22. avg 2022.

Bez kazni za negativne komentare na društvenim mrežama crnogorskih medija

Nakon usvajanja Zakona o medijima u Crnoj Gori broj negativnih komentara manji, ali i dalje izražen.

Trenutno u Crnoj Gori ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim društvenim mrežama, pa se često vodi polemika čija je odgovornost uklanjanje takvih komentara.

Otkako je usvojen Zakon o medijima Crne Gore 2021. godine, broj komentara koji sadrže nezakonit sadržaj u online medijima se smanjio. Zakon nalaže da internetska publikacija mora ukloniti nezakonit sadržaj u komentarima čitalaca u roku od 60 minuta od trenutka prijave. Uprkos ovome, nalozi online medija na društvenim mrežama sadrže veliki broj ovakvih komentara koje mediji po zakonu nisu dužni da regulišu.

Novinarka i članica radne grupe za izmjenu medijskih zakona Vesna Rajković Nenadić komentariše ovu zakonsku odredbu kao pozitivnu praksu.

“Ovo je dobro rješenje jer komentari moraju biti odgovornost medija. Posljednje istraživanje Instituta za medije  “Uvrede i mržnja u crnogorskim medijima”pokazuje da se nakon usvajanja zakona smanjio broj komentara koji sadrže sporan sadržaj, ali da ih ipak ima i u etabiliranim medijima, te je potrebno dodatno unaprijediti moderaciju. Mediji moraju da imaju obučene administratore ukoliko žele da njihove platforme budu mjesto dijaloga, a ne širenja mržnje i spornog govora”, kaže ona.

Član 26 Zakona o medijima Crne Gore navodi da je osnivač internetske publikacije dužan da ukloni komentar koji predstavlja nezakonit sadržaj, najkasnije u roku od 60 minuta od prijave. Nezakoniti sadžaj odnosi se posebno na one komentare koji izazivaju, šire, podstiču ili pravdaju diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, političkog, vjerskog i drugog uvjerenja, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Kazne za neuklanjanje ovakvih komentara iznose od 1.000 do 8.000 eura.

Koliko je tokom ove i prethodne godine bilo prijava zbog kršenja člana 26 Zakona o medijima poslali smo upit Upravi policije, od koje nažalost nismo dobili odgovor.

Crnogorski portali biraju predmoderaciju

Prema statistici Similar Web-a, portal Vijesti najčitaniji je portal u Crnoj Gori, a možda i jedini koji ima posebno angažovanu osobu za moderaciju komentara. Moderator na ovom portalu, Branko Čupić, kaže da je portal Vijesti zbog povećanog broja komentara morao angažovati moderatora.

„Sada to funkcioniše na način što se komentari ne puštaju na portal prije nego što budu pregledani, za razliku od nekog ranijeg perioda kada su komentari momentalno objavljivani pa su naknadno uklanjani. Svakako da je ovaj način pozitivna stvar moderiranja, jer se samim tim sprečava da se uopšte pojave na portalu komentari koji su neprikladnog sadržaja“, kaže Čupić.

On navodi da rad moderatora olakšava i to što u sistemu postoje neprikladne riječi koje program u komentaru odmah prepoznaje i uklanja.

„Koliko je moderacija potrebna, odnosno neophodna, govori i podatak da je na našem portalu u prosjeku odnos odobrenih i neodobrenih komentara 2:1, tačnije, da gotovo trećinu pristiglih komentara obrišemo, a nekada taj broj bude veći“, naveo je.

Sa druge strane, i javni servis Radio-televizije Crne Gore (RTCG), vrši predmoderaciju komentara. Ipak, oni nemaju osobu angažovanu samo za ovu oblast.

„U našem mediju ne postoji osoba angažovana isključivo za moderaciju komentara na mrežama, svakako tako nešto često ne bi bilo izvodljivo ni da su tri osobe istovremeno angažovane, budući da pristiže veliki broj komentara, ponekad i organizovan (botovi)“, rekla je rukovoditeljka Multimedijalnog Centra RTCG-a Rada Brajović.

Kada su u pitanju kanali kojima se širi neprikladni govor, istraživačica u Institutu za medije Crne Gore Milica Bogdanović ističe da su nezakoniti komentari manje prisutni u etabliranim medijima (poput portala Vijesti, CDM-a i RTCG-a), iako se oni  tamo i dalje mogu pročitati.

„Ako uzmemo u obzir ukupan broj objavljenih komentara koji dnevno objave administratori u etabliranim medijima, onda je procenat spornih objava mali. S druge strane, u desno orijentisanim medijima, tu najprije mislim na IN4s zbog njegove visoke čitanosti, stičemo utisak da taj mediji ne filtrira komentare i da sadržajem dodatno podstiče širenje uvreda i mržnje“, navodi Bogdanović.

Vesna Rajković Nenadić napominje i to da je posebno zabrinjavajuće što neki od medija u Crnoj Gori koji ne uklanjaju nezakonite komentate nisu registrovani kod Agencije za elektronske medije, pa se ne zna ko su njihovi vlasnici i ko je odgovoran za objavljeni sadržaj.

Ko je odgovoran za uklanjanje komentara na društvenim mrežama?

Trenutno u Crnoj Gori ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim društvenim mrežama, pa se često vodi polemika čija je odgovornost uklanjanje takvih komentara.

„Naše kolege u etabliranim medijima vode polemiku sa nama koji pratimo njihov rad i smatraju da ono što korisnici objave na njihovim društvenim mrežama nije njihova odgovornost, te da oni nemaju kapaciteta da brišu ilegalni sadržaj sa svojih naloga. Mi čvrsto stojimo pri stavu da za osjetljive teme mogu da izbjegavaju da dijele tekstove na društvenim mrežama i da dodatno podstiču zapaljivu komunikaciju ili da detaljnije prate svoje naloge, da brišu komentare i njeguju pozitivnu komunikaciju na Facebooku i drugim društvenim mrežama“, kaže Bogdanović.

Sa druge strane, Facebook ima pravila za korisnike u kojima se navodi šta je zabranjeno, poput govora mržnje i uznemiravanje korisnika. Iako izvještaji Facebooka pokazuju da kompanija, prije objave, automatski uklanja veliku količinu sadržaja koji krši njihove standarde, ipak istraživanja pokazuju da veliki broj takviih sadržaja ostaje na platformi, naročito za neegleskog govornog područja.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić smatra da je uklanjanje nezakonitih komentara moralna odgovornost novinara.

„Trenutno ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim društvenim mrežama, ali postoji moralna obaveza svakog novinara da vrši nadzor nad sadržajima koji se javno objavljuju na određenoj internetskoj platformi kojom novinar upravlja i da efikasno reaguje u slučajevima kada određeni sadržaj predstavlja očigledno nezakonit govor, govor mržnje ili podstiče na bilo kakav vid nasilja, doprinoseći na taj način većoj toleranciji i očuvanju mira u društvu, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda“, kaže Pavličić.

Slučaj Sanchez protiv Francuske

Pavličić podsjeća i na predmet Sanchez protiv Francuske koji je pokrenuo novo pitanje u praksi Evropskog suda za ljudska prava – pitanje krivične odgovornosti vlasnika Facebook profila za komentare objavljene na „zidu“ njegovog profila koje objavi treće lice.

Ona je kazala da se predmet ticao lokalnog odbornika koji se kandidovao na parlamentarnim izborima, a koji nije sa svog Facebook naloga (koji je koristio u izbornoj kampanji) obrisao komentare osobe koja je podsticala na mržnju i nasilje prema muslimanima. Ona je kazala da je zbog toga podnosilac predstavke od strane francuskih nacionalnih sudova bio osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 3.000 eura zbog podsticanja na mržnju ili nasilje protiv grupe i pojedinca na osnovu njihovog porijekla i pripadnosti određenoj naciji, religiji ili rasi.

Pavličić kaže da je Evropski sud za ljudska prava naglasio da su domaći sudovi osudili podnosioca predstavke zbog njegovog propusta da preduzme hitne mjere brisanja nezakonitih komentara.

„Podnosilac predstavke je svjesno podesio zid svog Facebook naloga javnim, dozvoljavajući svojim prijateljima da na istom objavljuju komentare. Stoga, imao je dužnost da nadzire objavljivanje komentara i bio je odgovoran za njihov sadržaj. Osim toga, Krivični sud je naglasio da je podnosilac predstavke morao biti svjestan da njegov profil vjerovatno može da privuče komentare političke prirode, koji su po definiciji bili polemični i stoga je trebalo da ih s povećanom pažnjom pregleda. Apelacioni sud je, na sličan način, smatrao da je njegov status političara zahtijevao još veću pažnju i oprez sa njegove strane“, kazala je Pavličić, navodeći da je problematično i to što su sporni komentari ostali vidljivi više od šest sedmica.

Negativni komentari štetni za pojedinca i okolinu

Ako se komentar ne ukloni na vrijeme, on ima i emocionalne posljedice, a kako kaže psihološkinja Adriana Pejaković, posebno su problematični komentari koji posjeduju efekat „agresora“ koji može dodatno traumatizovati žrtve.

„Ispod objava gdje su žrtve silovanja prijavile svoje agresore često možemo pročitati neprimjerene komentare na njihov račun ‘da su same tražile’, ‘kako su se oblačile’ itd. Ovakve pojave mogu dovesti do retraumatizacije žrtve i predstavljaju  širenje govora netrpeljivosti i predrasuda. Takođe, komentari koji se odnose na na primjer politiku i političke raspave često na društvenim mrežama prerastaju u svađe, širenje predrasuda, vrijeđanje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a to se nasilje, nažalost može preliti i na ulicu i posebno može uticati na mlade ljude“, rekla je ona.

Pejaković ističe da kada pročitamo veći broj takvih komentara stičemo utisak da većina ljudi tako misli, iako se zapravo radi o specifičnom uzorku koji nije reprezent cijele populacije.

„Da ne bi naš društveni prostor koji obuhvata i online i realni prostor, dakle socijalni prostor, bio zagađen važno je da ga kultivišemo i da ovakve komentare uklanjamo. To su uglavnom komentari koji sadrže vrijeđanja, psovke, prijetnje, agresiju… Za manji broj ljudi sa ozbiljnim problemima koji ne žele da adekvatno komuniciraju, zabrana problematične komunikacije je jedini način. Time sprečavamo već navedene posljedice po žrtve, moguće širenje i prelivanje toksične komunikacije i van online prostora i šire sukobe“, kaže ona.

Pozitivne praksa Njemačke i Austrije

Pavličić je navela pozitivne prakse Njemačke i Austije, jedine države Evropske unije, koje su do danas usvojile zakonske odredbe protiv govora mržnje na društvenim mrežama. Navodi da je i Francuska donijela sličan zakon, ali je isti proglašen neustavnim zbog njegove neusaglašenosti sa pravom na slobodu izražavanja.

Ona objašnjava da je Njemačka prva država u Evropi koja je 2017. godine uvela zakon koji je uspostavio pravne mehanizme za borbu protiv govora mržnje i iz njega proisteklih zločina na društvenim mrežama – NetzDG, tkz. “Zakon o Facebooku”.

„Ovaj zakon izmijenjen je prošle godine amandmanima koji pojednostavljuju postupak za prijavljvanje nezakonitog sadržaja u pogledu postupka podnošenja pritužbi, uz obavezivanje operatera na platformama, odnosno provajdera društvenih mreža, da objavljuju izvještaje o transparentnosti u vremenskom rasponu od pola godine“, istakla je.

Ipak, na internet stranici Article 19 ovaj Njemački zakon komentariše se kao posebno problematičan. Oni navode sa su njegove odredbe nejasne i preširoke, bez jasnih definicija. Komentarišu da, od kada je NetzDG stupio na snagu, došlo je do prekomjernog blokiranja i cenzure legitimnog govora, uključujući satiru i politički govor, bez ikakvog pravnog lijeka.

Austrijski Zakon o komunikacijskim platformama baziran je na njemačkom zakonu.

„Ovaj zakon primjenjuje se na sve domaće i strane komunikacijske platforme koje broje više od 100.000 korisnika u prethodnoj godini i koje ostvaruju promet viši od 500.000 eura“, navela je Pavličić.

Ona je kazala i da oba zakona imaju za cilj da učine proceduru brisanja jednostavnijom i transparentnijom i prenesu odgovornost na provajdera društvenih mreža, ali da bi jedinstveni evropski zakon, Zakon o digitalnim uslugama, uskoro mogao da zamijeni zakone ovih zemalja i dobije primat.

Kako do boljih praksi u crnogorskim medijima?

Kada je u pitanju zakonodavni okvir u Crnoj Gori, Pavličić smatra da skorašnje donošenje Medijske strategije i pomenute zakonodavne izmjene predstavljaju napredak u ovoj oblasti, ali da je neophodno da država na sistemski način pristupi problematici sve izraženijeg govora mržnje i uskladi svoje zakonodavstvo i praksu sa međunarodnim standardima.

„Smatram da je neophodno ojačati kontrolnu funkciju države i uspostaviti efikasne mehanizme za praćenje cyber prostora i društvenih mreža koje su pogodne za širenje govora mržnje. U tom smislu potrebno je osnažiti mehanizme otkrivanja i procesuiranja govora mržnje na društvenim mrežama i jasno definisati nadležnosti državnih organa i institucija na suzbijanju ove pojave“, kaže ona.

I Rada Brajović potvrđuje da su komentari na društvenim mrežama vrlo često izvor govora mržnje jer tome svjedoči svakodnevno prilikom medijskih objava, naročito na Facebooku.

„Definitivno da bi trebalo bolje urediti dio koji se odnosi na moderaciju komentara na društvenim mrežama, ali i iskustva kolega iz inostranih medija pokazuju da je taj segment izuzetno izazovan za moderatore, s obzirom na broj komentara i reach nekog posta, a opet sa druge strane nedovoljan broj ljudi u redakcijama. Prije zakonskih rješenja/kazni, treba naći model moderacije komentara na mrežama koji će funkcionisati“, rekla je rukovoditeljka MMC-a.

Rajković Nenadić kaže da se radna grupa za izmjenu medijskih zakona ipak još nije bavila ovom temom. „Mislim da treba sačekati sa kodifikacijom da vidimo kako se o ovome odrediti Evropski sud za ljudska prava i EU posebno sada nakon agresije Rusije na Ukrajinu kada vidimo namjeru da se neka pitanja drugačije urede. Mislim međutim da ozbiljniji mediji moraju imati unutrašnje pravilnike i regulisati ovo pitanje. Nedavno sam bila gošća u najposjećenijem portalu u Sloveniji i na pitanje da li moderirate komentare na nalozima na društvenim mrežama, urednik je odgovorio: ‘Pa naravno, to je naša odgovornost’. Dakle, treba slijediti dobre prakse“, kaže ona.

Pavličić je predložila i kampanje koje bi podigle svijest o štetnosti govora mržnje i potrebi njegove eliminacije, te da je izuzetno važno da ograničenja ne ugroze slobodu izražavanja.

„U tom smislu zaključujem da donošenje određenih zakonodavnih rješenja kada je riječ o govoru mržnje i diskriminaciji ohrabruje, međutim, neophodno je da država preduzme dodatne napore kako bi se ograničile posljedice širenja dezinformacija i uznemiravanja govorom mržnje u online prostoru, pri čemu se mora voditi računa o zaštiti slobode izražavanja i obezbijediti da ona ne bude neproprocionalno ograničena, te da sankcija koja je nametnuta ne proizvede odvraćajući efekat (‘chilling effect’) na spremnost lica da javno izraze svoje stavove o određenom pitanju od javnog interesa“, kazala je zastupnica Crne Gore pred ESLJP-om.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend