12. maj 2023.

Lažne vesti, poluinformacije i dezinformacije nakon masovnih ubistava u Srbiji

Netačne informacije, od kojih su se neke ticale života i smrti povređenih, lažne vesti na društvenim mrežama, od kojih su pojedine završile i u mejnstrim medijima, paušalni zaključci, izmišljeni citati, zloupotreba fotografija, ali i kršenje novinarskog kodeksa i profesionalnih standarda izveštavanja – sve to je zabeleženo nakon dva masakra koja su se 3. i 4. maja dogodila u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu i u selima pored Mladenovca i Smedereva.

masakru u beogradskoj školi koji je počinio trinaestogodišnji učenik ubijeno je osmoro dece i školski čuvar, a povređeno je šest učenika i jedna nastavnica.

U noći između 4. i 5. maja dogodilo se još jedno masovno ubistvo, za koje je osumnjičen dvadesetjednogodišnji U. B., a u kojem je život izgubilo osmoro ljudi, dok je više od deset osoba ranjeno.

Tragične i vanredne situacije skoro uvek dovedu do pojave neproverenih glasina, lažnih vesti i dezinformacija koje se šire među građanima preko društvenih mreža, ali i portala i televizija.

Širenje dezinformacija i lažnih i neproverenih vesti nakon što se dogodi velika tragedija može da izazove dodatnu konfuziju, pometnju, strah, anksioznost i paniku, ali i pretnju po javnu bezbednost.

Tokom takvih događaja, mediji imaju veliku odgovornost da izveštavaju u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom, poštujući osnovne profesionalne standarde – a pre svega je važno da ne objavljuju neproverene informacije.

Međutim, mnogi srpski mediji pali su na tom testu, jer su se prepustili senzacionalizmu i paušalnom tumačenju, u želji da prvi jave vesti, da imaju što detaljnije (dez)informacije o događaju, čije objavljivanje nije od suštinskog interesa javnosti, te da dobiju što više klikova.

Svedoci smo da su portali, ali i pojedine televizije, licitirale brojem stradalih u masakru u beogradskoj školi, pre nego što se saopštenjem medijima zvanično obratilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Mnogi portali su objavili da je nastavnica istorije koja je ranjena u pucnjavi preminula, da bi posle određenog vremena ta vest bila demantovana.

Nedugo nakon masakra u školi, mnogi medijski portali u Srbiji objavili su fotografiju dečaka za kojeg su tvrdili da je K.K., koji je počinio masakr.

Međutim, na fotografiji na kojoj se vide tri osobe, a uz koji su mnogi mediji dodali i opis “poslednja fotografija dečaka koji je počinio masakr”, ne nalazi se K.K. već mladić Edvin Hotea, koji živi u Dablinu, a koji je i sam na svom TikTok kanalu objasnio da je on osoba na fotografiji.

Osim srpskih medija, spornu fotografiju je objavio i britanski tabloid Dejli Mejl, ali su tekst u međuvremenu uklonili.

Inače, srpski mediji su identitet ubice iz škole, uključujući i njegovu fotografiju, objavili posle nepuna dva sata, dok su srpski zvaničnici istog dana izneli niz detalja o dečaku, podatke o njegovoj porodici, visinu zarade njegovih roditelja, ali i detalje iz njegovog medicinskog kartona, koje su potom prenosili i mediji.

Na prvoj zvaničnoj konferenciji za novinare Vlade Srbije objavljeno je i ko se nalazio na “spisku za odstrel” maloletnog K. K., a taj spisak su bez razmišljanja preneli mnogi mediji.

Na portalima, u televizijskim emisijama i u novinama možemo pročitati bezbroj detalja o životu K. K., o njegovoj porodici, ponašanju, mogli smo da saznamo u kojoj zgradi živi.

Novinari prenose i paušalna tumačenja i teorije o tome zašto se dečak odlučio na užasan čin u svojoj školi i kako je zločin počinjen, zanemarući činjenicu da nema mesta za senzacionalizam u ovakvim slučajevima, jer može dovesti do ponovne traumatizacije učesnika događaja i žrtava, tenzije i straha u javnosti, ali i do inspirisanja drugih da imitiraju zločin.

Mediji objavljuju i podatke iz istrage koji ne bi trebalo da budu objavljeni, navodne ili stvarne (ne možemo znati) izjave raznih izvora iz istrage koji objašnjavaju zašto je do zločina došlo, te šta su maloletni K. K. i ubica iz Mladenovca rekli na saslušanju ili tokom razgovora sa nadležnim organima.

Međutim, tu nije kraj širenju poluinformacija, dezinformacija i laži.

Nakon pucnjave u školi, društvenim mrežama se raširila informacija da se traže davaoci krvi za povređene.

Ali, u toj objavi je navedeno da se traže samo davaoci koji nisu vakcinisani protiv korona virusa.

To je bila podla dezinformacija, ali se širila na mrežama veoma brzo i delili su je mnogi profili bez mnogo razmišljanja, ali i stvarne namere da obmanu svoje pratioce.

Naprosto, ljudima se činilo da je informacija važna i da bi njenim deljenjem mogli da pomognu, a nisu zastali za trenutak i razmislili o njenom sadržaju.

Lažnu vest je demantovao Institut za transfuziju krvi, na čijoj Instagram stranici je, između ostalog, poručeno da krv mogu da daju zdrave osobe koje ispunjavaju neophodne kriterijume, bez obzira da li su primili vakcinu protiv kovida ili ne.

Na društvenim mrežama proširila se i pesma posvećena nastradaloj deci, za koju su korisnici tvrdili da ju je napisao glumac Žarko Laušević.

Pesmu su, uz potpis Žarka Lauševića, preneli i mnogi srpski, ali i regionalni portali.

Međutim, samo dan kasnije stigao je demanti Lauševićevog zastupnika, koji je naveo da poznati glumac nema naloge na društvenim mrežama.

U danima nakon masakra u Mladenovcu društvenim mrežama se raširila vest da je otac osumnjičenog preminuo.

Vest su preneli i pojedini kredibilni mediji u Srbiji, ali je povučena.

Nekoliko dana kasnije, objavljeno je da je otac uhapšen.

Nedugo nakon zločina, na društvenim mrežama pojavili su se nalozi sa imenom i prezimenom K. K., sa njegovim fotografijama i neretko statusima koji veličaju njega i zločin koji je počinio.

Na društvenim mrežama objavljuju se i različiti statusi korisnika koji su u potrazi za lajkovima, šerovima i koji žele da podignu vidljivost svojih profila.

Tako smo mogli da pročitamo status navodne razredne dece iz Ribnikara, koja je učenicima uputila poslednji pozdrav, a bilo je i korisnika koji su objavljivali fotografije ubijenih đaka predstavljajući se kao osobe koje ih poznaju.

Stručnjaci daju više smernica o tome na koji način bi trebalo da se ponašaju korisnici mreža tokom tragičnih i vanrednih situacija.

Između ostalog, pre nego što objavite sadržaj, uverite se da je vest tačna i da je fotografija/video autentičan.

Uverite se da je vest pravovremena i proverena.

Razmislite šta želite da postignete time što ćete podeliti vest ili fotografiju

Razmislite da li bi sadržaj koji delite mogao da dovede do veće panike, straha ili konfuzije ili bi mogao da povredi nečije emocije

Imajte na umu da je tačnost važnija od brzine – ne delite informacije pre nego što se uverite da su tačne

Pre nego što objavite sadržaj, zastanite i pokušajte da razmišljate što racionalnije.

Novinari bi trebalo da prate Kodeks novinara i da izveštavaju u skladu sa profesionalnim normama, izuzetno pažljivo, bez spekulacija i senzacionalizma, ne jureći da prvi daju vest, uz povećanu empatiju i saosećanje prema žrtvama i njihovim porodicama i poznanicima.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend