
Objavljivanjem fotografija tela mladića, koje je nekoliko meseci bilo u vodi i nepotvrđenih navoda iz istrage, više dnevnih listova i portala prekršilo je Kodeks novinara Srbije i uznemirilo javnost.
U poslednjih nekoliko godina crna hronika, kao rubrika u dnevnim novinama, je jedna od najaktuelnijih i najviše obrađenih tema. Informacije o učinjenim gnusnim i teškim krivičnim delima od ubistava, nasilja preko smrtnih saobraćajnih nezgoda do tuča i krađa dolaze brže do građana putem elektronskih medija nego bilo koje druge, čak i pre nego što nadležni državni organi daju zvanične izjave za medije.
Nezavisno udruženje novinara Srbije najoštrije osuđuje današnje izveštavanje tabloida o preminuloj osobi čije telo je pronađeno u Dunavu.
Da ste kojim slučajem članovi porodice tragično preminulog Mateja Periša, da ste bili prijatelji, drugari iz detinjstva, šta mislite, kako biste reagovali na fotografije njegovog tela koje se masovno objavljuju po portalima, napisala jenovinarka An Mari Alves Ćurčić na svom Fejsbuk profilu nakon što su pojedini mediji objavili fotografije tela pronađenog na Adi Huji za koje se navodi da je verovatno hrvatski državljanin Matej Periš.
U poslednja dva i po meseca protesti se održavaju širom Srbije, od prosvetara, ekologa, pijačnih prodavaca, pa do advokata i protivnika rata u Ukrajini.
Novinarka An Mari Alves-Ćurčić uputila je danas preko svog Fejsbuk profila otvoreno pismo glavnim i odgovornim urednicima informativnih portala i štampanih medija, urednicima i novinarima hronike.
Klaas Van Dijken je istraživački novinar iz Holandije kojeg je posao početkom maja doveo u Suboticu. On, naime, već mesecima radi na svojoj priči o izbeglicama i migranatima koji se nalaze na ovom području i koji svakodnevno pokušavaju da se domognu neke od država Evropske unije.
Medijska scena u Srbiji i nedavni izveštaj Reportera bez granica pokazuju da smo najslabiji u regionu, uprkos tome što smo skočili za nekoliko mesta, jer je naš indeks slobode medija i dalje lošiji nego što je bio, izjavio je FoNetu izvršni urednik portala Zoomer Nemanja Marinović.
“Lice preminule osobe, o bilo kome da je reč, jednostavno ne sme da se pojavi u medijima”, rekla je za portal 020 media Tamara Skrozza novinarka i članica Komisije za žalbe Saveta za štampu.

Lažne vesti i dezinformacije u medijima, ne samo u Srbiji već i na globalnom planu, u poslednjih deset godina preplavile su javni prostor, a kulminaciju doživljavaju sa pandemijom korone i konačno ratom u Ukrajini. Uporedo sa lavinom lansiranih dezinformacija dešava se i zatvaranje puteva ili prećutkivanje istinitih informacija, što još više zamagljuje objektivnu sliku i otežava pronalaženje istine.

U srpskoj štampi i tabloidima ovih dana dešava se postepena promena proruskog narativa, a slavljenje ruskog predsednika izostaje. Govoreći o tome da li je to pokazatelj zaokreta naše spoljne politike, politikolog Srđan Cvejić je u Novom danu rekao da bi pre uvođenja sankcija Rusiji, simbolična odluka vlasti bila zabrana rada Sputnjika i Raša tudej u Srbiji. Novinar Boško Jakšić oštro se protivi toj ideji, navodeći da mu je za formiranje mišljenja potrebno da čuje i zvaničnu rusku stranu.
Ruska propaganda ima snažan uticaj na mnoge delove društva u Srbiji. U isto vreme, ima i u toj zemlji pozitivnih pomaka, kaže za DW izvršni direktor Reportera bez granica Kristijan Mir.

Lažne vesti i dezinformacije plasiraju pojedinci, aktivisti, grupe ili političari u cilju manipulacije i pridobijanja za izvesne ideje i ciljeve, što može dovesti do donošenja pogrešnih i štetnih odluka ili izazivati strah, mržnju ili nepoverenje. Zato se često govori o negativnom uticaju medija, a rešenje je zapravo u osnaživanju funkcije medijske pismenosti koja treba da preko znanja i kritičkog mišljenja, analize i participacije, pomogne u prepoznavanju manipulacije i odbrani od nje.
Promocija feminističkog medijskog programa „Aktivna žena, aktivna zajednica i nove medijske politike“, čiji je cilj rodno osetljivije medijsko izveštavanje, održana je u Novom Sadu, a tom prilikom predstavljena je i nedavno objavljena "Feministička medijska deklaracija". Deklaracijom se traži poštovanje zakona i medijskih kodeksa, kao i veća vidljivost žena i marginalizovanih društvenih grupa u medijima, nasuprot tabloidizaciji, objektivizaciji i viktimizaciji.

Umesto stereotipnih fotografija na kojima su muške pesnice u prvom planu, a u pozadini žena koja čuči u ćošku, Novinarke protiv nasilja ponudile su medijima bazu besplatnih fotografija koje mogu da koriste za izveštaje o nasilju prema ženama. Ove fotografije nikoga neće povrediti, tvrdi Marija Janković, jedna od realizatorki ovog pionirskog poduhvata