati o žalbama na presudu prvostepenog suda za organizovani kriminal, kojom su na ukupno 100 godina zatvora osuđeni optuženi za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije, njegova ćerka Jelena kaže da, uprkos svemu, ipak želi da veruje u profesionalizam i posvećenost sudija

Poslanici kao da se utrkuju ko će više puta da targetira Danas, Novu, N1, „Šolakove tajkunske televizije” i druge kritičke medije, pa je prozivanje medija i novinara u parlamentu sasvim normalizovano. Kao i prethodnih godina, i u ovom skupštinskom sazivu govornica poslanicima najčešće služi kao megafon za vređanje neistomišljenika – opozicije, medija i organizacija civilnog društva.

Legalizacija sportskog klađenja u SAD naterala je i jedan Njujork tajms da izmeni svoj etički kodeks i dozvoli novinarima da se povremeno i rekreativno klade, ali ne na sportove koje profesionalno prate. Pojedine novinare to je i prilično egzistencijalno usrećilo. Takav status žele i medijske kompanije i zato gledaju da ne okreću glavu od sve veće količine novca koji ulaže kladioničarska industrija. Eventualne etičke dileme mediji u Srbiji su lako razrešili, pa „igraju” na prihode od industrije koja za oglašavanje ima budžete čak i za angažovanje poznatih ličnosti