
Intervju Jelene Ćuruvije za međunarodni Komitet za zaštitu novinara (Comittee to Protect Journalists).

Dok novinarska udruženja u Srbiji upućuju na nikad lošiju bezbednost novinara, novi izveštaj RSF Srbiju po slobodi štampe stavlja na rekordno nisku poziciju. Sa čime se suočavaju novinarke koje su u lošijoj poziciji od muških kolega, a posebno one u lokalnim sredinama koje nisu pod budnim okom javnosti?

Ugrožavanje istražitelja, curenje informacija Nereagovanje na ozbiljne informacije o životnoj ugroženosti policajca Kecmana predstavljaja najjasniji primera neispunjavanja Poglavlja 23. Takođe ako optuženi koji je u bekstvu nestaje, a sistem ne daje odgovor kako je do toga došlo, onda je reč i o mogućem curenju informacija. U kontekstu Poglavlja 23, to otvara pitanje integriteta bezbednosnih i pravosudnih institucija

Slavko Ćuruvija fondacija je u aprilu 2026. godine zabeležila 156 verbalnih napada državnih zvaničnika na novinare i medije upućenih putem društvenih mreža, u medijskim nastupima, kao i na zasedanjima Narodne skupštine. Tokom ovog meseca primećeni su novi narativi koji doprinose kreiranju neprijateljske atmosfere, diskvalifikaciji novinara i medija i širenju nepoverenja prema kritičkom novinarstvu.

Na Svetskom kongresu Međunarodne federacije novinara (IFJ), koji se od 4. do 7. maja održava u Parizu, danas je usvojena rezolucija koju je podnelo Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), koja ukazuje na eskalaciju napada na novinare, zarobljavanje medija i dalje nazadovanje medijskih sloboda u Srbiji.

Studija „Sistemski nadzor novinara širom sveta“ dokumentuje pojavu nadzora u okviru profesije. Razmere problema su takve da ne postoji čarobno rešenje koje bi omogućilo da novinari budu potpuno zaštićeni. U konferencijskoj sali 100. kongresa IFJ-a, zaključak je jasan: „kada se novinari nadziru, izvori nestaju, a javnost gubi pristup informacijama; čak je i sama percepcija da…

Policija je prebila novinara Glasa Zaječara Miljka Stojanovića, ali je tužilaštvo odbacilo njegovu prijavu. Sada ga policija tereti za organizovanje protesta pošto je na Fejsbuku podelio najavu protesta. Njegov medij, Glas Zaječara, pred finansijskim je kolapsom, a pretnje postaju sve gore i opasnije. Više ne zna šta da radi, misli da je najbolje da se skloni

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine, prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Zaključak te analize je da je prisutan sistematski obrazac.

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine – prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Reč je o sistematskom obrascu čiji je cilj da se profesionalno novinarstvo predstavi kao pretnja, a novinari kao neprijatelji, izdajnici, kriminalci, pa čak i – fašisti.

Nakon što je inspektor SBPOK-a u penziji Predrag Simonović, koji je radio na rasvetljavanju ubistava novinara Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića, u januaru napisao kolumnu za nedeljnik Radar pod naslovom „Na scenu stupa neki novi UKP – Kadrovi rešavaju sve“, ispod teksta je napisan komentar koji je upućen direktno njemu, a koji je glasio: „Možda bi valjalo da autor malo šeta pored zaleđenog Dunava u ovo zimsko nevreme i da tako leči svoje frustracije“.

Bivša ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković dva puta tužila KRIK: prvi put zbog teksta o odbačenoj krivičnoj prijavi protiv nje, a drugi put zbog objavljivanja informacije o tome da ih je tužila. Novinarka Sofija Parojčić kaže da je više puta pokušavala da dobije Tanasković za izjavu i da se iz teksta vidi da je nisu ni za šta optužili

Svetski dan slobode medija koji se obeležava 3. maja Srbija dočekuje sa nikad lošijim rezultatima. U najnovijem izveštaju Reportera bez granice (RSF), koji meri Svetski indeks slobode štampe, naša zemlja se ubraja u one sa “teškom situacijom”, rangirana je na 104. mestu, osam mesta lošije nego u predhodnom izveštaju.

Prvi dokumentovani slučaj gde je jedan uređaj bio istovremeno zaražen špijunskim softverima (spajver) dva različita proizvođača, koje su koristile dve različite vlade, korišćen je u Egiptu pre nekoliko godina. Zašto je ova tema baš danas aktuelnija nego ikada, i kako je Balkan postao čvorište špijunaže, u kojem dominiraju špijunski softveri, poput NoviSpy-a, koji u Srbiji, kako je BIRN pisao, koristi BIA?