
Da li će novinarstvo sačuvati profesionalizam i empatiju, ili postati epizoda serije „Black Mirror“? Koliko novinara će zameniti roboti? Medijska pismenost će se promeniti zajedno sa medijima, a nove etičke dileme postati svakodnevnica.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vesti i dezinformacija, što je uglavnom posledica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izveštaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.
Očarani idejom o sveopštem medijskom opismenjavanju, koje će nas naučiti kako da razlikujemo istinu od laži u svemoćnim tabloidima i televizijama, na sveprisutnim fejsbucima i tviterima, zaboravljamo da to nije nimalo jednostavno izvesti bez – znanja, bez činjenica. Naša urođena sumnjičavost bez njih je samo još jedna laička i plemenska pristrasnost, predrasuda, stereotip ili teorija zavere
Novinarka Jovana Gligorijević izjavila je u Novom danu da nam je svima potrebna medijska pismenost. "Igrom slučaja jedna od stvari koje radim jeste i obuka za prosvetne radnike, pošto nam je uvedena kao izborni predmet medijska pismenost u škole. Svima nam je potrebna, ne samo deci, nego svima. Koliko puta smo se i mi 'navukli' na neke naslove, koliko puta nam se desilo da sami promašimo naslov... Mehanizam je takav da vesti u Srbiji moraju da se čitaju između redova", kaže ona.
U novoj epizodi podkasta „Saznaj i razaznaj“ Branko Čečen i Stefan Janjić razgovaraju o brojevima, matematici i ekonomiji: U kakvom su odnosu medijska i statistička pismenost? Zbog čega toliko teško razumevamo vesti o stranim ulaganjima, bruto društvenom proizvodu, uvozu i izvozu? Kako se manipuliše velikim brojevima, a kako malim? Iako nam decimale, procenti i teorija verovatnoće često stvaraju glavobolju, razumevanje brojeva i njihovih odnosa čini nas otpornijima na političku i marketinšku propagandu.
U odnosu na 2018. godinu, kada je započeta kampanja medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo”, značajno je porastao broj građana koji sa decom bira šta gleda, tj. ograničava im medijske sadržaje i s decom razgovara o tome šta prate u medijima, saopštili su iz UNICEF-a.
Ministarstvo kulture i informisanja je, zahvaljujući pomoći Evropske unije, napravilo „Priručnik za medijsku pismenost za preduniverzitetsko obrazovanje namenjen nastavnicima i stručnim saradnicima”, koji će olakšati njihov rad i ojačati kapacitete za unapređenje medijske pismenosti kod dece školskog uzrasta, saopšteno je danas iz Delegacije EU.
Javno mnjenje, posebno ono koje zna malo o medijskoj pismenosti, jako je podložno lažnim vestima, teorijama zavere, pogotovo u situacijama kada su ljudi, kao što je to sada slučaj sa pandemijom korona virusa, uplašeni za svoju egzistenciju, rekla je urednica portala Medija i reform centra u Nišu Tamara Milojević.
Prošlo je vreme u kojem je bilo dovoljno doći na predavanje i ispričati lekciju, već sada decu treba naučiti da sadržaje do kojih dolaze iskoriste na najbolji način, ocenjeno je u vebinaru "Digitalni buntovnik" na kojem je predstavljen „Priručnik za medijsku pismenost“.
Sloboda izražavanja na internetu mora ima neke granice, kao što je ima i sloboda govora, rekli su učesnici današnjeg onlajn panela Sloboda izražavanja na internetu: Zajednički izazov za Srbiju i EU, koji je organizovao Centar za evropske politike (CEP).
Moramo odmah zajedno početi da radimo na razvoju kulture medijske pismenosti u našim društvima i izgraditi otpornost na dezinformacije, rekla je zamenica generalne sekretarke Saveta za regionalnu saradnju (RCC) Tanja Miščević na otvaranju internet seminara o dezinformacijama na Zapadnom Balkanu, koji je održan u sredu i četvrtak u Sarajevu.
Novinarstvo se tako razvijalo da je moralo da završi u fejk njuzu, ocenio je večeras sociolog i novinar Slobodan Reljić, navodeći da fotografija postaje sve savršenija i "ubistvenija za zdrav razum", zbog čega medijska pismenost posebno u tom segmentu dobija na značaju.