10. sep 2021.

Transparentnost je nova objektivnost u novinarstvu

Prema izvješću Zaklade Knight o povjerenju u medije, transparentnost je ključni faktor za vraćanje povjerenja.

Povjerenje u medije je u padu svake godine, ali to više i nije novost.

Sponzorirani sadržajilov na klikovelažne vijesti, senzacije jesu alati za opstanak na medijskom tržištu, ali su doveli do toga da publika ne shvaća ozbiljno ni medije ni sadržaj.

Prema izvješću Zaklade Knight o povjerenju u medije, transparentnost je ključni faktor za vraćanje povjerenja.

Kako u zlatno doba neimenovanih izvora i anonimnih svjedoka vratiti povjerenje?

Objektivnost nekad i danas

Charlie Beckett, direktor Polisa, istraživačkog centra za novinarstvo Londonske škole ekonomije, je kazao: „Postojala je duga tradicija da se novinarstvo mora truditi pričati priče temeljene na činjenicama, bez osobne pristranosti pisca, ali postaje sve subjektivniji ne samo u način na koji se stvara, već i konzumira sadržaj.“

Internet i društvene mreže promijenili su navike publike i načine kako konzumiraju sadržaje iz medija. Promijenili su i potrebu za potpuno objektivnom informacijom. Danas ljudi sami žele donijeti zaključak na osnovu činjenica koje im medij prezentira. Pri tom je postalo izuzetno važno prikazati sirove činjenice u kojima nema obrade ni cenzure. Mediji koji su ovo shvatili na vrijeme razvili su dobar odnos sa svojom publikom.

Mathew Ingram, stariji pisac u Fortuneu komentirao je to ovako: „Želim različite stvari u različito vrijeme. Ponekad tražim objektivnost, ali u nekim slučajevima možda želim potpunu subjektivnost, primjerice kada tražim informacije od nekoga tko je na mjestu priče.“

Nekada su objektivni mediji odlazili na lice mjesta i izvještavali o događaju koristeći zlatno pravilo struke 5W. Danas, to više nije dovoljno jer publika očekuje da im mediji prenesu kako se osjećaju ljudi koji su pogođeni određenim događanjima.

Gdje je zapelo

Znanstvenici Andrew Schnackenberg i Edward Tomlinson predložili su da se transparentnost u organizacijama sastoji od tri dijela:

  1. Otkrivanja – informacije se objavljuju pravodobno
  2. točnosti – informacije su točne
  3. jasnoće – informacije su u kontekstu razumljive ciljanoj publici.

Da bi lakše razumjeli kako ova definicija transparentnosti pomaže medijskim organizacijama, navest ćemo primjer medijskog izvještavanja bez koristi od sva tri elementa.

Potaknuti otkrićem da je na stranici godišnjaka Virginije za 1984. bila fotografija čovjeka s crnim licem, USA Today je objavio priču o rasizmu u godišnjacima fakulteta.

Novinari su za potrebe priče pregledali preko 900 godišnjaka sa 120 fakulteta i sveučilišta objavljenih u posljednjih nekoliko desetljeća. Priča koju su napisali opisuje rasprostranjenost rasističkih slika u godišnjacima sveučilišta.

USA Today je također objavio priču koja stoji iza  priče o rasizmu, čija je svrha bila „biti što je moguće transparentniji o onome što smo pronašli“. U dopunskom članku opisan je postupak identifikacije i analize fotografija.

U dopunskoj priči stoji: „Sumnjive smo fotografije pronašli gotovo svugdje gdje smo pogledali – što je predstavljalo svakodnevnu, ležernu netrpeljivost na stranicama koje su bilježile svakodnevni život u kampusima. Mnoge fotografije nisu imale natpise, što je u nekim slučajevima otežavalo utvrđivanje o čemu se radi. Moguće je da su neke bile dio školske predstave ili su imale druga objašnjenja. No, mi smo svoje izvješće izgradili na slikama koje su imale malo ili nimalo dvosmislenosti.”

Dopunska priča jeste pokušaj pružanja jasnoće o glavnoj priči, pomažući čitatelju da razumije motivaciju i proces pisanja glavne priče.

Ali dodatna priča nije dala potpunu jasnoću.

U godišnjacima nema slika uvredljivih fotografija u njihovom širem kontekstu. Slično, dodatnoj priči nedostaje razotkrivanje, a ne postoji ni opsežan popis 900 godišnjaka ili 120 ispitanih škola.

Čini se da primjena postupaka koji će dovesti transparentnost u praksu nije sasvim jasna i ne koristi se na najbolji način. Ovo stvara probleme jer se publiku zatrpava dodatnim informacijama koje nisu precizne, a njihova svrha nije najjasnija.

Jasnoća (primjeri u kontekstu) i otkrivanje podataka (popis izvora) mogu omogućiti čitateljima da neovisno provjere podatke koji se u priči navode.

Kada nedostaje nedvosmislena transparentnost, publika se dovodi u situaciju još veće sumnje.

Autoritet, kredibilitet, povjerenje

Knight komisija za povjerenje, medije i demokraciju u nedavnom izvješću dala je 10 preporuka za vraćanje povjerenja u medije i demokraciju. Jedna od tih preporuka je:

“Vježbajte radikalnu transparentnost. Mediji bi trebali razviti dobrovoljne standarde u industriji za otkrivanje načina na koji prikupljaju, izvještavaju i šire vijesti.”

Na ovaj bi se način gradio kredibilitet i autoritet medija i ljudi koji u tom mediju rade jer, ne samo da su objektivni i transparentni, nego publika ima uvid u to kako i koliko su i objektivni i trasparentni i koliko se zalažu za kreiranje dobrih priča koje javnost treba vidjeti.

Rješenje za lošu objektivnost je otvoreno pokazati tešku istinu i prestati koristiti razrađene eufemizme koji izgledaju nepristrano, sviđalo se to publici ili ne.

Primjer ovakve prakse u svom je tekstu dala Erin Merkel: “Umjesto da kažemo 19-godišnjak ubijen u pucnjavi u Bostonu u kojoj je sudjelovala i policija, bolje je reći: Bostonska policija pucala je na 19-godišnjaka.

Prvi jeste objektivan, ali nejasan i namjerno slabo napisan kako bi se izbjeglo prozivanje policije. Ovo posljednje je točno i istinito, čak i ako znači da će uznemiriti pro-policijsku publiku.”

Novinarska transparentnost odnosi se na pitanja potpunog razotkrivanja.

Potrebno je skrenuti pozornost na stvari koje bi mogle utjecati na rad novinara/ki, kao što je:

  • pisanje o sponzoru projekata nekog medija,
  • biografija novinara/ki koji imaju određeni angažman u zajednici ili obiteljske veze

Ova ideja o razumijevanju odakle dolazi novinar bila je tema posta Davida Weinbergera iz 2009. pod naslovom Transparentnost je nova objektivnost. Napisao je:

“Ono u što smo prije vjerovali jer smo mislili da je autor/ica objektivan/na, sada vjerujemo jer kroz autorove/icine zapise možemo vidjeti izvore i vrijednosti koji su doveli do toga. Transparentnost daje čitatelju informacije pomoću kojih može poništiti neke neželjene učinke uvijek prisutnih pristranosti. Transparentnost nas dovodi do pouzdanosti na način na koji je objektivnost bila.”

Zaključak

“Pretpostavimo da nitko ništa ne klika. Objektivnost je nešto što radite kada pretpostavite da ljudi ne klikaju na linkove ili reference koje ste naveli u svojoj priči.” kazao je Mathew Ingram.

Transparentnost je pokazati proces i način na koji to radite i objaviti što vas je istinski kao čovjeka, kao profesionalca i kao organizaciju (medij) potaknulo da to baš tako radite.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend