06. sep 2022.

Rusija, pravosuđe i mediji: Novinar Ivan Safronov osuđen na 22 godine zatvora zbog ‘izdaje’, možda vezane za pisanje o sumnjivoj trgovini oružjem

Novinar Ivan Safranov osuđen je danas u Moskvi na 22 godine zatvora po optužnici za izdaju.

Safranov, bivši specijalni dopisnik ruskih informativnih medija Komersant i Vedomosti, izjavio je da nije kriv na suđenju koje je počelo 30. avgusta.

Tužilaštvo je za njega zatražilo 24 godine zatvora – samo 12 meseci manje od maksimalne zaprećene kazne.

Safranov će kaznu služiti u visoko obezbeđenom zatvoru u kojem su smešteni počinioci najtežih krivičnih dela.

BBC saznaje da je krivični slučaj protiv Safronova, direktno povezan sa njegovim novinarskim radom.

Safronovljev članak o izvozu lovačkih aviona Suhoj Su-35 Egiptu uzburkao je strasti u ministarstvu odbrane u Kairu – a dokazi o nezadovoljstvu povodom obelodanjivanja posla sa avionima nalaze se u središtu ovog slučaja danas.

FSB je saslušao svedoke upravo u vezi sa ovim člankom iz Safronovljevog novinarskog rada.

Tokom više od dve godina koliko se Safrvanov u sklopu pretkrivičnog postupka nalazio u pritvoru u moskovskom zatvoru tajne policije Lefortovo, i Federalna služba bezbednosti (FSB) i Kremlj insistiraju da optužba za izdaju protiv njega nema nikakve veze sa njegovim novinarskim radom.

Čak je i predsednik Putin tako rekao.

„On nije nekakav novinar disident koji se bori protiv vlasti – zbog čega je i otkriven, uhapšen i smešten u zatvor.“

„To ni na koji način nema veze sa njegovim novinarskim aktivnostima.“

Na osnovu optužnice, koju je u ponedeljak objavila medijska kuća Proekt (koju su ruske vlasti proglasile nepoželjnom organizacijom 2021. godine), ispostavlja se da je FSB radio na tome da svi svedoci u slučaju prilože dokaze da Safronovljeve kriminalne aktivnosti tokom „izvlačenja informacija“ nisu povezane sa novinarstvom.

Safronov je optužen za saradnju sa češkim državljaninom Martinom Larisom i nemačkim političkim naučnikom Demurijem Voroninom.

Prema FSB-u, novinar im je uručio sedam dosijea sa tajnim informacijama o vojno-tehničkoj saradnji između Rusije i velikog broja drugih zemalja.

FSB oba strana državljanina smatra špijunima.

A opet, bukvalno sve informacije koje je Safronov njima „uručio“ i koje istražitelji u ovom slučaju klasifikuju kao državne tajne javno su dostupne na internetu i u medijima, prema pisanju Proekta.

Međutim, BBC saznaje da je istraga protiv Safronova zbog izdaje započela tek nakon skandala koji je izbio u vezi sa njegovim ekskluzivnim člankom iz 2019. godine.

Došli smo do ruskog prevoda dva pisma egipatskih zvaničnika upućenih ruskoj Federalnoj službi za vojno-tehničku saradnju (FSVTS).

Prosledio nam ih je anonimni izvor koji je imao pristup toj prepisci.

Pisma su poslata u proleće 2019. godine, nakon što je Komersant objavio članak o slanju lovaca Su-35 Egiptu, koji je Safron napisao zajedno sa koleginicom Aleksandrom Džordžijevič.

Ova ista pisma nalaze se među spisima predmeta koji se tiče izdaje Ivana Safronova, potvrdio je njegov advokat Jevgenij Smirnov za BBC.

A iz objavljene optužnice vidi se da su upravo zbog tog teksta – o lovačkim avionima za egipatske vazduhoplovne snage – istražitelji FSB-a želeli da pričaju sa svedocima.

Zašto su egipatski generali zahtevali cenzuru u Rusiji

Osamnaestog marta 2019. godine, list Komersant objavio je članak naslovljen „Su-35 će pojačati egipatsku silu“.

Moskva je potpisala ugovor sa Kairom da mu isporuči lovce Su-35 – više od 20 njih, prema pisanju lista – sa vazdušno-desantnim oružjem vrednim oko 2 milijarde dolara.

Komersant se pozvao na dvojicu visokih menadžera u oružanoj industriji koji su govorili o tom ugovoru pod uslovom da ostanu anonimni.

Mi smo zatražili komentar od FSTVS-a.

Na dan objavljivanja članka, mnogi drugi istaknuti mediji, uključujući državne kuće, preuzeli su ovaj članak – uključujući Izvestiju, Interfaks, televizijski kanal ministarstva odbrane Zvezda i mnoge druge.

Svi su se pozivali na Komersantovu ekskluzivu.

Vest je preneo i državni medij Vesti Habarovska, na krajnjem istoku Rusije, koji je rekao da će, prema pisanju ovih listova, obližnja fabrika aviona u Komsomoljsku na Amuru biti zatrpana poslom kako bi ispunila egipatsku narudžbinu za avione.

Interfaks, citirajući izvor, čak je rekao da je „proizvodnja aviona za Egipat već u toku“ – tako potvrdivši da je Safronovljev članak istinit.

Ali članak Safronova i Džurdžijević pročitali su i ljudi koji su naručili te lovce.

Na dan objavljivanja teksta, egipatski vojni ataše u Moskvi, general Muhamed Mansi, poslao je pismo – u čiju je prevedenu kopiju BBC imao uvid – FSVTS-u povodom vesti o isporuci lovaca Su-35.

U pismu, general je zatražio od Rusije da „preduzme sve neophodne korake i mere da negira gore citiranu vest“.

To je neophodno, prema tvrdnji atašea, u svetlu „aktuelne političke situacije u Rusiji i Egiptu“.

Na dan objavljivanja članka, mnogi drugi istaknuti mediji, uključujući državne kuće, preuzeli su ovaj članak – uključujući Izvestiju, Interfaks, televizijski kanal ministarstva odbrane Zvezda i mnoge druge.

Svi su se pozivali na Komersantovu ekskluzivu.

Vest je preneo i državni medij Vesti Habarovska, na krajnjem istoku Rusije, koji je rekao da će, prema pisanju ovih listova, obližnja fabrika aviona u Komsomoljsku na Amuru biti zatrpana poslom kako bi ispunila egipatsku narudžbinu za avione.

Interfaks, citirajući izvor, čak je rekao da je „proizvodnja aviona za Egipat već u toku“ – tako potvrdivši da je Safronovljev članak istinit.

Ali članak Safronova i Džurdžijević pročitali su i ljudi koji su naručili te lovce.

Na dan objavljivanja teksta, egipatski vojni ataše u Moskvi, general Muhamed Mansi, poslao je pismo – u čiju je prevedenu kopiju BBC imao uvid – FSVTS-u povodom vesti o isporuci lovaca Su-35.

U pismu, general je zatražio od Rusije da „preduzme sve neophodne korake i mere da negira gore citiranu vest“.

To je neophodno, prema tvrdnji atašea, u svetlu „aktuelne političke situacije u Rusiji i Egiptu“.

Drugo pismo FSVTS-u, čiju kopiju BBC takođe poseduje (u ruskom prevodu), potom je napisao šef direkcije za naoružanje egipatskog ministarstva odbrane general major Sad Zaglul.

Ton u ovom pismu značajno je oštriji.

On je istakao da je vest o potpisivanju ugovora za lovce sa Egiptom stigla do načelnika generalštaba zemlje dok se ovaj nalazio u poseti Sjedinjenim Američkim Državama.

U pismu se dodaje da je to dovelo „vrhovnog zapovednika egipatskih oružanih snaga u vrlo neugodan položaj“.

Načelnik generalštaba egipatske vojske 2019. godine bio je Muhamed Farid Hegazi, a BBC nije mogao da pronađe nikakvu informaciju o takvoj poseti SAD-u.

Ali od 20. do 22. marta, dve delegacije ministarstava odbrane Egipta i SAD-a jesu se sastale u Vašingtonu, prema tvrdnjama Pentagona.

U njihovom saopštenju za štampu nema ničega o neslaganju između njih, ali članak iz Komersanta jasno ukazuje na to da je moglo da ga bude.

Kupovinom lovaca od Moskve, Egipat je rizikovao da se nađe na meti zakona o suprotstavljanju američkim neprijateljima kroz sankcije (CAATSA), koji podrazumeva uvođenje sankcija za saradnju sa ruskim vojno-industrijskim kompleksom.

U pismu generala majora Zaglula FSVTS-u, Egipat je više puta zatražio od ruskih kolega da „preduzmu korake da informacije o sferi vojne saradnje i srodnih ugovora ostanu neobjavljene“.

Članak u Komersantu o Su-35, prema Zaglulu, ili je pokušaj prenošenja političkih informacija trećim zemljama, što zabrinjava Kairo; ili je slučajnost „opravdana slobodom štampe“, zbog koje se Egipat „našao u neugodnom položaju pred drugim stranama u pogledu svoje politike i bezbednosti“.

On je na kraju dodao da će se objavljivanje vesti o vojnoj saradnji sa Egiptom „negativno odraziti na sve aktuelne ugovore između strana“ i da bi to moglo da dovede do „neželjenih posledica“.

„Egipat se nalazi pod pritiskom da održi ravnotežu odnosa sa drugim zemljama“, navodi se u ovom pismu.

Nakon toga, Zaglul je napisao da „Egipat sa svoje strane insistira da Rusija preuzme punu odgovornost“ za sve posledice izmirenja ugovora nakon njegovog obelodanjivanja u medijima.

Egipatski general svoje pismo zaključuje tražeći od ruskih kolega da „svakom organu države ili zvaničnom mediju izreknu zabranu objavljivanja vesti ili izjava koje se tiču vojne saradnje između dve zemlje“.

Kako je do Safronovljevog slučaja izdaje došlo na osnovu ugovora sa Egiptom

BBC ne zna zašto su se ova pisma našla među priloženim dokazima Safronovoljevog slučaja, imajući u vidu da optužba da je sarađivao sa „češkim i nemačkim obaveštajnim agentom“ nema nikakve veze sa prodajom lovaca Su-35 Egiptu.

Advokati su izjavili da se pitanje prodaje lovaca Su-35 Egiptu nije postavljalo tokom istražnog rada FSB-a niti tokom samog sudskog procesa.

Ipak, prema zvaničnom tekstu optužnice, ogromna većina dokumenata u njoj datira tek od proleća 2019. godine.

Takođe, agenti tajne službe pristupili su fajlovima na Safronovoljevom kućnom kompjuteru tek s kraja maja i početka juna 2019. godine.

Ne zna se kako je FSVTS reagovala na pisma egipatske vojske. Zatražili smo njen komentar.

Isto tako, ništa se ne zna o sudbini dotičnog ugovora – nigde ne postoje zvanične informacije o slanju lovaca Kairu.

Još 9. aprila 2019. godine, na saslušanju u američkom Senatu, tadašnji državni sekretar Majk Pompeo upozorio je da će Vašington kazniti Kairo prema CAATSA-u za bilo kakvu kupovinu lovaca Su-35 od Rusije.

Od njega su još pre saslušanja senatori obe političke stranke zatražili da izvrši pritisak u pisanom obliku na Egipat da se odrekne kupovine lovaca iz Rusije.

U ono vreme, egipatski predsednik Abdel Fatah El Sisi nalazio se u poseti Vašingtonu.

Pompeo je senatorima poručio kako veruje da je egipatski lider čuo ovo upozorenje.

Pompeo i tadašnji šef Pentagona ponovo su upozorili Sisija u pisanom obliku u novembru 2019. godine na posledice ako Egipat kupi ruske lovce.

Pismo Pompea i ministra odbrane adresovano je na egipatskog ministra odbrane i vojne proizvodnje Muhameda Zakija, saznao je Vol strit žurnal.

On je naveo da bi veliki vojni sporazumi sa Rusijom „u najmanju ruku zakomplikovali“ bilo kakve slične transakcije između Egipta i SAD-a.

„Baš kao i naši egipatski prijatelji, većina ruskih partnera na svetu više vole sami da donose svoje odluke“, komentarisala je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

„Oni se rukovode odnosima između cene i kvaliteta.“

U maju 2020. godine, ruska državna novinska agencija TAS pisala je da je, prema njenom vojno-diplomatskom izvoru, Rusija već počela da proizvodi najnovije lovce Su-35 prema ugovoru sa Egiptom.

Članak je uključivao link na tekst iz Komersanta o ugovoru.

U julu, čak i nakon Safronovljevog hapšenja, vodeći mediji skretali su pažnju na prve fotografije lovaca namenjenih Egiptu.

U junu i decembru 2021. godine, avion je fotografisan na aerodromu Zukovski nadomak Moskve.

U januaru 2022. godine, francuski časopis Er end Kosmos objavio je članak konsultanta i analitičara sa vladinog istraživačkog instituta L’Institut des Hautes Etudes de Défense Nationale.

Antoan Boisi pisao je o tome kako ga je satelitski snimak naveo da zaključi da lovci Su-35 namenjeni Egiptu stoje u krugu fabrike Komsomoljsk na Amuru.

Bilo ih je 11 u junu 2021. godine – a u decembru 15.

Boisi veruje da se radi o egipatskim lovcima zato što njihova kamuflaža odgovara onoj Migova 29M/M2 koje su Rusi prethodni slali Egiptu.

Na satelitskom snimku fabrike iz 2022. godine, dopisnik BBC-ja prebrojao je 20 lovaca Su-35 sa potpuno istom kamuflažom koju je francuski ekspert opisao kao egipatsku.

Šta optužbe govore o Safronovljevom radu u Komersantu?

Istražitelji su kontaktirali najmanje dvoje ljudi sa pristupom državnim tajnama u vezi sa Safronovljevim člankom, prema navodima iz optužnice objavljene u medijima – bivšeg zamenika direktora FSVTS-a Konstantina Birjulina i sekretara za štampu ruske agencije za vojni izvoz Rosoboroneksport Vjačeslava Davidenka.

Ovaj potonji, prema dokumentu, naveo je da ga je „Safronov često zvao telefonom, pokušavajući da izmami informacije u vezi sa vojno-tehničkom saradnjom“.

Slično je bilo, prema Davidenku, i što se tiče pošiljke lovaca Su-35 Egiptu.

On je rekao da je „vojno tužilaštvo sprovelo istragu i formirana je istražna komisija u Rosoboronoeksportu“.

U optužnici se ne pominju rezultati istrage i u javnosti se ne zna ništa o njima.

Novinarevo interesovanje za egipatski ugovor potvrdio je istražiteljima i penzionisani pukovnik Konstantin Birjulin, o čijoj je ostavci na mesto zamenika direktora FSVTS-a 2016. godine pisao Safronov za Komersant.

Birjulin je govorio o „jednom od telefonskih razgovora“ koje je vodio sa Safronovim i čak naveo njegov datum – 17. mart 2019. godine, deset dana pre objavljivanja članka.

Navodno je toga dana Safronov „neuspešno pokušao iz njega da izvuče informaciju o broju lovaca Su-35 koje će poslati Rusija“.

Istina, sam Birjulin u tom trenutku više nije radio za agenciju već tri godine.

U optužnici, on se navodi kao zvaničnik Taktičkih raketnih snaga.

Istraga ne pominje da li je on mogao da ima pristup tajnim informacijama o prodaji lovaca.

U optužnici se takođe navodi pismo izdavačke kuće Komersant od 25. oktobra 2021. godine, u kom se kaže da su članak iz 2019. godine o lovcima Su-35, kao i četiri druga članka objavljena 2014. i 2015. godine, „blokirani“ na internet stranici lista.

Oni su skinuti na zahtev medijskog regulatornog tela Roskomnadzor, prema svedočanstvu zamenika glavnog urednika Komersanta Aleksandra Stukalina.

U optužnici se ne navodi objašnjenje za taj zahtev, ni u pismu ni u Stukalinovom svedočanstvu.

Ipak, istražitelji su došli do zaključka da su blokirani članci „sadržali informacije koje čine državnu tajnu“, zbog čega je medijsko regulatorno telo i blokirao pristup.

Optužnica se ne poziva ni na kakve konkretne dokumente iz Roskomnadzora koji to potvrđuju.

Normativ prema kom se za objavljivanje državnih tajni može završiti na sudu pojavio se u krivičnom zakonu tek 2016. godine.

A opet nekako istražitelji tvrde da je Safronov od 2014. godine vršio „štetan uticaj objavljivanjem tajnih informacija“.

U međuvremenu, u arhivama Komersanta i dalje možete da nađete desetine sličnih članaka o ruskoj vojnoj saradnji koje je napisao Ivan Safronov u periodu od osam godina – uključujući i one o Egiptu.

Još 2011. godine, šef Rosoboroneksporta Anatolij Isaikin javno je odgovorio na pitanje novinara u intervjuu o „prekidu izvoza za Libiju, Tunis i Egipat“.

Safronov je 2012. godine napisao da Egipat kupuje američke tenkove i da je za Rusiju ovo tržište sada praktično zatvoreno.

On je 2013. godine pisao i o istrazi Transparensi internešenela o raznim zemljama, uključujući Egipat, kod kojih je glavni problem „nedostatak osnovne odgovornosti u pitanjima vojne nabavke“.

Safronov je 2016. godine pisao o slanju Egiptu delova za Antej 2500, antibalistički raketni sistem, u sklopu paket-aranžmana vrednog 3,5 milijardi dolara.

On je podrazumevao i isporuku nekoliko divizija sistema Buk-M2E, helikopterske tehnologije, nosivih raketnih protivvazdušnih sistema Kornet-E i drugog oružja.

U ono vreme očekivalo se potpisivanje ugovora za 46 aviona MiG-35, vrednog 2 milijarde dolara.

Safronov je 2017. godine bio koautor članka koji je tvrdio da se Rusija sprema da započne isporuku Egiptu jurišnih helikoptera Ka-52.

A 2018. godine, Safronov je prvi pisao o tome kako se 3. novembra 2018. godine MiG-29M/M2, poslat Egiptu u sklopu trgovinskog ugovora, srušio tokom obuke.

Da li je uopšte postojala državna tajna?

Na sajmu oružja Lima-2019 u Maleziji, 26. marta 2019. godine, zamenik šefa Rosoboroneksporta Sergej Kornev rekao je novinskoj agenciji Interfaks da ugovor koji se pominje u članku u Komersantu tek treba da se potpiše.

Komersant je potom citirao ovaj komentar u članku koji se osvrće na vest od 18. marta.

U aprilu, Komersant se našao usred halabuke oko jednog drugog članka u kom je Safronov odigrao važnu ulogu.

Članak je govorio o mogućoj rekonstrukciji viših političkih položaja: smeni Valentine Matvijenko sa položaja predsednice senata u korist šefa spoljne obaveštajne službe SVR-a Sergeja Nariškina.

Mesec dana kasnije, 20. maja, Safronov je morao da da otkaz u Komersantu zato što je odbio da otkrije urednicima lista ko su mu bili izvori.

Narednog dana, 21. maja, moskovski sud primio je tužbu medijskog regulatornog tela protiv Komersanta.

Listu je bilo zaprećeno novčanom kaznom od 400.000 do milion rubalja zbog „objavljivanja informacije koja sadrži državnu ili drugu vrstu specijalno zaštićene tajne“.

Zastupnici Komersanta nisu želeli da otkriju šta je tačno dovelo do tužbe regulatornog tela.

Potom, 3. juna, časopis Forbs je primetio da je 18. marta 2019. godine Safronovljev članak o slanju lovaca Su-35 Egiptu nestao sa internet stranice Komersanta.

Safronov je tada rekao za Forbs da nije dobio nikakve dokumente ili obaveštenja o tome.

Četiri dana posle objavljivanja Forbsovog članka, Moskovski sud je zaključio slučaj – odlučio je da ne razmatra tužbu.

Kao što je rekao tadašnji šef pravne službe Komersanta Georgi Ivanov, sud je uočio da u tužbi regulatornog tela „ne postoji opis zločina – ili, tačnije, nema ničega što bi činilo bilo kakav zločin“.

U međuvremenu, na Komersantovoj internet stranici i dalje ima članaka koji pokrivaju iste detalje ugovora sa Egiptom za koje FSB tvrdi da su državna tajna.

Vest naslovljena „Egipat se sprema da kupi desetinu ruskih lovaca Su-35″ objavljena je na internet stranici nakon što je list izašao tog jutra 18. marta 2019. godine.

„’Rusija je potpisala ugovor sa Egiptom za isporuku nekoliko desetina teških višenamenskih lovaca Su-35 čija se vrednost procenjuje na 2 milijarde dolara’, rekla su dva viša zvaničnika industrije odbrane za Komersant“, stoji u članku.

Ova informacija, koja je izazvala veliko nezadovoljstvo Egipćana i za posledicu imala optuživanje novinara za izdaju, i dalje je slobodno dostupna na internetu tri godine kasnije.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend