29. nov 2018.

Insajder debata: Novi zakon o pristupu informacijama pred Vladom sledeće nedelje, preduzeća neće morati da dostavljaju informacije (VIDEO)

Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja naći će se pred Vladom u toku sledeće nedelje, najavio je ministar za državnu upravu Branko Ružić. On je u Insajder debati rekao i da će biti izbačene pojedine odredbe koje su kritikovale nevladine organizacije i Poverenik. Ipak, najspornija odredba kojom društva kapitala, odnosno preduzeća poput Koridora, EPS-a ili Železnica više neće morati da dostavljaju informacije, za sada ostaje u Nacrtu zakona. Ministar tvrdi da je to u skladu sa Ustavom koji garantuje ravnopravnost preduzeća.

„Ako Ustav garantuje ravnopravnost u poslovanju svim preduzećima, pa i onim gde je država, autonomna pokrajina i lokalna samouprava deo akcionarskog društva, zašto bi država sada svojim zakonom praktično ‘pucala sebi u nogu’ tako što bi objavljivala osetljive poslovne informacije“, rekao je Ružić.

Ministar je dodao da je mnogo važnije da se ovim preduzećima omogući da budu konkurentna na tržištu i da za državu posluju dobro.

Rodoljub Šabić krajem decembra odlazi s funkcije poverenika posle 14 godina zbog isteka mandata. On je prvi i jedini poverenik koga je Srbija imala i kaže da je pitanje ravnopravnosti privrednih subjekata na tržištu štitio i sadašnji zakon.

„Zakon već podrazumeva da se uskrati pristup informacijama koje bi dovele u pitanje neki poslovni interes, neku poslovnu tajnu recimo, neku novu tehnologiju, neku organizovanu kampanju, šta god”, rekao je Šabić i dodao da bi bilo zanimljivo uraditi analizu zahteva javnosti u odnosu na državna preduzeća.

Šabić tvrdi da u 99 odsto tražene informacije nisu ni povezane s bilo čim što bi uticalo na poziciju preduzeća na tržištu.

Ministar i poverenik navode da su njihovi saradnici u stalnom kontaktu, a Ružić ističe i da su sporne odredbe već korigovane. Tako u konačnom tekstu neće biti data mogućnost da se od civilnog sektora traže informacije i time vrši pritisak na rad nevladinih organizacija, što je bilo predviđeno prvim nacrtom. Sagovornici u Insajder debati očekuju da će iz Nacrta zakona biti izbačena i druga kritikovana odredba da svi od kojih se informacije traže mogu da tuže poverenika i tako dostavljanje informacija odlože u nedogled.

Za sada, kako poručuje Ružić, poznato je jedino da on očekuje da Ministarstvo Nacrt zakona uputi Vladi u toku sledeće nedelje. To, međutim, ne bi morao da bude i konačan tekst zakona, a on bi, prema najavama ministra, mogao biti poznat tek kada ga usvoji Vlada, a na kraju i Skupština.

Ružić: Institucija Poverenika se poštuje; Šabić: Vlada ne funkcioniše kada treba da izvrši moja rešenja

Na pitanje novinarke Insajdera da li vlast poštuje nezavisnu instituciju Poverenika za informacije od javnog značaja ili smatra da bi ona trebalo da postoji samo pro forma, ministar Ružić kaže da misli da se institucija poštuje.

„Postoje uvek oscilacije, svako društvo je na neki način političko i ta dimenzija se ponekad reflektuje, naravno, i na rad nezavisnih institucija. Ako govorim u svoje lično ime, u kapacitetu ministra, ja mislim da se institucija poštuje’’, rekao je Ružić.

S druge strane, poverenik Rodoljub Šabić ocenjuje da se nepoštovanje ove institucije ogleda u nesprovođenju njegovih odluka.

„U zadnjih nekoliko godina parlament ne razmatra izveštaje Poverenika, čak ni matični odbor“, podsetio je Šabić.

On kaže da se u 95 odsto slučajeva ono pravo koje je uskraćeno nakon intervencije Poverenika ipak dobije, a ali da obaveza Vlade Srbije da, u slučaju potrebe, prinudom izvrši njegova rešenja – ne funkcioniše uopšte.

„U dve trećine slučajeva malo korektnog odnosa, s malo dobre volje vi biste imali mnogo manje problema i mnogo bolju predstavu o administraciji i daleko manje posla za poverenika“, navodi Šabić

On, međutim, ukazuje na činjenicu da statistika pokazuje da u svega pet odsto i nakon intervencija Poverenika informacije na kraju budu uskraćene.

„Ali je istina da su u tih pet odsto su veoma često veoma delikatne informacije koje izazivaju veliko interesovanje javnosti’’, dodao je Šabić.

Šabić: Stalnim pokušajima diskreditovanja crtaju metu na čelo

Sve češće uvrede koje poslanici i političari upućuju instituciji koju predstavlja, Šabić vidi kao pokušaj diskreditovanja, ali veći problem konstatuje u tome što se one emituju u najgledanijem televizijskom programu, a da javni servis od njega nikada ne traži komentar.

„Ako neko uporno protura da ja zarađujem enormni novac pa predsednica parlamenta  ima potrebu da mi udvostruči platu, ako neko drugi ima potrebu da priča da sam ja strani špijun, ako neko treći ima pravo da priča da ja uzimam ogromne količine funti od Britanaca, je l’ ne bi bilo makar hipotetički za pretpostaviti da neki očajan čovek koji ima malo novaca, koji nema hleba da jede, koji nema posao, čija deca nemaju posao, da dođe na ideju da se obračunaju s osobom koja se valja u novcu i još radi za strane službe. To je crtanje mete na čelo ljudima, to je ono što je neodgovorno“, rekao je Šabić.

Ružić, s druge strane, ovo pravda time da se „decenijama u parlamentu čuju svakojake priče“ i da je to uobičajeno i da takvi komentari nemaju veze s institucijom Poverenika.

„Sve je u parlamentu primereno, ja ne razumem zašto bi bilo neprimereno. Ovo je ta politička ravan, slušali smo godinama, decenijama u parlamentu svakojake priče“, rekao je Ružić.

Šabić je rekao da će nastaviti da izlazi u javnost, jer je to njegova obaveza i tako piše u zakonu, ali i da političari moraju da se sete da je on deo vlasti, a ne opozicije.

„Ja sam vlast, a ne opozicija i to pokazujem na jedan egzaktan način, Poverenik se bavi primenom zakona. U recimo hiljadu slučajeva sudskih procesa povodom akata Poverenika je do tri odsto odluka vraćeno Povereniku da bi ponovo ponovio istu odluku, s boljim obrazloženjem. Nijedna moja odluka od 1.000 slučajeva nije preinačena kao nezakonita“, podsetio je Šabić.

PRIMER KATASTROFALNIH POSLEDICA ĆUTANJA - ŽELEZARA SMEDEREVO

Na pitanje novinarke Insajdera da li je Upravna inspekcija koja je deo Ministarstva državne uprave nekada kaznila visokog funkcionera koji je krio informacije, ministar Ružić kaže da jeste i to ministra Željka Sertića. U pitanju je slučaj Železare Smederevo kada je tadašnji resorni ministar odbio da javnosti predoči menadžerski ugovor između Železare i HPK inženjeringa.

„Setimo se, ne za vreme mog mandata, ali setimo se na primer Smederevske Železare, HPK inženjeringa, prekršajne prijave koja je podneta zbog toga što nije povereniku omogućeno da izvrši uvid u ugovor. Kaznu je platio tada resorni ministar”, rekao je Ružić.

Ugovor, međutim, nije dostavljen javnosti. Rodoljub Šabić navodi da je to ostao primer katastrofalnih posledica netransparentnosti u poslovanju, jer i nakon njegovih rešenja nije bio dostupan za uvid javnosti. On kaže da je kažnjavanje ministra u tom slučaju raritet.

„Ko i na osnovu kojih razloga sme da uskrati srpskoj javnosti te informacije? Nije ih dobila ni do danas. Jeste ministar prekršajno kažnjen, to je kod nas samo zanimljivi raritet, jer mi uspostavljamo princip po kojem elita ne odgovara ni za šta“, rekao je Šabić.

Ministar se nije saglasio, već je naglasio da postoje različiti razlozi zbog kojih informacije nisu pružene.

„Nije to baš toliko tragično, postoje razni razlozi sa nepostupanje i nepružanje informacija“, kaže ministar.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend