31. jul 2020.

Gligorijević o kontroli medija: Način da se obezbedi municija za tabloidne hajke (VIDEO)

"Veliki broj organizacija koje se kontrolišu postoji decenijama, pa im se ovo nije dešavalo. Ovo nije kontrola koja treba da rezultira nečim, ali jeste način da se obezbedi municija za tablodine hajke, otkrivanje podataka koji su u skladu sa zakonom, ali kada se izvrunu mogu da zvuče kao ovaj dobio toliko i toliko, a da se ne kaže da se to odnosi na period od 10 godina", smatra novinarka Vremena Jovana Gligorijević.

Zato Gligorijević smatra da je to dodatni vid pritisdka na kritičare režima i lov na veštice.

„Uz sve kontrole koje medijska udruženja dodatno prolaze. Da bi se ovakva kontrola spovela mora da postoji pravni osnov ili neka sumnja, a ne postoji sumnja da organizacije koje su na spisku finansiraju terorizma, tako da je u pitanju prikupljanje municije za tbloide koji treba da zapucaju“, smatra ona.

Gligorijević objašnjava i da, kada je reč o donacijama, javnost nije informisana.

„Država dobnija donacije iz istih fondova, ali sve donatorske organizacije imaju različite budžetske linije, tako da kada neka NVO dobije grant, ne da ga nije otela državi, već država ne može ni da se prijavi za ta sredstva. Tako da je sumanuto pravdati ovo, s obzirom da nije reč o redovnoj kontroli već o vanrednom postupku“, kaže novinarka Vremena i podseća da je finansijska inspekcije posle dve nedelje nakon što su se Vranjske zatvorile saopštila da nije pronašla nikakve nepravilnosti i „Vranjske su nestale na pravdi Boga“.

Pokrenuta je kampanja za podršku održivom poslovanju medija u Srbiji pod nazivom „Nezavisni mediji zavise od tebe“, a čiji je cilj informisanje i edukacija građana o potrebi i načinima pružanja podrške medijima koji rade u javnom interesu.

„Kampanja je usmerena prema građanima, da se podigne svest da su profesionalni mediji koji rade u skladu sa standardima njihov servis i da bez podrške građana ne mogu da opstanu. U idealnom svetu mediji treba da zavise od građana, a ovde zavise da li će opstati uprkos pritiscima. Svrha kampanje je podizanje svesti šta su mediji i šta znači služiti javnom interesu“.

Govoreći o pismu lekara u inicijativi Ujedinjeni protiv kovida i Kriznom štabu, novinarka Vremena je rekla da Kada SE pogleda sastav Kriznog štaba vidi se da je tu pola politika pola struka i dodaje da se onda struka politizovala.

„Krizni štab treba da se izvini zbog svog nečinjenja i neupozoravanja javnosti tokom perioda kada smo „pobedili“ koronu, a u stvari je bila predizborna kampanja. Stručni deo ako su položili Hipokratovu zakletvu, nije im potreban nijedan drugi onov da služe građanima, mislim da su potpisnici mnogo časniji i više na strani građana i javnog zdravlja“.

Naglašava da pozdravlja hrabrost lekara da potpišu apel i  kažu istinu o broju hospitalizovanih u svojim institucijama.

„Tačno je da tu Ima lekara koji ne rade u kovid bolnicama, ali zbog apsolutnog raspuštanja mera oni poručuju da su njihovi pacijenti ugroženi jer ne mogu da ostvare pravo na lečenje. Dakle i oni su u nprilici jer ne mogu da pomognu svojim pacijentima“.

Kaže i da joj smetaju predviđanja o koronavirusu.

„Imali smo prilike da slušamo kako će se korona smiriti tad i tad, hajde da ne radimo to. I dalje postoji opassnost da građanima daje lažnu nadu, kao i projekcije da će korona ostati, sve su to mogućnosti i ništa nije izvesno. I davanje nade i širenje panike mogu loše da utiču na poljuljano mentalno stanje, jer mi već četiri meseca živimo u stanju povećane napetosti i straha“, rekla je Gligorijević.

Kada je u pitanju inicijativa beogradskih vlasti o promeni ulica koje nose imena po toponimima iz SFRJ, Gligporijević smatra da se ovakve inicijative provlače od pojave epidemije da nam skrenu pažnju i da pričamo o nečemu drugom.

„Neko je na mrežama komentarisao da dok nas zamajavaju time, ko zna koliko nam para kradu. Mi od pada jednopartijskog sistema imamo problem sa tim i do sada je uvek po sredi bilo prekrajanje istorije, to je problem koji vučemo 30 godina. Hajde da budemo praktični, svi ti ljudi moraće da menjaju dokumenta, a to nešto košta. Nije baš da se nisu menjali nazivi ulica i to ne samo u Beogradu. Imamo paralelnu geografiju, ljudi se ne razumeju, neko ko je rođen pedesetih zvaće jednu ulicu jednim imenom, neko ko je rođen devedesetih on zna samo novo ime. Neki i dalje koriste stare toponime i nikad se nisu navikli“, kaže Gligorijević.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend