
Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o javnim medijskim servisima i Zakona o elektronskim medijima.
Politikolog Boban Stojanović kaže - da postoje debate u javnosti u Srbiji, za Tviter spejsovima ne bi bilo potrebe, i smatra da građani treba da slušaju taj nov i zanimljiv format, nalik radiju i "pričaonici". Kreatori spejsova u našoj Tviter zajednici, poznati kao Bora Konj i Samo Dejo rekli su u "360 stepeni" na N1 da je to slobodna teritorija koja smeta svima koji bi da drže agendu tema pod kontrolom. Dejo navodi da ljudi žele da kažu šta ih tišti, šta misle, jer nemaju gde, jer su institucije zarobljene.

Sistem osmišljen kao dobar i pravedan način finansijske pomoći države, uz istovremeno zadovoljenje različitih potreba specifičnih grupa korisnika u javnosti, gotovo odmah se prelio u svoju suprotnost, mehanizam za finansiranje propagande vlasti i nagrađivanje njoj lojalnih medijskih kuća. Dobar primer preuzet iz evropske prakse, ali pravno i proceduralno nedorečen i nestandardizovan, lako je zloupotrebljen, a stručna javnost smatra da će aktuelna vlast gotovo sigurno naći način da izigra i buduća zakonska rešenja, ma koliko ona bila spretnije sročena.
Advokati osnivača Vikiliksa Julijana Asanža zatražili su danas dozvolu za žalbu na odluku Vrhovnog suda, koja je otvorila vrata njegovom izručenju u Sjedinjene Američke Države gde je optužen za špijunažu.
Otvaranje novog prostora u Danasu za lokalne teme, ako je suditi po prvim reakcijama, izazvalo je respektabilnu podršku građana.

Novinarka portala Raskrikavanje Marija Vučić izjavila je u emisiji N1 Studio Live da je Politiko otkrio da je došlo do promene vlasništva evropskog Euronewsa. "Iz Euronewsa u Srbiji tvrde da neće doći do promene uređivačke politike. Oni jesu partneri našem Telekomu ovde u Srbiji, preko firme Euronews d.o.o. koja je nedavno pokrenula i kanal ovde u Srbiji", kaže ona.
Od 1. marta, Savetu za štampu podneto je 77 žalbi, u 27 slučajeva utvrđen je prekšaj Kodeksa novinara Srbije, a u 26 su izrečene javne opomene, izjavila je generalna sekretarka Saveta Gordana Novaković na onlajn događaju.
Uređivačka politika je granica koja stoji između dva ekstrema koje stvara praćenje analitike čitanosti -jurenja za klikovima i njenog potpunog ignorisanja, poruka je sa današnjeg skupa “Inovacije u medijima – kako se prilagoditi, zaraditi i opstati”, u organizaciji Asocijacije medija.
Polovina građana Bosne i Hercegovine ne vjeruje medijima, a kao glavne razloge za to navode njihovu povezanost sa političkim partijama, širenje dezinformacija i propagande, kao i promovisanje ekonomskih moćnika. Takođe smatraju da mediji ne poštuju profesionalne etičke standarde, ne služe javnom interesu, te ne objavljuju informacije o vlasničkoj strukturi. Istraživanje Mediacentra Sarajevo pokazalo je i da mladi ljudi kritikuju rad medija, ali nisu u stanju da objasne šta su to novinarski standardi niti koje procedure mediji prolaze prilikom rada.

Humoristička štampa u Srbiji nastaje u drugoj polovini 19. veka, a pionir je bio list Šaljivac, koji je osnovao i uređivao Sergije Nikolić. Krajem 19. veka bilo je mnogo pisaca koji su negovali političku satiru, a pokretano je i izdavano mnogo šaljivih listova u kojima su ismevane i napadane političke partije tog vremena.

Vlasnik njujorške kafane „Kafana“ Vladimir Ocokoljić za Cenzolovku govori kako je cenzurisan na Studiju B i to u emisiji koja se bavi – hranom. „Kad sam video šta su uradili, obuzela me je neverica. Čekaj, je l’ smo mi to u DDR-u? Šta je, bre, ovo?!“, pitao se dok je preko Jutjuba gledao kako je na njegovoj majci zamućen natpis „Marš sa Drine“
Ovaj uvod u novu knjigu BIRN-a „Last Despatches“, objavljena u znak sjećanja na novinare i medijske radnike koji su poginuli tokom i neposredno nakon balkanskih ratova, osvrće se na pitanje zašto su sukobi 1990-ih bili tako smrtonosni za reportere.