
Bilo je pitanje trenutka kada će za Pandorine papire, projekat u kojem je učestvovalo nekoliko stotina novinara iz više od 100 zemalja sveta, biti kriv lider SSP Dragan Đilas.
Premijer Australije Skot Morison izjavio je da digitalne platforme poput Fejsbuka treba da snose odgovornost za uvredljive komentare koje korisnici objavljuju anonimno.
LinkedIn should immediately restore journalists’ blocked profiles in China, be transparent about the process that leads to profile takedowns, and ensure that the company does not facilitate the global export of Chinese censorship of reporters, the Committee to Protect Journalists said today.
Američki kongresmeni optužuju izvršnog direktora Fejsbuka Marka Zakerberga da mu je glavni cilj sve veći profit, a da je bezbednost korisnika za njega nebitna.
Praznik koji „slavimo“ već petnaest godina, Međunarodni dan prava javnosti da zna, obeležen je u Srbiji prošle nedelje, dok čekamo izmenu zakona koji reguliše pristup informacijama od javnog značaja. Organizacije civilnog društva smatraju da su predložena rešenja loša, a analiza pokazuje i da se na odgovore u budućnosti može čekati mesecima.
U malim gradovima i opštinama Srbije građani vrlo često nemaju nikakav izbor kada je reč o tome kako će se i odakle informisati. Kupovinom malih kablovskih operatora, koji su ranije izgradili mrežu u tim sredinama, Telekom Srbija je uspostavio kontrolu nad tržištem.
Ubistvo porodice Đokić iz Aleksinca tema je o kojoj Srbija bruji već nekoliko dana. Ko ih je ubio, zbog čega, na koji način se sve dogodilo... Mnogo je onih koji postavljaju takva pitanja. Zato se mi pitamo - kako to da je smrt postala najtraženija roba?

Premda se nisu našli na klupama za optužene Haškog tribunala, novinari iz Srbije su svoje mesto u haškim procesima zauzeli kao svedoci, koji su svoja saznanja iz devedesetih iznosili, ili u korist tužilaca ili u korist odbrane. Bilo je navodno novinara koji su bili zaštićeni svedoci, ali i onih koji su svedočili pod svojim punim imenom i prezimenom, kao što su novinari „Vremena“ Dejan Anastasijević i Jovan Dulović, potom ratni izveštač i frankofoni politikolog Zoran Petrović Piroćanac, koji je sarađivao sa velikim brojem stranih i srbijanskih medija. Tu su i Slavoljub Kačarević, nekadašnji novinar „Politike“, urednik magazina „Intervju“, a kasnije i direktor i glavni urednik „Glasa javnosti“, kao i Branimir Bata Grulović, koji je od 1992. do 1997. godine bio šef biroa za Balkan britanske agencije Reuters, sa sedištem u Beogradu.
Milena Mrazović je novinarsku karijeru počela prije više od 130 godina, ali i danas je rijetkost da je na čelu medija žena.
Šest novinarskih udruženja sa Zapadnog Balkana, koja predstavljaju više od 8.200 novinara, obratilo se pismom evropskom komesaru za susedstvo i proširenje Oliveru Varheiju, Evropskoj federaciji novinara i Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU) zbog trenutne situacije sa medijskim slobodama u Albaniji.
Tuniske vlasti zatvorile su televizijsku stanicu, pošto je jedan od njenih voditelja pročitao pesmu protiv diktature.
Medijima u Afganistanu se zabranjuje i poticanje mlađih generacija da napuste zemlju.
U Ljubljani su se juče ponovili neredi zbog protesta protiv vladinih mera i uvođenja kovid potvrda, u kojima je, prema policijskim procenama, učestvovalo oko 3.000 ljudi u centru grada. Protest je policija uspela da smiri u kasnim večernjim satima, a na više mesta upotrebila je vodeni top i suzavac kako bi rasterala demonstrante. Tokom protesta stradala su i vrata redakcije N1 Slovenija, a odgovorna urednica tamošnjeg portala Katja Šeruga kaže da Ljubljana nikada nije izgledala kao sinoć. Upozorava da su novinari istovremeno na meti i demonstranata i vladajuće stranke, kao i da je atmosfera u društvu napeta, iracionalna, i da je teško proceniti u kom pravcu će se stvari dalje odvijati.
Pandorini papiri otkrili su i da je Nikola Petrović, u vreme dok je bio direktor državne firme, bio i vlasnik ofšor firme na Britanskim Devičanskim Ostrvima. Tu firmu nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je po zakonu bio dužan da to uradi. Firmu je iskoristio da otvori račun u švajcarskoj banci, a kako je njegovo vlasništvo u firmi bilo sakriveno, tako je ujedno sakrio i da je vlasnik računa. Advokat koji mu je u tome pomagao, osnivač je prorežimskog portala Antidot.
Najuticajnije fejsbuk stranice u Srbiji na temu vakcinacije protiv virusa covid-19 u prvoj polovini 2021. godine imale su ili izrazito pozitivan ili izrazito negativan narativ o vakcinama, dok je među njihovim objavama posebno primetan pozitivan narativ o Rusiji, a negativan prema zemljama Zapada.
Uzbunjivačica iz kompanije Fejsbuk Frensis Hogen, odgovorna za to što su u javnost procurele iznenađujuće informacije o toj kompaniji, svedočila je pred američkim Kongresom, javlja BBC. Ona je oštro kritikovala kompaniju, navodeći da njeni sajtovi i aplikacije "nanose štetu deci, unose podele i slabe našu demokratiju".