
Parola iz naslova nije namenjena podsećanju da svi mi, bar donekle, finansiramo rad nacionalnog javnog medijskog servisa.
Ko je sve danas influenser i kakav uticaj imaju na mlade ljude? Treba li vam samo dobra volja ili ipak i "haslerski univerzitet"? Ako on uopšte i postoji. Onaj za koga znamo sigurno da postoji, kao i njegov ogroman uticaj širom sveta, jeste bivši kik bokser i influenser Endrju Tejt, nedavno uhapšen pod optužbama za silovanje, trgovinu ljudima i organizovani kriminal.
Poslanik Narodne stranke i predsednik Odbora Skupštine Srbije za kulturu i informisanje Siniša Kovačević izjavio je danas da bi trebalo ukinuti taksu za Radio-televiziju Srbije (RTS), jer za to više nema razloga, saopšteno je iz te stranke.
Debata oko prakse RTS-a da koristi spoljne produkcije za poslove koje bi sam javni servis mogao da odradi, maši glavni problem: Plate najbitnijih ljudi na RTS, kao uostalom i plate najbitnijih ljudi u čitavoj državi nisu dovoljne. Štaviše, toliko su male da pozivaju na korupciju i „alternativne kanale“ zarađivanja.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je da Državna revizorska institucija (DRI) sprovede vanrednu kontrolu poslovanja Radio-televizije Srbije (RTS) u vezi sa "navodima" da je direktor Javnog servisa Dragan Bujošević, o trošku RTS-a, išao na koncert grupe Rolingstons u Beču. BIRODI je saopštio da je 18. decembra prošle godine uputio zahtev RTS-u za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u vezi sa navodnim odlaskom Bujoševića na taj koncert i ugovora po kom je novinaru Ivanu Radovanoviću isplaćen honorar od 234.000 dinara za tekst o koncertu. O "navodima" na koje se BIRODI i njegov direktor Zoran Gavrilović pozivaju iznoseći ove optužbe, za RTS piše Ivan Radovanović.

Najava Twittera s početka ovog mjeseca da će ukloniti besplatan pristup API-ju za programere, izazvala je gotovo jednoglasan bijes i razočarenje istraživača/ica, programera/ki i novinara/ki koji se oslanjaju na alate API-ja kako bi obavili svoj posao, piše Poynter, dodajući da je ova najava najnoviji pokušaj vlasnika Twittera Elona Muska da “javni trg pretvori u profitabilno preduzeće”.
Novinarka Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) Jelena Ćosić i novinar Branko Čečen svedočili su prošle nedelje na suđenju KRIK-u po tužbi rudarskog konglomerata „Mineco“. KRIK se na sudu našao zbog priče objavljene u okviru globalnog novinarskog istraživanja „FinCEN dosijei“ u kojoj je otkriveno da je 99 novčanih transakcija ove kompanije označeno kao sumnjive, te im je londonska banka ugasila račun.

Globalna bitka sa dezinformacijama i lažnim vestima ne jenjava. Širenje lažnih vesti i dezinformacija uz korišćenje sofisticiranih programa čiji algoritmi funkcionišu na bazi veštačke inteligencije trenutno uzima maha.

Na januarskoj sednici Komisije za žalbe Saveta za štampu, samoregulatornog tela za štampane i on line medije, dve trećine redakcija medija koji su članice Udruženja medija i medijskih radnika Srbije dobile su javnu opomenu zbog kršenja Kodeksa novinara Srbije. Po istom osnovu javna opomena izrečena je i njihovoj bratskoj redakciji lista Informer.

Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) Godišnju nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku dodeliće Kseniji Pavkov, a Nagradu za istraživačko i analitičko novinarstvo Petru Alimpijevuću, Nagradu za najboljeg novinara/najbolju novinarku koja izveštava na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica dobiće Renata Bađi Ribar (Bágyi Ribár Renáta), a dobitnica Regionalne nagrade „Mirko Đorđević“ je novinarka Tamara Nikčević iz Crne Gore.

Apelacioni sud, koji će početkom marta otvoriti pretres tokom kojeg će doneti konačnu presudu četvorici optuženih zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije, pozvao Milorada Ulemeka Legiju i Miloša i Aleksandra Simovića, koji su u istrazi govorili o umešanosti pripadnika Službe u zločin, ali je delove njihovih svedočenja prvostepeni sud izbacio
U „stara dobra“ vremena, koja pamtim, direktor je mogao da zglajzne samo zbog nekog krupnog novinarskog gafa koji se ne sviđa vlastodršcima.