
U Njujork tajmsu objavljen je plaćeni tekst o manifiestaciji EXPO 2027 u Beogradu, što su provladini mediji predstavili kao autorski članak ovog prestižnog američkog lista.

Projekti koji su u 2025. godini podržani na konkursima za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja u Srbiji vrednovani su od različitih organa uprave u rasponu od 20.000 dinara, pa do čak više od 30 miliona, pokazuje analiza rezultata konkursa koju je sprovela Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM).

Besprizorno sumnjičenje aktiviste Miše Bačulova za umešanost u pad nadstrešnice u Novom Sadu u emisiji Hit tvit nije prvo iživljavanje Aleksandra Vučića nad individualnim osobama, razumom i moralom. Kakva je uloga autorke (uredništva i ekipe) emisije, međutim, pitanje je koje ne postavljamo dovoljno često

U novoj objavi na mreži X, bivša premijerka i aktuelna predsednica Skupštine Ana Brnabić optužila je „medije pod Šolakovim uticajem“ da su „ekstremisti koji zagovaraju nasilnu smenu vlasti“, tvrdeći da to čine „iz poslovnog interesa Dragana Šolaka“, koji ih je, kako navodi, „prodao za 1,6 milijardi evra“. Uz to, Brnabić ponovo koristi termin „obojena revolucija“ i poziva institucije da reaguju na „pozive na nasilje“. Ni za jednu od ovih tvrdnji nema dokaza.

Portal Informer je 25. septembra objavio vest pod naslovom „Velika akcija policije: Privedeno 19 blokadera zbog divljanja u Novom Sadu!“, u kojoj su navedena puna imena i prezimena navodno privedenih ljudi, kao i njihove privatne fotografije. Iako nije navedena vremenska odrednica, čitanjem teksta se stiče utisak da se to dogodilo u realnom vremenu. Međutim, Policijska uprava u Novom Sadu je za Danas demantovala da je bilo ko uhapšen 25. septembra.

Leteći automobili, vakcina protiv raka, najjača vojska u Evropi - režimski mediji u Srbiji šire spektakularne izmišljotine, a to koliko su one realne je nebitno, odlučujuća je centralna poruka da Srbiju zahvaljujući dalekovidosti predsednika Aleksandra Vučića čeka blistava budućnost, piše danas dnevnik Tagesancajger (Tagesanzeiger).

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je ruskoj Spoljnoj obaveštajnoj službi (SVR) na "obaveštenjima" u vezi navodne pripreme nasilnog preuzimanja vlasti na godišnjicu nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu, i najavio da će srpske bezbednosne službe "dodatno kontaktirati" SVR u vezi tih navoda.
U evropskim krugovima, prema nezvaničnim informacijama, preovladava ocena da je poruka ruske SVR da EU sprema "Majdan" u Srbiji samo propaganda, kojoj se pridružila i srpska propaganda, budući da predsednik Srbije Vučić pominje da su u proteste umešane tri evropske tajne službe, ali da "ne može da kaže koje".

Osnivanjem svoje televizije Dragan J. Vučićević je dobio priliku da na njoj svakodnevno priča šta god mu padne na pamet, da se koristi uličarskim jezikom, da psuje, vređa, po potrebi preti. Njegovo krajnje neumesno ponašanje traje već više od dve godine, zbog čega je neophodno pitati – da li iko može da zaustavi Vučićevića?

Tragediju koja se desila u Portugalu kada je uspinjača Glorija iskočila iz šina, a život izgubilo najmanje 17 ljudi poslužila je Informeru da se zapita da li će sada u Portugalu građani optuživati vlast da su im ruke krvave i organizovati proteste. Možda i hoće jer su u Srbiji protesti građana i studenata započeli nakon saznanja da je stanica rekonstruisana dva puta, svečano otvarana dva puta. Da je u njenu rekonstrukciju uloženo čak 65 miliona evra, a u samu zgradu čak 16 miliona evra. Protesti u Srbiji započeli su zbog sumnji na korupciju, jasno izbegavanje odgovornosti, tajnih dokumenata i potpune nebrige vlasti da snosi odgovornost.

Urušavanje prethodno renovirane nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, Srbiju je uvelo u političku krizu. Ono što je u početku izgledalo kao tragedija u infrastrukturi brzo je postalo simbol: za mnoge dokaz državne korupcije i nestručnosti, za druge povod za odbranu stabilnosti.

Jezik je glavno sredstvo sporazumevanja, koje dovodi do razumevanja onog što je bitno za jednu kulturu. Problem, međutim, nastaje kada ono što je bitno određuju moćnici u skladu s vlastitim, uskim interesima, a ne u skladu s načelima opšteg dobra. Takva vlast manipuliše i jezikom i pojmovima ne bi li odbranila skučeni univerzum moći

Napadi medija na pojedince ili grupe, poznati i kao diskreditacione kampanje, predstavljaju oblik sistematskog javnog pritiska sa ciljem da se naruši ugled, kredibilitet ili društveni položaj određene osobe ili organizacije. Ovakve kampanje u Srbiji nisu retkost i često koriste selektivno izabrane informacije, iskrivljene činjenice ili negativne interpretacije, stvarajući lažnu sliku o nekome ili nečemu.

Poslednjih nekoliko dana u Srbiji smo imali pravu epidemiju pretnji redakcijama kao i napada na novinare kritički nastrojene prema režimu. Sagovornici Danas-a ocenjuju da su pretnje uglavnom planirane i koordinisane preko plaćenih botova i nasilnika inspirisanih medijima poput Informera, kao i da su ti napadi posledica aktulene situacije u našem društvu.

Šest meseci je FakeNews tragač arhivirao manipulativne vesti o blokadama i protestima širom Srbije na portalima Informer, Alo i Novosti i zabeležio impresivan broj od 5.773 manipulativne vesti – u proseku 32 dnevno. Na propagandi se radilo udarnički i organizovano. Zabeležili su čak 82 političara koji su te obmane pokrenuli ili im se pridružili, rekorder je Vučić sa čak 557 problematičnih tvrdnji

Ljudi koje viđamo na televizijama s nacionalnom pokrivenošću, kao i onim kablovskim naklonjenim vlasti, iz dana u dan šire i pojačavaju poruke i narative koje plasira predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Tu su i da odu korak dalje, onda kada on neće baš uvek da izgovori „sve najgore” što misli o nekome. I osim što su uvek spremni za obračun sa predsednikovim neistomišljenicima, protivnicima, kritički nastrojenim medijima, izmišljenim neprijateljima u regionu i na Zapadu, tu su i kada je „najteže” - kada se desetine i stotine hiljada spremaju da izađu na ulicu. To nam je pokazala i ekstremno intenzivna kampanja protiv studenata uoči vidovdanskog protesta. U dve nedelje, koliko je Istinomer pratio ko se sve oglašavao povodom studentskog poziva na protest 28. juna, videli smo da je skoro istim glasom govorilo više od 50 političkih aktera i javnih ličnosti.