Sud u Moskvi oduzeo licencu za tiskanje Novaye Gazete

Okružni sud Basmanji priopćio je 5. rujna da je poništio licencu novinama na zahtjev državnog regulatora za medije Roskomnadzora.

„Novine su danas ubijene. Ukrali su 30 godina života našim zaposlenicima. Lišili čitatelje prava na primanje informacija“, objavila je Novaya Gazeta na svom Telegram kanalu.

Roskomnadzor je krajem srpnja podnio tužbu protiv jednog od posljednjih neovisnih ruskih medija, kazavši da uredništvo te novine nije dostavilo svoj novi statut Ministarstvu pravosuđa nakon promjene vlasništva.

Odvjetnici Novaye Gazete inzistiraju na tome da promjene iz 2006. godine nisu zahtijevale predočenje statusa vlastima.

Ovo je „čisto politička odluka, za nju nema pravne osnove“, rekao je Muratov u tweetu na profilu Novaya Gazeta Europe. Dodao je da će se taj list žaliti na presudu.

Novaya Gazeta počela je izlaziti 1993. godine i jedna je od najuglednijih publikacija u postsovjetskoj Rusiji. Obustavila je rad unutar zemlje u ožujku ove godine nakon što je bila prisiljena ukloniti materijal sa svoje internetske stranice o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

List je najpoznatiji po svojim istraživačkim izvještajima o korupciji i kršenju ljudskih prava. U zemlji koja je rangirana kao jedno od najopasnijih mjesta na svijetu za novinare, list je zahvaljujući svojim izvještajima dobio brojna međunarodna priznanja, ali je i svoje novinare doveo u opasnost.

Nekoliko novinara i suradnika lista, uključujući Igora Domnikova, Jurija Ščekočihina, Anu Politkovskaju, Anastasiju Baburovu, Nataliju Estemirovu i Orhana Džemala, ubijeno je od 2000. godine, a drugi su bili meta napada.

„Danas su ponovno ubijene naše kolege koje je ova država već ubila zbog obavljanja svoje profesionalne dužnosti“, stoji u priopćenju lista na Telegramu.

Neki članovi osoblja lista napustili su Rusiju nakon što je novina prestala izlaziti i pokrenuli novo izdanje, Novaya Gazeta Europe, iz glavnog grada Latvije, Rige. Ruski medijski regulator, Roskomnadzor, blokirao je tu internetsku stranicu i unutar Rusije.

Muratov je ostao u Rusiji na vlastiti rizik zbog njegovog glasnog protivljenja ratu u Ukrajini. U lipnju je svoju Nobelovu nagradu prodao na aukciji za 103,5 milijuna dolara.

„Presuda protiv Novaye Gazete novi je udarac neovisnosti ruskih medija“, rekla je glasnogovornica Ureda UN-a za ljudska prava Ravina Šamdasani u izjavi, dodajući da su „medijske aktivnosti dodatno kompromitirane zakonskim ograničenjima i pojačanim državnim kontrolama uvedenim nakon napada Ruske Federacije na Ukrajinu“.

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, Moskva je usvojila zakon kojim se kažnjava širenje „lažnih“ informacija, koje „diskreditiraju oružane snage“.

Također u srpnju, Roskomnadzor je blokirao internetsku stranicu lista Novaya rasskaz-gazeta, koju uređuju novinari Novaya gazete, zbog navodnog „diskreditiranja ruskih oružanih snaga“.

Mihail Gorbačov je 1990. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj doprinos smanjenju napetosti između Istoka i Zapada, a tri godine kasnije iskoristio je dio tog novca da uloži u male, neovisne novine, pomažući im da kupe prva računala.

Gorbačov je sahranjen 3. rujna nakon, kako su liječnici izvijestili, „ozbiljne i dugotrajne bolesti“.