
„Vreme“ istražuje bazu botova SNS-a. Koga napadaju? Kako koriste tragedije? Šta kada se ulenje pa koordinatori moraju da ih opominju? I zašto i botovi, ipak, spavaju
Predsednik Pokreta vera, ljubav, nada Nemanja Šarović saslušan je u policiji zbog krivične prijave koju je protiv njega podiglo Osnovno javno tužilaštvo u Zrenjaninu.

Astrotravarstvo funkcioniše. Ljudi to gutaju. Niko više nema vremena da proverava ko stoji iza koje inicijative, stranice, pokreta. Svi žele brzu informaciju, lak utisak, gotovu emociju. Ako 100 botova tvrdi da je novi zakon odličan, to se prima kao istina. Ako 50 fejk naloga deli isti snimak s natpisom „Građani protiv opozicije!“, eto vesti na naslovnici prorežimskog tabloida
Portal Klix.ba je početkom mjeseca izvijestio da je uveo korištenje umjetne inteligencije (AI) na svojoj platformi kako bi efikasnije suzbio govor mržnje u sekciji komentari.
Na Tviter nalogu @protivdictature prekjuče je objavljena tabela u kojoj su pobrojani – kako se navodi – „svi botovi“, uz „ime, prezime, okrug, mesto i linkove naloga na Tviteru“.
Od svih država Zapadnog Balkana Srbija upućuje najveći broj zahteva kompaniji Meta za uvid u podatake o korisnicima društvenih mreža Fejsbuk i Instagram, pokazuju najnoviji podaci koje danas prenosi Radio Slobodna Evropa.
Istraživanje nemačkih javnih servisa pokazuje da kineska društvena mreža TikTok ne dopušta komentare na videe koji sadrže određene ključne reči. To može da izopšti određene teme sa mreže.
Nakon usvajanja Zakona o medijima u Crnoj Gori broj negativnih komentara manji, ali i dalje izražen.
Premijer Australije Skot Morison izjavio je da digitalne platforme poput Fejsbuka treba da snose odgovornost za uvredljive komentare koje korisnici objavljuju anonimno.
Zakon o elektroničkim medijima (ZEM) bit će, doznajemo, usvojen na prvoj idućoj sjednici Vlade. U odnosu na prvi prijedlog koji je zimus doživio niz kritika od medijskih profesionalaca, pa i opće javnosti, konačni tekst ZEM-a donosi nekoliko značajnih izmjena od kojih će, vjerojatno, najveću pozornost izazvati pokušaj suzbijanja govora mržnje na hrvatskim portalima.
Uređivanje sadržaja na društvenim mrežama se u ranim danima obavljalo od strane zajednice, volontera ili unutar samih kompanija. Danas je sloboda govora na društvenim mrežama predmet kompleksnog sistema upravljanja. Veliki dio javnog govora je regulisan od strane privatnih korporacija.
„Uglavnom biće ljepota vratit milo za drago. Ko zna možda ova korona ipak nešto dobro donese. Vrijeme da naplatimo sa kamatama“ – glasi jedan od komentara na portalu www.depo.ba, a koji prati vijest pod naslovom April '92: Kako ni(smo) naivno ušli u rat i napad na Sarajevo. „Плаче ова држава за Лазаревићем, тачка” – poruka je komentara objavljenog na portalu www.frontal.rs.

Novinari lokalnih medija, sa jedne strane, jedva dolaze do informacija o epidemiji, koje država često krije, a sa druge ih dočekuju poplave uvreda i pretnji na društvenim mrežama. Posebno vole da prete oni koji su opsednuti teorijama zavere o maskama i vakcinama, o „čipovanju“ i „dubokoj državi“. Ili uplašeni i umorni ljudi, koji bes iskaljuju nad novinarima. I tako već mesecima
Novinarska udruženja Hrvatske pozvala su medije da u petak, 23. oktobra, na dva sata onemoguće objavljivanje komentara ispod svojih tekstova na interentu, što bi bio početak zajedničke borbe protiv govora mržnje.
Tri četvrtine čitalaca, odnosno 76 odsto ne podržava ukidanje komentara na sajtu Danasa, pokazali su rezultati naše ankete.