
Radio-televizija Srbije započela je danas kampanju pod nazivom “Kad imaš izbor, ne reklamiraš SBB”.
Uplitanje države na bilo koji način u medije nije se pokazalo kao dobro rešenje. Pozivanje na evropske modele ne može biti znak jednakosti. Zemlje u našem regionu ne mogu se porediti sa državama sa demokratskom kulturom na visokom nivou i uvek je bitan društveni kontekst u kojem se nešto dešava, ističe za N1 Maja Sever, predsednica Evropske federacije novinara (EFJ), povodom izmena medijskih zakona u Srbiji, prema kojima se predviđa da Telekom - sada i po zakonu - ima mogućnost da preko drugih firmi poseduje medije.
Članovi radne grupe koji se bave izmenana Zakona o javnom informisanju su se, u zavisnosti odakle dolaze, složili da se ne slažu, kaže za N1 članica ove grupe ispred Koalicije za slobodu medija Tamara FIlipović-Stevanović.
Nacrti Zakona o informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, čije su sporne izmene naknadno unete prethodnih dana, izazvale buru u javnosti, i naći će se, najverovatnije, već sutra na sednici Vlade Srbije. Da predstavnici države izmene već usaglašene nacrte - nije prvi put. Može se reći da je to praksa, kaže Tanja Maksić, novinarka BIRN-a i članica Radne grupe za Zakon o informisanju i medijima, koja navodi kao primer rad na Medijskoj strategiji. Dešavalo se i da se na poslednjim sastancima dodaju neki članovi koji se tiču mogućnosti povratka državnog vlasništva, kroz preduzeća koja su vlasnički ili finansijski povezani sa državom, rekla je Maksićeva podsećajući da u Medijskoj strategiji jasno stoji da država mora da se povuče iz vlasništva u medijima. Konstatuje da time država zapravo želi da stavi u legalan tok ulaganja Telekoma u medije.
Žiri novinarske nagrade za etiku i hrabrost “Dušan Bogavac”, koju od 1991. godine dodeljuju Fondacija “Dušan Bogavac” i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), odlučio je da laureat za 2023. godinu bude Saša Dragojlo, novinar Balkanske istraživačke mreže Srbije (BIRN).

Novosađanin Uglješa Bokić, javnosti poznat od kada je prošle godine stao na stranu aktivista na Šodrošu, pa je po kazni, posle skoro 10 godina rada u policiji, prebačen na drugo radno mesto, za Cenzolovku objašnjava kako je nemoć da bilo šta promeni bio razlog za tako veliku životnu odluku: da napusti siguran državni posao i baci se u veoma neizvesnu avanturu bavljenja novinarstvom
Ukoliko želite da naučite ili usavršite tehnike istraživačkog novinarstva, prijavite se na trening koji organizuju CINS i Transparentnost Srbija.

U invaziji Hamasa ubijena su tri izraelska novinara, dva na radnom zadatku. Treća, mlada novinarka ubijena je na muzičkom festivalu. Niko nije bezbedan, naročito izveštači iz opasnih zona. Ni šlemovi ni prsluci nisu dovoljni, kaže za Cenzolovku čuvena izraelska novinarka i književnica Anat Saragusti

U Srbiji ne postoji opšti konsenzus oko toga koja vrsta državne intervencije u funkcionisanje medija unapređuje medijski sistem i služi javnom interesu. Tome svedoči i činjenica da ukidanje državnog vlasništva u medijima ni posle 30 godina od zakonskog opredeljenja za privatizaciju nije završeno, kaže za N1 medijska ekspertkinja Jovanka Matić.
Američka novinarka ruskog porekla Alsu Kurmaševa uhapšena je u ruskom gradu Kazanju, saopštio je njen poslodavac Radio Slobodna Evropa/Radio Liberti.
Ako se Vladini predlozi medijskih zakona usvoje, za pet godina ovde nećete imati medije, izjavio je za N1 urednik Nedeljnika Veljko Lalić.
U tekstovima nacrta medijskih zakona i dalje ostaju članovi koji će omogućiti državi da, preko svojih firmi, učestvuje u vlasništvu medija, čime će se samo ozakoniti dosadašnje, nelegalno stanje na domaćoj medijskoj sceni, kažu sagovornici Danasa.
Danas, kada se vesti konzumiraju u daleko većim količinama putem internet portala i društvenih mreža nego u štampanom obliku, dezinformacije i laži se šire brže nego istina. Mediji su podstaknuti da konstantno izbacuju vesti - time žrtvujući kvalitet za kvantitet. Sve to me je navelo da podstavim pitanje? Koliko je zapravo teško "plasirati" neku glupost na društvene mreže, i da ona postane toliko viralna da je vesti pokupe. Odgovor na ovo pitanje je ovaj video.
Da pritisak javnosti ipak može da dovede do nekih promena i spreči usvajanje po društvo štetnih zakona, najbolje pokazuje povlačenje spornih odredbi Zakona o elektronskim medijima koje je Vlada Srbije, bez znanja članova radne grupe, pred samo usvajanje ubacila u tekst nacrta.
Nezavisno udruženje novinara Srbije osuđuje pritisak Srpske radiklane stranke na Centar za kulturu Lazarevac koji je doveo do zabrane prikazivanja dokumentarnog filma ukrajinskog novinara Mstislava Černova “20 dana u Mariupolju”, na festivalu Beldocs u Lazarevcu. Javnosti treba da bude jasno da meru zabrane distribucije kinematografskog dela ili informacije može da izrekne jedino nadležni sud na osnovu predloga javnog tužioca.