12. avg 2022.

Medijska borba za bolje zdravstvo

Smrt novinara Vladimira Matijanića ponovo je otvorila niz pitanja o (ne)funkcionisanju zdravstvenih sistema širom regije, rasprostranjenom korupcijom, nepotizmom, ali i odnosu zdravstvenih radnika prema pacijentima. Zdravstvo, uslovi u bolnicama, usluge u zdravstvenim ustanovama, neka su od najvažnijih pitanja od javnog interesa o kojima bi novinari i novinarke trebali izvještavati.

O uslovima i opremi u zdravstvenim ustanovama mediji su naročito izvještavali tokom pandemije. U Bosni i Hercegovini (BiH) novinarka portala Fokus.ba Semira Degirmendžić je 2020. otkrila aferu “Respiratori” u vezi nabavke 100 kineskih respiratora u vrijednosti od više od 10 miliona maraka preko firme “Srebrena malina” koja se bavi uzgojem i prodajom voća. Zbog toga je na Sudu BiH u toku suđenje premijeru Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadilu Novaliću, bivšem direktoru Federalne uprave civilne zaštite Fahrudinu Solaku i vlasniku firme “Srebrena malina” Fikretu Hodžiću. Oni su optuženi za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi, te za trgovinu uticajem. U istom je slučaju optužena i ministrica finansija u Vladi FBiH Jelka Miličević, ali za nesavjestan rad u službi.

Novinari i novinarke su 2021. pisali i o aferi “Kiseonik”, nakon što je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao da se u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (RS) za liječenje ljudi koristi tehnički umjesto medicinskog gasa. Mediji u BiH su, tokom prve godine pandemije, pisali i o sumnjivim tenderima Instituta za javno zdravstvo RS i bolnice u Doboju, te o slučajevima zanemarivanja i zapostavljanja pacijenata na osnovu svjedočenja građana i članova porodica umrlih od Covida-19.

U Srbiji je novinarka portala Nova.rs Ana Lalić 2020. privedena zbog pisanja o uslovima u Kliničkom cetru Vojvodine pod optužbom da je navodno širila paniku tokom pandemije. Protiv nje je bila podnijeta, a zatim odbačena prijava za širenje panike.

Rumunski film Kolekiv (2019), koji je bio nominovan za Oscara, podsjetio je na aferu koju su 2015. godine otkrili rumunski novinari, a zbog koje je rumunski ministar zdravstva tada dao ostavku. Zbog loših uslova u bolnicama i pojave raznih bakterija usljed razrjeđivanja dezinfekcionih sredstava (a zbog krađe novca) umrlo je 37 pacijenata, koji su dobili teške opekotine tokom požara u noćnom klubu Kolektiv.

Uprkos pisanju novinara i novinarki o uslovima u bolnicama i lošem zdravstvenom sistemu, do promjena rijetko se dolazi. Novinari i novinarke, kao što smo i ranije pisali, teško dolaze do informacija od zdravstvenih ustanova koje su i dalje velikim dijelom zatvorene za javnost.

Je li potrebno da jedan novinar umre, da bi se stanje u zdravstvenom sistemu poboljšalo?

Oportunizam i šutnja ubijaju

Smrt novinara Vladimira Matijanića je, prema mišljenju urednika portala Gerila.info Mladena Bubonjića, u izvjesnom smislu dodatno mobilisala medije da ukažu na nedostatke u zdravstvenoim sistemu, posebno na probleme korupcije i nepotizma. Matijanić je preminuo 5. avgusta usljed zaraze virusom COVID-19 u Splitu, a njegova partnerica i novinarka Andrea Topić je otkrila da ga Hitna pomoć nije htjela hospitalizovati, zbog čega je pokrenuta istraga.

“Iako Matijanićeva smrt nije jedina koja je prouzrokovana propustima u zdravstvu i iako su mediji i do sada ukazivali na te probleme, a sada su se dodatno angažovali, bojim se da će nakon početne ‘buke i bijesa’ situacija ostati nepromijenjena. Bez promjene percepcije i sistema vrijednosti u kome je opravdano i poželjno da ‘znate nekoga da vam sve sredi’ ovakvi i slični slučajevi će se dešavati i u budućnosti”, kaže on za Mediacentar Sarajevo.

Novinari jesu pisali o svim nepravilnostima u zdravstvu – ali ko ih je slušao, koji su efekti, pita se generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. “Bojim se jako mali, jer,  kad jedan medij napiše kakvo je i koliko loše stanje u određenoj medicinskoj ustanovi, onda drugi medij zove direktora, direktoricu ili ministra (ako je iz druge politčke opcije) da bi ‘uljepšali’ sliku i  obezvrijedili tačne i objektivne informacije o toj medicinskoj ustanovi”, odgovara ona.

Građani i novinari, prema njenom mišljenju, moraju biti saveznici u kreiranju promjena u zdravstvu, biti podrška jedni drugima i protestovati svaki put kada ne dobiju zdravstvenu uslugu, a ne šutjeti zato što “nije umro niko naš”.

“Uskoro bi oportunizam i šutnja mogli ubiti sve nas i sve ljudsko u nama, tako da nam uopće neće trebati ‘pomoć’ loših liječnika zdravstvenog sistema”, kaže Rudić.

O problemima u zdravstvu širom Zapadnog Balkana je važno pisati zbog cijelog sistema i društva, ocjenjuje za Mediacentar Sarajevo predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.

“Čitam na društvenim mrežama kako sad pišemo o tome jer je riječ o novinaru, a da se takve stvari događaju običnim ljudima, kako je jedan čovjek napisao –  kada se to dogodi Mari ili Jagi, da onda ne pišemo tekstove o lošem sustavu. To jednostavno nije točno. Vladimir Matijanić nije tražio poseban pristup niti je tražio bilo što više od gospođe Mare i Jage, tražio je pomoć medicinskih radnika zbog toga što mu je loše. Pomoć mu nije pružena. U slučaju Vladine smrti svemu je svjedočila njegova djevojka Andrea Topić i podijelila svjedočanstvo na društvenim mrežama. Upravo zbog svakog pojedinca u našem društvu važno je da se o ovom govori i piše kako bismo utjecali na promjene u sustavu i na promjenu odnosa prema pacijentima i onima kojima je potrebna pomoć”, dodaje ona.

Politički postavljeni zdravstveni sistemi uništavaju društvo 

Bitka za život novinara Vladimira Matijanića sa zdravstvenim sistemom u Hrvatskoj, a koju je on nažalost izgubio, na najmučniji i najtragičniji način, prema mišljenju novinarke portala Fokus.ba Semira Degirmendžić, razotkriva kako zdravstvo i u toj državi, članici Evropske unije (EU) počiva i funkcioniše na matrici koja ne prepoznaje živote „običnih smrtnika“ kao bitne.

Snimci razgovora koje je javnost imala priliku čuti u stvari su paradigma vladavine i upravljanja našim životima i u BiH i u susjednim zemljama, a za ‘upravljačem mašine’ koja određuje hoće li nam se pružiti pomoć sjede ljudi koje je odabrala politika na osnovu njihove podobnosti, a ne sposobnosti. S obzirom na to da su sve vladajuće politike na ovim prostorima gotovo u pravilu unizile ljude i stručnjake, a na razne pijedestale stavile političke poslušnike, onda je jasno da više nije riječ o pojedincu koji narušava neki dobar sistem, nego je riječ o većini na položajima koja održava postojeće loše stanje i uspješno gradi i održava poremećeni sistem”, kaže ona za Mediacentar Sarajevo.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić navodi da slučaj smrti Vladimira Matijanića mora promijeniti odnos prema pacijentima i liječničku struku vratiti na osnovne postavke humanosti, profesionalnosti i odgovonosti. “Ovdje se radi, naravno, o indvidalnoj odgovornosti svakog onog ko se nije odazvao na vapaje porodice i samog novinara Matijanića, ali i cijeli sistem je odgovoran budući da je  produkovao i održavao ovakve liječnike i zdravstvene institucije koji bukvalno ‘jedu’ i odnose bolesne ljude čiji su životi mogli biti spašeni”, navodi ona.

Dodaje kako je ovaj slučaj podsjetio na “agoniju koju su preživljavale mnoge porodice tokom pandemije i u BiH, uključujući i novinarske porodice”, te da je zdravstveni sistem postavljen politčki, a ne strukovno.

“Pa zar nismo svjedočili tome i u Kliničkom centru u Sarajevu, pa sukobima ‘različitih’ vlada u vezi sa sarajevskom Općom bolnicom, odluke Vlade Federacije da ne da novac Općoj bolnici, zatim  kupovini lijekova i osnovnog materijala i nošenja u bolnicu – jer sama bolnica nema ništa od toga. Zar nije zastrašujuće saznanje da nemamo zavoja i osnovnih higijenskih sredstava u bolnicama, a imamo politički  aktivne i nehumane liječnike!? Poraz i zdravstva, i liječničkog poziva i svih nas kao građana”, kaže Rudić.

Pored brojnih pitanja, kako kaže Degirmendžić, koja se nameću je i ono: „Koliko je, ne samo u Hrvatskoj, nego i BiH slučajeva poput Matijanićevog, a da se za njih ne zna? Podsjeća i na broje primjere iz 2020. i 2021. godine kada su mnoge porodice u BiH pokušale ukazati na propuste ili odbijanja zdravstvenih ustanova da pruže pravovremenu i adekvatnu liječničku pomoć njihovim najmilijima oboljelim od Covida-19.

“Slušali smo potresne ispovijesti djece, supružnika, prijatelja preminulih o agoniji kroz koju su prošli, no u javnosti su iz pravosudnih institucija tek plasirane informacije da su pokrenute istrage, da se prikupljaju dokazi, a do danas nema nikakvog epiloga niti rezultata istraga o tome je li zdravstveni sistem zakazao”, dodaje ona.

Milanka Babić Kovačević, urednica Direkt portala, vjeruje da smrt novinara neće dovesti do toga da se zdravstveni sistemi mijenjanju nabolje, niti će društvo zbog toga postati bolje.

“Vesti nas gaze, o tome će se pričati još koji dan ili nedelju. A onda ćemo se okrenuti drugim stvarima i vestima. Plaše nas energetskom krizom, sibirskom zimom i astronomskim cenama hrane. Dakle, poruka je da budemo srećni ako preživimo”, kaže ona za Mediacentar Sarajevo.

Direkt portal se tokom pandemije bavio aferama u zdravstvenim ustanovama, podsjeća Babić Kovačević. Rezultat je, kako dodaje, da su oni koji su odgovorni pokazali da su imuni na sve, a da su novinari etiketirani kao defetisti i oni koji podrivaju sistem u odsudnom trenutku. Dakle, javnost je mogla da vidi da oni opstaju bez obzira na nepravilnosti, afere, pa i kriminal.

“Po meni su se mediji uvek bavili temama od javnog značaja, samo što je pandemija fokus stavila na zdravstveni sistem, pa su i mediji pratili dešavanja u toj oblasti koja je postala ključna. Ipak, to neće dovesti do toga da se odgovorni sa više pažnje odnose prema svom poslu. Mislim da se ništa neće promeniti i da je ova žrtva, kao i većina drugih, potpuno uzaludna”, dodaje ona.

Nesavjesno liječenje

Zbog smrti novinara Vladimira Matijanića pokrenuta je istraga u splitskoj bolnici i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Istraga je pokrenuta nakon što je Andrea Topić, novinarka Indexa i partnerka preminulog Matijanića, koji je također bio novinar tog portala, na svom Facebook profilu objavila hronologiju događanja u kojoj je otkrila da ga Hitna pomoć nije htjela hospitalizovati.

Vladimir Matijanić, istaknuti splitski novinar i urednik, umro je 5. avgusta u 51. godini. Kako je u svojoj objavi navela Andrea Topić, bio je pozitivan na Covid-19, a imao je Sjogrenov sindrom i infesticijsku bolest pluća, te sumnju na još dvije autoimune bolesti, zbog čega se nije mogao vakcinisati. O tome su, kako je napisala, još 2. avgusta, obavijestili medicinske radnike u splitskoj bolnici, gdje su im rekli da je trenutno nestašica lijeka kojeg daju teškim bolesnicima da izbjegnu teške komplikacije Covida.

Portal Index.hr objavio je audio zapise telefonskih razgovora Matijanića sa osobljem bolnice u Splitu Hitne medicinske pomoći u kojima pokušava da objasni da boluje od nekoliko bolesti i pita da li je potrebno da ga hospitalizuju jer se osjeća loše.

Šef Infektivne klinike u Općoj bolnici “dr. Abdulah Nakaš” prim. dr. Ednan Drljević za Mediacentar Sarajevo kaže kako činjenica da neko ima Sjogrenov sindrom, automatski znači da je imunokompromitiran, te da na osnovu toga pacijent treba da dobije određeni lijek koji bi ublažio simptome Covida.

“Ili Remdesivir ili neki drugi lijek, koji bi mogao ublažiti ili smiriti, pošto nije vakcinisan, da dobije bilo koji lijek pošto ima Covid, da mu se ublaže ti simptomi. Treće pitanje je zašto nije vakcinisan, ako je imunokompromitiran. Jedan od prioriteta imunokompromitiranih je u vakcinisanju. Postoji dosta ljekara koji, radeći u javnim zdravstvenim ustanovama, odgovaraju pacijente od vakcinacije. Oko toga su se stvorili ti problem i Komisija će to razjasniti, odnosno da li se nešto od toga svega može podvesti pod nesavjesno liječenje”, navodi Drljević.

Mediji moraju diskutovati o stanju u zdravstvu

Teško je govoriti o tome koliko se i da li situacija u zdravstvenim ustanovama, kada govorimo o Covidu-19, promijenila  na osnovu izvještavanja novinara i novinarki. No, kako kaže Semira Degirmendžić, od vremena kada je Fokus.ba objavio način na koji su nabavljeni respiratori ACM812 A u BiH, sa sigurnošću se može reći da su barem liječnici postali oprezniji pri korištenju ovih uređaja na pacijentima.

“Naime, naše istraživanje o tome koja zdravstvena ustanova u FBiH koristi ACM812 A pokazalo je da ih nijedna bolnica ne koristi. Napominjem da odgovor na ovo pitanje nismo dobili jedino iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu”, kaže ona i dodaje da je jasno da će se stanje u zdravstvenom sistemu u BiH teško mijenjati novinarskim pričama i javnim objavama, ali da je to svakako važan korak ka neophodnoj promjeni nas samih i svijesti o tome da olovkom mijenjamo politike na vlasti, a s time i one u lancu odgovornih.

Mladen Bubonjić podsjeća da se situacija u zdravstvu, ali i ostalim oblastima društva, može percipirati iz više aspekata, te da nije poželjno generalizovati situaciju u zdravstvenom sistemu i redom sve zdravstvene radnike proskribovati zbog nekoliko nesavjesnih pojedinaca.

“Nažalost, pojedini mediji nerijetko pribjegavaju upravo tome i sve stavljaju u ‘isti koš’ zanemarujući većinu zdravstvenih radnika koji ne samo da rade savjesno nego često daju i sve od sebe da sa oskudnim sredstvima pruže maksimum zdravstvene zaštite. Nesavjesni pojedinci su odgovorni za loše stanje u zdravstvu, ali izvještavanje medija ne može doprinijeti poboljšanju situacije za koju su odgovorne i nadležne institucije”, kaže on.

Mediji, prema njegovom mišljenju, mogu stvoriti atmosferu u društvu da se diskutuje o problemima u zdravstvu, a na građanima je da putem svojih predstavnika utiču na promjenu situacije.

“Problem je što je naše društvo nedovoljno politički i demokratski zrelo tako da ni građani, ali ni njihovi predstavnici ne mogu na adekvatan način da artikulišu društvene potrebe, samim tim i situaciju u zdravstvu”, kaže Bubonjić.

On zaključuje da izvještavanje medija o problemima u zdravstvu najčešće izazove trenutne reakcije i nezadovoljstvo građana, ali nakon izvjesnog vremena većina građana zaboravi šta se dešavalo bez obzira na intenzivirano izvještavanje medija.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend